Tropska alga Caulerpa racemosa isto kao i Caulerpa taxifolia širi se morskim strujama, stoga je moguće da otkinuti djelići alge stvore naselja na bilo kojem mjestu gdje naiđu na pogodno morsko dno. Još nije znanstveno dokazano, ali se sumnja, da se alga, osim vegetativno, razmnožava i spolno. Ukoliko se alga tijekom ljeta 2004. godine razmnožavala spolno rezultati bi trebali biti vidljivi sredinom ljeta 2005. godine (čim temperatura mora poraste na 16ºC - 18ºC alga intenzivno raste), te je rujan (kada alga dostiže maksimum razvoja) najpogodnije razdoblje za njeno pronalaženje.
Budući da obje vrste tropskih alga u Jadranu nemaju prirodnog neprijatelja mogu se nekontrolirano širiti što dovodi do drastičnih promjena biološke, ekološke i krajobrazne raznolikosti morskog dna. Tropske alge roda Caulerpa izrazito su velika opasnost za morsku cvjetnicu, Posidonia oceanica.
Posidonia oceanica je biljka iz skupine morskih cvjetnica, a poznatija je pod nazivom morska trava ili voga! Posidonia je za razliku od algi građena od podzemne stabljike-rizoma, listova i korijenja. Cvate tokom jeseni i stvara plod sličan maslini, koji nekoliko dana pluta na površini, a kada pukne sjemenka pada na tlo i iz nje nastaje nova biljka. Na taj način se Posidonia može udaljiti i rasprostraniti, ali taj plod se dešava svega jednom u nekoliko godina. Češće se razmnaža nespolno, tako da širi podzemne stabljike kroz sediment i zakorjenjavanjem otkinutih djelova biljke. Podzemna stabljika posidonije raste jako sporo, svega oko 1 cm na godinu. Zbog konstantnog zatrpavanja sedimentom, podzemni korjeni su duboki i do nekoliko metara, a njihova se starost procjenjuje nekoliko tisuća godina. Po tome je Posidonia oceanica jedna od najdugovječnijih organizama Sredozemlja.
Ona je ujedno i endem Sredozemnog mora te je zaštićena u Francuskoj 1988, a u Španjolskoj 1992. Slovenija ju je proglasila rijetkom i ugroženom vrstom 2002 g. Na Konvenciji o biološkoj raznolikosti održanog u Rio de Janeiru 1992 naglašena je potreba o zaštiti ove biljke. Jedna od tih je bila i Hrvatska. No unatoč tome i očitom nestajanju livada u Jadranu, Hrvatska, tu biljku još nije zaštitila.
Važnost Posidonie Oceanice
Livade koje tvori Posidonia čine pravu malu biološku floru i faunu podmorja-jedan ekosistem. U njima žive, razmnožavaju se, love i skrivaju se nekoliko stotina vrsta algi i životinja. Među njima možemo pronaći nekoliko vrsta rakova, glavonožaca, školjkaša, spužvi, mahovnjaka, žarnjaka, krednjaka te mnoge vrste manjih i većih riba. Osim što pružaju dom, livade Posidonie proizvode kisik kojim obogaćuju more i sediment, te ih možemo zvati i podmorskim šumama.
Svojim dugim listovima ublažuju nalet valova na obalu, pa tako sprečavaju eroziju tla, a njihovo korijenje svojim spletom učvršćuje sediment i tako sprečava njegovo odnošenje.
Na kraju imaju i bitnu ulogu u kruženju i vezivanju hranjivih soli u moru. Budući da jako sporo raste, obnova livada bi mogla potrajati i do nekoliko stotina godina.
Alarm!
Nestajanje Posidonie primijećeno je u Jadranu.. Osim tropskih algi roda Caulerpa posidoniu ugrožava i globalno povećanje temperature i razine mora, povećanje ultraljubičastog zračenja i koncentracija ugljičnog dioksida.