-------------------------------------------------------------------------------------
Strateški plan za trogodišnje razdoblje 2011.-2013., pripremljen je prema uputama Ministarstva financija od 23. ožujka 2010. i sukladno članku 22., 23. i 24. Zakona o proračunu (Narodne novine br. 87/08). Strateški plan ne predstavlja zamjenu za postojeće strateške dokumente i akte planiranja, već stvara poveznicu između postojećih strateških dokumenata i proračuna.
--------------------------------------------------------------------------------------
UVODNO O MINISTARSTVU
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ustrojeno je temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (N.N. br. 27/08), kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 22. veljače 2008. godine.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sveobuhvatne mjere zaštite Jadranskog mora, otoka i priobalja, te njihovog održivog razvoja, predlaganje razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava planiranja, programiranja, upravljanja i financiranja razvoja otoka i priobalja, planiranje, izradu i provedbu strateških dokumenata i projekata prometne, komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju, analizu gospodarenja morskim resursima i prostorom uz morsku obalu, mjere racionalnog korištenja mora kao prirodnog resursa, nadzor nad provedbom postupka koncesija na području gospodarskog pojasa i koncesija za podizanje ribogojilišta, elektroničke komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije), informacijsko društvo i poštanske usluge, pripremanje nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, osiguravanje i provođenje utvrđene politike i primjenu zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, predlaganje strategija, studija, smjernica i programa razvoja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj te predlaganje akcijskih planova za njihovu provedbu, izradu analiza i izvješća o stanju u području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te poštanskih usluga, pripremanje prijedloga mjera i planova za razvoj i poboljšanje stanja u području elektroničkih komunikacija, informacijskog društva i nacionalne informacijske infrastrukture te poštanskih usluga, suradnju u praćenju, utvrđivanju i analizi pokazatelja razvoja informacijskog društva, predlaganje projekata i programa razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) i usluga informacijskog društva, suradnju u planiranju, usklađivanju i provedbi aktivnosti razvoja nacionalne informacijske infrastrukture, pripremu prijedloga mjera i planova za poticanje razvoja i poboljšanje stanja na tržištu ICT usluga, aplikacija i proizvoda te u ICT infrastrukturi, pružanje stručne potpore u analitičkom pregledu i ocjeni usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije te sudjelovanje u radu europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području elektroničkih komunikacija, informacijskog društva i poštanskih usluga, te njihovih upravnih i radnih tijela i stručnih skupina, sudjelovanje na međudržavnim sastancima i pregovorima iz područja elektroničkih komunikacija, informacijskog društva i poštanskih usluga; te obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisima stavljeni u nadležnost Ministarstva, a odnose se na elektroničke komunikacije, informacijsko društvo i poštanske usluge, unutarnji i međunarodni pomorski, nautički, cestovni, željeznički, zračni i poštanski promet, sustav prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa; predlaže strategiju razvoja svih vidova prometa; hidrografsku izmjeru mora i marinsku geodeziju, zaštitu mora od onečišćenja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopnene robno-transportne centre; zračne luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava; elektroničke komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije) i poštu; inspekcijske poslove: sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnoga cestovnog prometa i cesta osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog prometa, sigurnosti sustava prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama, sigurnosti zračne plovidbe, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, elektroničkih komunikacija (telekomunikacija i radijskih komunikacija) i pošte, unutarnjeg i međunarodnog poštanskog prometa.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici, održanoj 3. prosinca 2009. godine, donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (N.N. br. 146/09).
Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz djelokruga Ministarstva ustrojene su slijedeće upravne organizacije, odnosno unutarnje ustrojstvene jedinice:
Upravne organizacije:
1. Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka
Obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na upravljanje razvojem pomorstva, predlaganje i osiguravanje provođenja utvrđene pomorske politike i izvršavanja zakona i drugih propisa, te pripremanje nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz područja pomorskog brodarstva, pomorskog prometa, pomorskog dobra, morskih luka i drugih segmenata pomorstva, obavlja poslove upravnog postupka i upravnog nadzora iz područja pomorstva, izrađuje nacrte prijedloga sporazuma i drugih međunarodnih akata iz područja pomorstva, priprema usuglašavanje pomorskog zakonodavstva s propisima Europske unije. Prati i sudjeluje u radu tijela i agencija Europske unije iz područja pomorstva, osigurava provedbu mjera utvrđenih pomorskom politikom i strateškim dokumentima, koordinira pripremu projekata iz područja pomorstva, te osigurava njihovo praćenje u sklopu programa suradnje i pomoći Europske unije (CARDS, PHARE, ISPA, IPA, i dr.). Vodi upisnik koncesija na pomorskom dobru u kojima je davatelj koncesije Vlada Republike Hrvatske, koordinira i vodi rad Povjerenstva za granice pomorskog dobra koje u upravnom postupku rješava sva pitanja vezana za utvrđivanje granice pomorskog dobra.
2. Uprava unutarnje plovidbe
Predlaže politiku razvitka riječnog prometa, osigurava provođenje utvrđene politike i izvršava zakone i druge propise iz područja riječnog prometa, brodarstva, riječnih luka i vodnih putova, prijevoza i plovidbenih poslova, te planira i provodi projekte izgradnje prometne infrastrukture. Predlaže i priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, te regulativnih mjera za gospodarenje i upravljanje sustavom unutarnje plovidbe. Sudjeluje u radu međunarodnih organizacija i komisija. Obavlja poslove upravnog nadzora nad primjenom propisa iz unutarnje plovidbe. Analizira stanje vodnih putova, riječnih luka i poslovanje gospodarskih subjekata unutarnje plovidbe. Predlaže programe razvitka luka, plovnih putova i brodarstva, te programe tehnološkog razvitka i inovacija.
3. Uprava za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda
Obavlja inspekcijske, upravne i stručne poslove u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, gospodarskom pojasu (zaštićene ribolovno-ekološke zone) i unutarnjim vodama vezane za nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu pomorskog dobra, traganje i spašavanje ljudskih života, upravljanje pomorskim i riječnim prometom, zaštitu mora, podmorja i unutarnjih voda od onečišćenja s brodova, nadzor plovnih putova, materijalno pravnih odnosa u plovidbi, plovidbenih i pomorskih nesreća i prekršaja, te ronjenja.
4. Uprava za otočni i priobalni razvoj
Obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na integrirano upravljanje otočnim i priobalnim održivim razvojem – uobličavanje i predlaganje politike otočnog i priobalnog održivog razvoja, predlaganje sveobuhvatnih mjera zaštite otoka i priobalja, planiranje, pripremu, izradu i/ili koordinaciju izrade strategija, izradu pravnog okvira razvojne politike, upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na organiziranje izrade strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa; vođenje baze podataka i izrada stručnih analiza, prikaza i izvješća vezano uz otočni i priobalni održivi razvoj, izradu propisa i mišljenja, predlaganje izmjena i dopuna postojećih, te donošenje novih propisa.
5. Uprava cestovnog prometa
Obavlja upravne i stručne poslove iz područja cestovnog prometa, sigurnosti prometa i javnih cesta, osigurava provođenje utvrđene politike razvoja cestovnog prometa i cesta i izvršavanje zakona i drugih propisa iz područja cestovnog prometa, sigurnosti prometa i javnih cesta, sudjeluje u radu međunarodnih tijela i institucija, surađuje u izradi nacrta prijedloga ugovora i drugih međunarodnih akata, obavlja poslove upravnog postupka i upravnog nadzora iz područja cestovnog prometa, sigurnosti prometa na cestama i javnih cesta, predlaže projekte i programe razvoja cestovnog prometa, sigurnosti cestovnog prometa i javnih cesta, predlaže i priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja cestovnog prometa, javnih cesta i sigurnosti prometa.
6. Uprava željezničkog prometa
Provodi upravne i druge stručne poslove koji se odnose na željeznički sustav i sustav žičara, vučnica i uspinjača (u daljnjem tekstu: žičare), priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja željezničkog i kombiniranog prometa, te područja žičara, priprema nacrte podzakonskih akata iz djelatnosti željezničkoga prometa i prometa žičarama. Provodi upravni nadzor nad primjenom propisa iz područja željezničkog prometa i područja žičara. Izrađuje prijedloge međudržavnih sporazuma odnosno ugovora koji se odnose na željeznički i kombinirani promet, sudjeluje u međunarodnim tijelima za željeznički i kombinirani promet, sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz ostalih prometnih grana u dijelu koji se odnosi na željeznički i kombinirani prijevoz, provodi i osigurava primjenu zakona i ostalih propisa iz područja željeznice i kombiniranog prijevoza. Regulira, prati i analizira stanje sigurnosti u željezničkom prometu i prometu žičarama.
7. Uprava zračnog prometa
Obavlja upravne poslove i druge stručne poslove u području civilnog zrakoplovstva, priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja zračnog prometa, obavlja upravni nadzor u djelatnostima civilnog zrakoplovstva, rješava po žalbama na upravne akte Agencije za civilno zrakoplovstvo, provodi prekršajne postupke u zračnom prometu, osigurava i provodi utvrđenu politiku i primjenu zakona i drugih propisa iz područja zračnog prometa, izrađuje prijedloge strategija, studija, smjernica i programa razvoja zračnog prometa, te prijedloge akcijskih planova za njihovu provedbu, izrađuje analize i izvješća o stanju u području zračnog prometa, priprema prijedloge mjera i planova za razvoj i poboljšanje stanja u području zračnog prometa, vodi postupke o koncesijskim ugovorima za aerodrome u skladu s propisima kojima se uređuje pitanje koncesija i s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, odlučuje o statusu zračnih luka i prema potrebi određuje neovisnog koordinatora slotova, sudjeluje u pripremi podloga za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske, formulira i izrađuje prijedlog tekućeg i kapitalnog dijela proračuna Uprave zračnog prometa, sudjeluje u radu europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području civilnog zrakoplovstva, te njihovih upravnih i radnih tijela i stručnih skupina, sudjeluje na međudržavnim sastancima i pregovorima iz područja zračnog prometa, surađuje u pripremi i izradi nacrta prijedloga međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija u području civilnog zrakoplovstva i priprema nacrte prijedloga zakona o potvrđivanju tih međunarodnih akata, izučava gospodarska, komercijalna i pravna pitanja iz područja međunarodnih ugovora i predlaže nacionalnu prometnu politiku, pruža stručnu potporu u analitičkom pregledu i ocjeni usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, sudjeluje u izradi nacrta prijedloga pregovaračkih stajališta i tehničkim konzultacijama u postupku pregovora s Europskom unijom u poglavljima pregovora koja se odnose na zračni promet te obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisima stavljeni u nadležnost Ministarstva, a odnose se na zračni promet.
8. Uprava elektroničkih komunikacija i pošte
Obavlja upravne i druge stručne poslove u području elektroničkih komunikacija (telekomunikacija i radijskih komunikacija), informacijskog društva (osim onih u djelokrugu središnjih tijela državne uprave nadležnih za e-Hrvatsku i informatičku djelatnost) i poštanskih usluga, predlaže i priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija, osigurava i provodi utvrđenu politiku i primjenu zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija, izrađuje prijedloge strategija, studija, smjernica i programa razvoja elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj, te prijedloge akcijskih planova za njihovu provedbu, priprema prijedloge mjera i planova za razvoj i poboljšanje stanja u području elektroničkih komunikacija, predlaže i priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja pošte i poštanskih usluga, osigurava i provodi utvrđenu politiku i primjenu zakona i drugih propisa iz područja pošte i poštanskih usluga, izrađuje prijedloge strategija, smjernica i programa razvoja pošte i tržišta poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj, te prijedloge akcijskih planova za njihovu provedbu, izrađuje analize i izvješća o stanju u poštanskoj djelatnosti, te unutarnjem i međunarodnom poštanskom prometu, priprema prijedloge mjera i planova za razvoj i poboljšanje stanja na tržištu poštanskih usluga.
9. Uprava prometne inspekcije
Obavlja inspekcijske poslove unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta, sigurnosti željezničkog prometa i žičara, pošte i elektroničkih komunikacija.
10. Uprava za proračun i financije
Obavlja stručne poslove koji se odnose na izradu prijedloga državnog proračuna i mjesečnih financijskih planova, donosi godišnji dinamički plan izvršavanja državnog proračuna za Ministarstvo, obavlja administrativne poslove u svezi s izvršavanjem državnog proračuna, sastavlja, analizira i podnosi izvješća o trošenju proračunskih sredstava sukladno namjeni i planiranoj dinamici. Obavlja upravne i stručne poslove vezane za propise iz područja računovodstva i obračuna plaća, evidentira financijske promjene u propisanim poslovnim knjigama, izrađuje propisana financijska i ostala izvješća. Sudjeluje u pripremi pregovora i ostalih poslova u svezi ugovaranja, korištenja i otplate kredita i pomoći što ih međunarodne institucije odobravaju Ministarstvu, a od interesa su za Republiku Hrvatsku. Analizira financijsko poslovanje javnih trgovačkih društava iz nadležnosti Ministarstva. Koordinira poslove planiranja, dodjele i praćenja državnih potpora za koje je davatelj Ministarstvo putem svojih ustrojstvenih jedinica. Obavlja poslove praćenja pripreme i provedbe pomoći Europske unije.
11. Uprava za strateške infrastrukturne objekte
Obavlja stručne poslove koji se odnose na strateške infrastrukturne objekte od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku, sudjeluje u planiranju, pripremanju i provedbi velikih infrastrukturnih objekata: cesta, autocesta, željeznica, luka, aerodroma i vodenih plovnih putova (vodnih kanala) i drugih odgovarajućih krupnih infrastrukturnih radova od značaja za održivi razvitak Republike Hrvatske, koji se financiraju iz ili izvan državnog proračuna (koncesije – mješovito financiranje), te prati provedbu tih investicija. U Upravi se obavljaju poslovi pripreme, koordinacije izrade i nadzora nad provedbom strateških i operativnih dokumenata za korištenje sredstava iz programa pomoći i fondova Europske unije na području razvitka prometne infrastrukture.
Ostale ustrojstvene jedinice:
1. Tajništvo
2. Kabinet ministra
3. Samostalni odjel za odnose s javnošću
4. Služba za unutarnju reviziju
5. Samostalni odjel za financijsko upravljanje, unutarnji nadzor i kontrolu
6. Samostalni odjel za istraživanje željezničkih nesreća
7. Samostalni odjel za europske integracije i prometnu politiku
Sukladno organizacijskoj klasifikaciji Ministarstvo je razdjel oznake 065 s pet glava:
06505 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,
06545 Agencija za obalni linijski promet
06550 Agencija za vodne putove
06551 Agencije u prometu i infrastrukturi
RKP 44934 Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga
RKP 45228 Agencija za sigurnost željezničkog prometa
RKP 45084 Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova
06560 Hrvatski hidrografski institut
Visoko razvijen, efikasan, siguran, ekološki prihvatljiv i moderan prometni i komunikacijski sustav, potpuno integriran u mrežu glavnih međunarodnih prometnih pravaca, koji najbolje iskorištava prometni i geografski položaj Republike Hrvatske i zadovoljava potrebe teretnog i putničkog prijevoza.
Misija Ministarstva je stvoriti uvjete i izgraditi kapacitete koji će osigurati izradu kvalitetnih zakona i ostalih propisa te njihovo provođenje vezano uz zaštitu mora, pomorsko dobro i vodne putove unutarnjih voda, razvitak otoka i priobalja, osiguranja prometne povezanosti otoka međusobno i s kopnom, postići visoku razvijenost elektroničkih komunikacija i tržišta poštanskih usluga, organizirati izradu strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku, organizirati radove na izgradnji suvremene prometne infrastrukture, koja će prometno povezati sve regije i razviti sve vidove prometa uz visok stupanj profesionalnosti i sigurnosti u pružanju prijevoznih usluga te poduzimanje svih mjera zaštite okoliša u transportu.
Opći cilj 1. Razvoj prometnog sustava
Posebni cilj 1.1. Razvijena prometna infrastruktura
Posebni cilj 1.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga
Posebni cilj 1.3. Visoka razina sigurnosti u prometu
Posebni cilj 1.4. Zaštita okoliša u transportu
Opći cilj 2. Održivi razvoj otoka i priobalja
Posebni cilj 2.1Visoka razina izgrađenosti komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
Posebni cilj 2.2. Visoko razvijeno gospodarstvo na otocima i u priobalju
Posebni cilj 2.3. Bolji životni uvjeti stanovništva otoka i priobalja
Opći cilj 3. Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga
Posebni cilj 3.1. Visoka i ujednačena razvijenost širokopojasnog pristupa internetu
Posebni cilj 3.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište poštanskih usluga
Opći cilj 1. Razvoj prometnog sustava
|
Razvijen prometni sustav olakšava i potiče mobilnost ljudi i roba te, smanjivanjem prometne izoliranosti, omogućava rast produktivnosti i stvara predpostavke za uravnotežen regionalni razvoj.
Dostupnost infrastrukture temeljna je pretpostavka rasta zapošljavanja jer utječe na kvalitetu i raznovrsnost poslovnih prilika, ali i sveukupnu privlačnost zemlje za poslovanje i investicije kao i njezinog djelotvornog uključivanja u zajedničko tržište EU. Trajni cilj Ministarstva je razvoj svih vidova prometa: cestovni, zračni, željeznički, pomorski i promet vodnim putovima unutarnjih voda. Ulaganjem u izgradnju novih i modernizaciju postojećih mobilnih kapaciteta, ulaganjem u kadrove te poticajnim mjerama pri školovanju budućih djelatnika u prometu, donošenjem planskih dokumenata razvoja određenih vrsta prometa, povezivanjem i suradnjom s međunarodnim organizacijama potiče se razvoj prometa kao djelatnosti i podiže razina kvalitete pruženih usluga.Zaštita života ljudi i robe u prometu je trajni cilj i zadaća Ministarstva, a postiže se dobrom opremljenošću djelatnika, ustrojstvenih jedinica Ministarstva, ali i ostalih pružatelja prometnih usluga opremom, uređajima, uspostavom kvalitetnih sustava nadzora i upravljanja prometa, informatizacijom i sustavima radioveza, a zaštita okoliša od onečišćenja nedjeljiva je djelatnost od djelatnosti prometa i provodi se istovremeno i permanentno.
Navedeni opći cilj proizlazi iz Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske (N.N. 139/99.), Nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. – 2012. (N.N. 31/08.), Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj 2008. – 2018. (
N.N. 65/08.), Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2016. godine, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 19.12.2008. godine, Predpristupne pomorske strategije Republike Hrvatske (2005.), Nacionalne strategije za program ISPA sektor promet (2004.), Operativnog programa za promet IPA 2007.-2009. (2007.) i Nacionalni program zaštite civilnog zračnog prometa, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 4. veljače 2010. godine.
Posebni cilj 1.1. Razvijena prometna infrastruktura
|
Razvijena prometna infrastruktura temeljna je pretpostavka razvoja prometnog sustava, a razvijen prometni sustav neophodan je za ekonomski i socijalni razvoj te promicanje kontakata između regija. U tu svrhu projekti prometne infrastrukture financiraju se nacionalnim sredstvima, sredstvima Europske unije, sredstvima zajmova međunarodnih financijskih institucija, te kroz projekte javno-privatnog partnerstva.
Temeljna polazišta u daljnjem razvoju infrastrukture moraju biti: jačanje tržišnih mehanizama u izgradnji i korištenju infrastrukture, moderan sustav upravljanja infrastrukturom, utemeljen na informacijskoj tehnologiji i održiv sustav financiranja njezine izgradnje i održavanja. Suradnja na području prometne infrastrukture ostvaruje se, uz ostale načine, i kroz sudjelovanje u aktivnostima koje se provode u sklopu TEM-a (Trans-European Motorway), SEETO-a (South East Europe Transort Observatory) i SEETAC-a (South East Europe Transport Axis Coorporation).
Provedbom ovog cilja nastoji se ujednačiti razvijenost, kvaliteta i sigurnost prometne infrastrukture.
Načini ostvarenja postavljenog cilja:
1.1.1. Održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture i žičara, regulacija prometa i izgradnja novih pruga i žičara
Nacionalni program željezničke infrastrukture (NPŽI) je temeljni strateški dokument za razdoblje 2008. – 2012. i obuhvaća planove i projekte održavanja, obnove, osuvremenjivanja postojeće željezničke infrastrukture i izgradnje nove. Donošenjem ovog dokumenta dovršeno je postavljanje pravnog okvira za izradu i donošenje nekoliko provedbenih dokumenata, proizašlih kao obveznih iz procesa približavanja EU. To su „Ugovor o upravljanju željezničkom infrastrukturom“ i „Izjava o mreži“. U pripremi je izrada poslovnog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za razdoblje 2010.-2012. kojim su zacrtani novi projekti osuvremenjivanja i izgradnja pruga.
Prioritet u ulaganjima imaju željeznički pravci značajni za prijevoz tereta, koji mogu osigurati dodatni poticaj razvoju pomorskog prometa i pomorskih luka te ojačati poziciju Hrvatske kao tranzitnog područja. Modernizacija željezničke infrastrukture temelji se na nadopunjavanju s ostalim oblicima prometa, što također zahtijeva ukidanje onih željezničkih pravaca koji su zbog konkurencije s cestovnim i /ili zračnim prometom izgubili na ekonomskom značaju. Ulaganjima u željezničku infrastrukturu potrebno je, korištenjem suvremenih tehnologija u upravljanju prometom, osigurati sigurnost, kvalitetu i pouzdanost ove vrste prometa s ciljem što bržeg uključivanja u jedinstveni Europski željeznički sustav.
Željeznička infrastruktura obuhvaća 2.722 km pruga, od čega su jednokolosiječne pruge u dužini od 2.468 km ili 90,7%, a dvokolosiječne pruge u dužini 254 km ili 9,3%. Elektrificirano je 985 km pruga ili 36,2%. Glavna karakteristika postojećih infrastrukturnih kapaciteta je dotrajalost i s tim u vezi potreba smanjivanja brzine, kako bi se sadašnji obujam prometa odvijao odgovarajućom dinamikom. Više od 60% ukupne duljine željezničke mreže danas je izvan ciklusa održavanja, što znači da je prosječni uporabni vijek pružnog gornjeg ustroja na tom dijelu mreže prekoračen i da ga više nije moguće uobičajenim mjerama redovitog održavanja održati u tehničko uporabnom stanju za siguran tijek prometa projektiranom brzinom. Procjenjuje se da sadašnji nedostatak u dinamici remonta iznosi oko 1.500 km. Na dionicama pruga gdje je ugrađen materijal stariji od 20 godina neće se moći postizati brzine veće od 120 do 160 km na sat. Zbog svega navedenog potrebno je obavljati kapitalne remonte na mnogim dionicama pruga, osobito na prugama od značaja za međunarodni promet, ako se želi i nadalje participirati kao ravnopravan član europske željezničke asocijacije. Elektrotehnička postrojenja su također u nepovoljnom uporabnom stupnju zbog nedovoljnog ulaganja u proteklom periodu, kao i zbog oštećenja u domovinskom ratu. Trenutna duljina kontaktne mreže je 1.832 km, pri čemu je svega 36,2% elektrificiranih pruga ili 985 km. Od toga je 847 km elektrificirano izmjeničnim sustavom, a 137,7 km istosmjernim sustavom. Signalno - sigurnosne sustave karakterizira zastarjelost i istrošenost. Telekomunikacijski uređaji su djelomično modernizirani na paneuropskim koridorima, što obuhvaća ugradnju optičkog kabela, zamjene ŽAT centrale i izgradnja nove IP (informatičko prijenosne) mreže za prijenos podataka. Posebno loše stanje je na „Podravskoj magistrali“ te na pojedinim prugama koje su oštećene za vrijeme rata, a na kojima je ova oprema otuđena. Na željezničkoj mreži prisutno je 1.470 željezničko-cestovna prijelaza i 71 pješačkih prijelaza preko pruge. Od ukupno spomenutih željezničko cestovnih prijelaza njih 940 je osigurano cestovnim prometnim znacima, a 530 je osigurano automatskim uređajima i mehanizacijom. Prema podacima iz 2009. godine, prosječne komercijalne brzine vlakova koje su se ostvarivale na postojećoj željezničkoj mreži iznosile su 46,95 km/h za putničke vlakove i 24,44 km/h za teretne vlakove. Krajem 2009. godine izvan prometa je bilo ukupno 198,8 km pruga.
Prioritetne investicijske aktivnosti u narednom razdoblju odnose se na remonte, održavanje, osuvremenjivanje i novogradnju dionica na međunarodnim prugama (koridor Vc, Vb, X), regionalnim prugama i lokalnim prugama. Osobito važnim projektima smatraju se izgradnja nove Ravničarske pruge (izgradnja II kolosjeka na pravcu Botovo–Zagreb–Karlovac i izgradnja nove trase Karlovac–Rijeka), rješavanje prigradskog prometa u većim hrvatskim gradovima, nastavak i završetak radova izmjene sustava električne vuče Moravice-Rijeka-Šapjane i Škrljevo-Bakar, nastavak osuvremenjivanja pruge Oštarije-Knin-Split te prilagodba i ugradnja signalno-sigurnosnih uređaja, remont i sanacija dionice pruge Lokve-Drivenik, početak radova na remontu i sanaciji dionice pruga Zagreb Borongaj-Dugo Selo, Dugo Selo-Novoselec, izgradnja pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno, izgradnja željezničke obilaznice Bibinje, izgradnja pruge Podsused-Samobor-Bregana, nastavak radova na osiguranju željezničko-cestovnih prijelaza te ulaganja u interoperabilnost i informatizaciju mreže, kao i modernizaciju pruga na koridoru X. Zbog poboljšanja stupnja sigurnosti potrebno je u direktnoj suradnji s lokalnom upravom uložiti dodatne napore za osiguranje ŽCPR-a modernim elektroničkim uređajima.
Novom zakonodavnom regulativom, sukladno pravnoj stečevini Europske unije, nadležnost nad područjem žičara za prijevoz osoba prenijeta je sa lokalne na državnu razinu. Postojeće žičare u Republici Hrvatskoj nisu projektirane, izgrađene, rekonstruirane niti održavane u skladu sa preuzetim standardima Europske unije. Ulaganje u rekonstrukciju, modernizaciju i održavanje postojećih i izgradnju novih žičara za prijevoz osoba pretpostavka je za razvoj i ovog dijela prometa u Republici Hrvatskoj. Polazeći od toga da je područje žičara za prijevoz osoba od posebnog značaja za razvoj gospodarstva, posebno turizma i športa, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, Ministarstvo u slijedećem trogodišnjem razdoblju planira, kroz sustav potpora jedinicama lokalne samouprave na čijem području su žičare izgrađene ili će se graditi, potaknuti i osigurati ravnomjerni razvoj ove prometne infrastrukture sukladno propisanim tehničkim zahtjevima i standardima.
1.1.2. Ulaganje u željezničku infrastrukturu kroz projekte sufinancirane iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU
Postojeća željeznička infrastruktura je jedan od najnerazvijenijih vidova prometne infrastrukture RH koji se očituje nedostacima u željezničkom sektoru, lošom infrastrukturom, zastarjelim željezničkim voznim parkom, te zastarjelom opremom za signalizaciju i komunikaciju. Željeznički projekti se sufinanciraju sredstvima Europske unije u sklopu pretpristupnih programa, a njihovo sufinanciranje predloženo je i u okviru strukturnih instrumenata koje će RH koristiti nakon stupanja u članstvo Europske unije.
Prvi pretpristupni program kojim se sufinancira prometna infrastruktura sredstvima EU u RH je ISPA, čija je provedba započela 2006., a njezin završetak je planiran 2011. godine. Za provođenje programa ISPA napravljena je Nacionalna ISPA (Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) strategija za prometni sektor (2005.) kojom se određuju prioritetni željeznički investicijski projekti za Hrvatsku, a RH je stavljeno na raspolaganje 59 mil€, od kojih je 55 mil€ ugovoreno. Provode se dva projekta od kojih je jedan veliki infrastrukturni projekt, Rehabilitacija željezničke pruge na dionici Vinkovci–Tovarnik–državna granica, a drugi projekt, Priprema liste projekata u sektoru prometa, ima za cilj pripremiti željezničke projekte koji će se financirati u sljedećem programskom razdoblju.
Sufinanciranje prometne infrastrukture nastavlja se kroz program IPA te je sukladno Uredbi o opsegu i sadržaju odgovornosti te ovlastima tijela nadležnih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA) (N.N. 34/08) Tijelo nadležno za upravljanje i provedbu cjelokupne treće komponente programa IPA Regionalni razvoj – promet (IPA IIIa) je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za strateške infrastrukturne objekte, koja obavlja funkciju Upravljačkog tijela za Operativni program 2007.-2009. (usvojen od strane EK dana 07. prosinca 2007.godine). Ministarstvo je također zaduženo za modifikaciju OP 2007.-2009., kao i za novi OP 2012.-2013.
Navedenim dokumentom OP 2007.-2009. definirana je srednjoročna procjena potreba i ciljeva u podsektorima željeznice i unutarnjih plovidbenih putova, sektorima čiji su udjeli u prometnom tržištu značajno opali, te postoje izraziti zaostaci u obnovi i modernizaciji infrastrukture. Operativni Program Promet (OPP) konzistentan je sa strateškim prioritetima za pod-sektore iz ranijih razvojnih studija, a cilj je razviti prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj postepenim povećanjem kvalitete željezničkog TEN Koridora X u Hrvatskoj kako bi sve više ispunjavao standarde EU-a.
Isto tako, realizacija prioritetnih projekata unapređenja u sklopu IPA mjere uključeni u OPP imaju za cilj obnovu pruge, stabilna postrojenja, signalizacije i komunikacije kako bi se povećala brzina i smanjilo vrijeme putovanja, poboljšala kvaliteta usluga i ponovno uspostavila potražnja za tim vitalnim međunarodnim prometnim pravcem, a realizacija se odvija kroz nekoliko projekata: Rehabilitacija pruge na dionici Okučani-Novska, Sustav signalnosigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, te Projekt pripreme dokumentacije za budući projekt Rehabilitacija pruge na dionici Novska-Dugo Selo.
Tijekom 2009. godine radilo se i na izmjenama i dopunama OPP 2007.-2009. kako bi se uključile dopunske aktivnosti (projekti) za plansko razdoblje 2010.-2011. Razrađeni su prijedlozi novih projekta u željezničkom sektoru, gdje je naglasak stavljen na pripremu projektne dokumentacije, kako bi se pripremio veći broj projekata za buduće financiranje iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj. Ova modifikacija postojećeg Operativnog programa predviđa uključenje 7 novih željezničkih projekata za koje će se financirati izrada projektno tehničke dokumentacije i to za dionice: Dugo Selo–Novska; Zaprešić– Horvati– Dugo Selo; Hrvatski Leskovac–Karlovac; Goljak–Skradnik; Križevci–Koprivnica–Botovo; Vinkovci–Vukovar, te Dugo Selo–Novska II kolosijek. Ukupna vrijednost izrade ove dokumentacije iznosi € 66 mil.
Ukupno planirana sredstva za projekte u željezničkom sektoru u razdoblju 2010.- 2011. godine procijenjena su na iznos od 48,794 milijuna eura, od čega planirana IPA sredstava iznose 41,475 milijuna eura (85%).
Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, predviđa se nastavak rada na projektima iz željezničkog sektora koji su do sada sufinancirani iz pretpristupnih fondova te uključivanje u sufinanciranje EU fondovima. Planski dokument koji se priprema s ciljem definiranja stanja i potreba u pojedinom sektoru je Operativni program „Promet“ 2012.-2013. Njegovo usvajanje od strane Europske komisije predviđeno je za sredinu 2011.god. U ovom dokumentu definiraju se prioritetne osi svih vidova prometa.
1.1.3. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda
Infrastrukturu u riječnom prometu čine vodni putovi sa pripadajućim građevinama, objektima i uređajima sigurnosti plovidbe, nacionalni riječni informacijski servis (CRORIS), te luke i pristaništa s pripadajućim građevinama lučke infrastrukture.
Infrastrukturom vodnih putova unutarnjih voda uz Ministarstvo i Savsku komisiju, operativno se bavi Agencija vodnih putova sa sjedištem u Vukovaru. Ukupna dužina vodnih putova unutar granica Republike Hrvatske je 805,2 rkm, od kojih je dužina vodnog puta na kojem je moguća plovidba kako slijedi:
- DUNAV 137,5 rkm,
- SAVA 448,2 rkm,
- DRAVA 198,06 rkm,
- KUPA 5,9 rkm i
- UNA 15 rkm.
Hrvatske unutarnje vode obuhvaćaju i jezera Visovac i Kozjak koji se nalaze u nacionalnim parkovima Krka i Plitvička jezera i otvoreni su za turističku plovidbu. Postojeće stanje vodnih putova unutarnjih voda karakterizira da je, prema AGN ugovoru (European Agreement on Main Inland Waterways of International Importance, kojeg je RH potpisnica od 23.06.1997. godine), od 805,2 km unutarnjih vodnih putova, 539,7 rkm uvršteno u europsku mrežu vodnih putova, od čega samo 287,4 rkm rijeka (Dunava, Save i Drave) ili 53,25 % udovoljava uvjetima međunarodne klase plovnosti (klasa IV i više). Plovidba i promet rijekama u RH u protekla dva desetljeća obilježeni su nedostatkom investiranja u održavanje vodnog puta i razvoj plovidbene infrastrukture, zbog čega je prijevoz tereta danas značajno niži u odnosu na razinu iz 1990. godine.
Najznačajniji vodni putovi u Hrvatskoj su rijeke Dunav i Sava, ali su kao prometni potencijal relativno neiskorišteni. Jednom, kad se uvjeti za plovidbu uspostave barem na prijeratnu razinu, potencijal za promet unutarnjim vodnim putovima kao ekološki najprihvatljivijim vidom transporta, u kombinaciji sa željezničkim i intermodalnim transportom, moći će biti maksimalno iskorišten kao opravdana alternativa trenutno dominantnom cestovnom prometu. K tome, promreženost Hrvatske vodnim putovima iznosi 14 km na 1.000 km2 što joj daje komparativnu prednost u odnosu na EU čija gustoća mreže vodnih putova iznosi svega 9,4 km na 1.000 km2. Vodni put rijeke Dunav je dio Pan-europskog koridora VII koji povezuje Sjeverno more (luka Rotterdam) i Crno more (Constanca) i jedan je od glavnih europskih transportnih ruta sa značajnim razvojnim potencijalom. Infrastruktura hrvatskih unutarnjih plovnih putova je nerazvijena uslijed devastacije i nemogućnosti održavanja plovnog puta tijekom rata i u poslijeratnom periodu, te uskih grla, čime je smanjena i sigurnost plovidbe, a dodatan problem je nepovezanost rijeka Dunav i Sava unutar granica Hrvatske.
Stanje komercijalne flote hrvatskih brodara također je u nezavidnom položaju: sastoji se od svega 60 brodova, većina je starosti preko 40 godina, s ukupnim kapacitetom oko 50.000 tona.
Tijekom proteklih desetak godina, Republika Hrvatska je, obzirom na relativno skromna financijska sredstva, uložila maksimalne napore i poduzeto je niz aktivnosti s ciljem rehabilitacije hrvatskih vodnih putova, što je rezultiralo slijedećim:
Plovidba Dunavom se odvija bez prekida, uz ograničenja gaza kod niskih vodostaja (sektor Kopački rit - Apatin), radi nedovoljnog stupnja uređenosti i nedovoljnog održavanja, što nije bilo moguće ostvariti zbog nepostojanja međudržavnog ugovora sa susjednom Republikom Srbijom - ugovor je u postupku ratifikacije u Republici Srbiji. Punim gazom je moguća plovidba u 320 – 330 dana godišnje (za hidrološki statistički prosječnu godinu). Dunav udovoljava uvjetima međunarodne klase VIc.
Plovidba Dravom također se odvija uz ograničenja gaza plovila za vrijeme niskih vodostaja zbog intenzivnog pronosa nanosa i nedovoljnog stupnja tehničkog održavanja. Punim gazom je moguća plovidba u 280 – 300 dana godišnje (za hidrološki statistički prosječnu godinu). Na dijelu međunarodne dionice (od ušća do Osijeka - 22 km), Drava samo do luke Nemetin, udovoljava uvjetima IV tj. minimalne međunarodne klase plovnosti.
Vodni put rijeke Save ne udovoljava uvjetima IV međunarodne klase plovnosti. Od 380,2 km međunarodnog vodnog puta, čak 244,3 km ne udovoljava uvjetima IV klase. Posebnu prepreku predstavlja dionica između Slavonskog Šamca i Oprisavaca, na kojoj je mogućnost plovidbe punim gazom od 250 cm ograničena na manje od 50% dana u statistički prosječnoj hidrološkoj godini, što je ispod mjerila III klase plovnosti. Za vrijeme ljeta, svake godine dolazi do obustava plovidbe na ovom sektoru.
Nizvodno od Slavonskog Šamca plovidba je moguća uz ograničenja u kraćim periodima u uvjetima IV klase, a uzvodno do Siska plovidba se odvija u uvjetima III klase, što podrazumijeva smanjeni gaz kod niskih vodostaja uz kraće prekide plovidbe do prosječno 30 dana godišnje.
Potvrđivanjem Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save krajem 2004. godine i osnivanjem Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Savske komisije) sredinom 2005., stvorena je osnova za postupno rješavanje problema plovidbe rijekom Savom. Strateški cilj Savske komisije je koordinacija suradnje savskih država (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Srbija) sa svrhom uspostave međunarodnog režima plovidbe na Savi i njenim plovnim pritokama, uspostava održivog upravljanja vodama na slivu i upravljanje štetnim događajima – poplave, suše, led i onečišćenje voda.
Sve dionice međunarodnih vodnih putova su obilježene za dnevnu i noćnu plovidbu u opsegu dovoljnom za sigurnu plovidbu ovisno o intenzitetu plovidbe.
CRORIS je uspostavljen na Dunavu i međunarodnom dijelu Drave do Osijeka. U razvoju je eksperimentalna verzija na rijeci Savi.
Za planirani višenamjenski kanal Dunav-Sava dovršena je većina tehničke dokumentacije. Usvajanjem Studije utjecaja na okoliš i Prostornog plana (što se očekuje ove godine) steći će se uvjeti za dovršetak izrade tehničke dokumentacije, ishođenje potrebnih dozvola za građenje, rješavanje izvora financiranja i početak građenja. Izgradnjom VKDS-a RH planira:
- poboljšati povezivanje Dunavske europske mreže vodnih putova sa Siskom i nastavno kopnenim putem s Jadranskim morem,
- povezati mrežu hrvatskih vodnih putova u jedinstvenu mrežu (sada je mreža razdvojena i povezana je Savom i Dunavom preko susjedne države tj. Republike Srbije),
- skratiti plovidbu od Siska i Slavonskog Broda prema Srednjoj Europi (uzvodno od Vukovara) za 417 km, a prema nizvodnim lukama (nizvodno od Beograda) za 85 km.
U slijedećem trogodišnjem razdoblju planira se:
- Radovima tehničkog održavanja održavati plovnost u okvirima postojeće klase plovnosti svakog pojedinog vodnog puta, te održavati postojeće objekte sigurnosti plovidbe. U slučaju neodržavanja, dolazi do smetnji u plovidbi (uska grla), naročito na plićacima na kojima je intenzivno taloženje nanosa.
- Obilježavanjem i ophodnjom vodnih putova na postojećim obilježenim dionicama održavati sustav, uz tehnička unapređenja koja su nužna radi praćenja razvoja tehnologije u plovidbi, te uspostaviti sustav obilježavanja samo za dnevnu plovidbu na Savi do Rugvice, Uni do 15 rkm i Kupi od Siska do Karlovca u standardu dovoljnom za sigurnu plovidbu u svrhu turizma, sporta i razonode, te za lokalnu komercijalnu plovidbu. Ukupno se planira obilježiti 199 rkm vodnih putova koji nisu obilježeni.
- Uspostava riječnog informacijskog servisa CRORIS i održavanje istog na vodnom putu rijeke Save do Siska. Cilj je pokriti sve međunarodne vodne putove sustavom CRORIS.
- Građenje objekata sigurnosti za poboljšanje uvjeta plovidbe na dionicama vodnih putova koji predstavljaju smetnje u plovidbi radi nedovoljne dubine s ciljem povećanja broja plovidbenih dana u godini. Radovi se sastoje od iskopa čvrstog dna korita rijeke na plićacima, izgradnje objekata sigurnosti za poboljšanje uvjeta plovidbe (regulacijske građevine: pera, uzdužne građevine, pragovi i obalo-utvrde). Planirano je dovršiti započete gradnje T-pera na lijevoj obali Dunava u zoni Kopačkog rita i nastaviti radove na formiranju prokopa rijeke Drave kod luke Nemetin. Izgradnjom se otklanjaju smetnje u plovidbi i povećava razina sigurnosti plovidbe.
Republika Hrvatska upravlja izgradnjom, održavanjem i modernizacijom infrastrukture luka unutarnjih voda putem lučkih uprava unutarnjih voda u gradovima gdje su prirodno smještene luke od međunarodnog značaja: Sisak, Vukovar, Slavonski Brod i Osijek. Bitno obilježje hrvatskog lučkog sustava na unutarnjim vodama je njegova prometna razjedinjenost pa se može posebno govoriti o lukama u savskom bazenu sa lukama Sisak i Slavonski Brod, koji se nalazi na sjecištu dva Pan-Europska prometna koridora (X i Vc), i u dunavskom sustavu, koji uključuje luke Vukovar (smještene na Koridoru VII), Osijek, te potencijalne županijske luke i pristaništa (Ilok, Batina, Aljmaš, Galija itd). Lučki sustav u savskom bazenu mora se promatrati kao posebna cjelina jer ga sačinjavaju i luke susjednih graničnih država (luke Brčko, Šamac, itd.). Usklađenost razvojnih strategija savskih luka je preduvjet za njihovu tržišnu konkurentnost. U tom smislu bitnu ulogu ima Međunarodna komisija za sliv rijeke Save sa sjedištem u Zagrebu. Sadašnje stanje i poziciju hrvatskog lučkog sustava karakteriziraju sljedeća obilježja: tehničko-tehnološka zastarjelost i manjak kapaciteta; neuravnotežena tržišna potražnja za transportom roba na Savi i Dunavu; porast interesa za specijalizacijom lučkih usluga; uvođenje Riječnih informacijskih usluga na rijekama Dunavu i Dravi uz uvjet da se povežu u zajedničku informatičku mrežu na razini EU-a i uključe u logističke transportne lance; problemi koji umanjuju funkcionalnost ukupnog lučkog sustava (vlasnički odnosi na lučkom području, nepostojanje financijske snage za pokretanje razvojnog ciklusa, nejednaki status svih javnih luka - s obzirom na obilježja, financijsku snagu i opća ekonomska načela nije moguće sve četiri luke istovremeno razvijati, nedovoljno izgrađena lučka infrastruktura, slaba tehnološka opremljenost, održavanje vodnih putova i prilaza lukama, ispunjavanje uvjeta iz AGN ugovora).
Stoga razvoj luka treba planirati na način da se osigura atraktivnost luke i lučkog sustava u cjelini, a u skladu s odgovarajućim dokumentima prostornog uređenja, te tržišna neovisnost o uspješnosti poslovanja samo jednog operatera. Pored toga, svaka javna luka, a pogotovo E-luka mora imati prostor za komplementarne djelatnosti u lučkom području odnosno u okviru gospodarske zone.
Razvoj luka je permanentni proces. U tu svrhu u slijedećem trogodišnjem razdoblju planiraju se slijedeće aktivnosti i projekti, promatrano po lukama unutarnjih voda:
LUKA VUKOVAR:
- rješavanje imovinsko pravnih odnosa kojim se zemljište na lučkom području luke Vukovar dovodi u vlasništvo Republike Hrvatske,
- izrada idejnog i glavnog projekta komunalnog pristaništa i pristaništa tijela državne uprave,
- nabava odgovarajuće opreme za sprečavanje zagađenja te opreme za povećanje sigurnosti rada u luci,
- projektiranje 2. faze Nove luke Istok – izrada idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš,
- tehničko održavanje - obuhvaća prihvat i obradu kaljužnih i fekalnih voda sa brodova te održavanje cesta, operativne obale i odvodnje,
- projektiranje i izgradnja zgrade administracije (Projektima za IPA-u nije obuhvaćena izgradnja zgrade za lučku administraciju. Zgradu je nužno izgraditi prije početka radova na VKDS-u sa Dunavske strane),
- rekonstrukcija i izgradnja 3. željezničkog kolosijeka na operativnoj obali luke Vukovar. Proces je započet 2009. godine kada je rekonstruiran prvi, a 2010. godine drugi željeznički kolosijek,
- građenje luke u Iloku koje je planirano u Srednjoročnom planu razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RH (2009.-2016.).
LUKA SLAVONSKI BROD:
- rješavanje imovinsko-pravnih odnosa otkupom zemljišta potrebnog za izgradnju rezervoara za skladištenje naftnih derivata, za izgradnju riječnog brodogradilišta i kontejnerskog terminala u lučkom području Slavonski Brod,
- izgradnja 221 m armirano-betonske vertikalne obale sa pilotima s kranskom stazom, kolosijecima i odvodnjom kao sastavni dio pristaništa luke Slavonski Brod, za pristajanje brodova i kod najnižih vodostaja te preko portalnih dizalica omogućiti manipulaciju tereta, odnosno ukrcaj i iskrcaj tereta različitih gabarita i težine,
- izgradnja lučke cestovne infrastrukture predstavlja osnovnu prometnu povezanost unutar luke Slavonski Brod,
- izgradnja sanitarne kanalizacije u dužini od 3700 m, oborinske odvodnje, cjevovoda vodoopskrbe i vatroobrane, distributivne telekomunikacijske kanalizacije i opreme, elektroenergetske mreže trafostanice i distribucijske mreže, sve sukladno glavnom projektu lučke infrastrukture,
- izgradnja plinovoda u dužini od oko 5.767 m za transport sustava prirodnog plina kao energenta luke,
- nabava zaštitne ograde za lučko područje i odvajanje operativnog dijela luke (vertikalne obale, manipulativni platoi, kolosijeci, carina, špedicija i dr.) od gospodarskih zona,
- izrada idejnog rješenje putničkog pristaništa,
- tehničko održavanje lučkog područja - provodi se kontinuirano svake godine radi sigurnosti u lučkom području,
- operativno upravljanje odnosi se na obavljanje potrebnih aktivnosti za obavljanje javne službe Lučke uprave Slavonski Brod.
LUKA OSIJEK kandidirala je tri kapitalna projekta za financiranje iz fondova EU: izgradnju terminala za pretovar rasutih tereta, izgradnju i rekonstrukciju južne obale i izgradnju intermodalne infrastrukture zapadnog dijela luke.
Pored toga, planira se:
- izgradnja sjeverne obale – izrada koncepcijskog rješenja i idejnog projekta,
- izrada III. i IV. faze glavnog i izvedbenog projekta i dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju južne obale,
- izrada i prijevod dokumentacije za izgradnju intermodalne infrastrukture,
- zbrinjavanje kaljužnih voda i zaštita brana,
- tehničko održavanje, održavanje željezničkog kolosijeka, cestovnih prometnica i rasvjete.
LUKA SISAK je jedina luka unutarnjih voda koja još nema master plan te je izrada istog prihvaćena za financiranje iz EU pretpristupnog fonda IPA 2010 komponenta III. Također, RH planira:
- Nova luka Sisak - rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, proglašenje Lučkog područja, izrada studije,
- nastavak realizacije projekta gradnje Hrvatskog riječnog nautičkog centra koji obuhvaća gradnju Hrvatskog riječnog nautičkog centra, izgradnju komunalnog pristaništa na rijeci Kupi u Sisku (očekuje se realizacija iz europskih fondova), a omogućilo bi siguran vez plovila koja su dosada nekontrolirano i nesigurno vezana na neadekvatan način na raznim lokacijama čak i izvan Sisačko-moslavačke Županije; izgradnju infrastrukturnog objekta za edukaciju prodaju i servis Galdovo,
- izgradnja plutajućih pontona u zoni Sisak-Lonjsko polje za siguran silazak i ulazak na turističke brodove uzduž korita rijeke Save,
- projektiranje i izrada sustava za izvlačenje brodova u Nacionalnom parku Plitvička Jezera, gdje ne postoji adekvatna lokacija na kojoj se mogu izvlačiti i sukladno zahtjevima Hrvatskog registra brodova remontirati plovni objekti. Svi zahvati te vrste pod strogim su zahtjevima službe za zaštitu okoliša. Potrebno je projektirati i izraditi demontažni sustav za izvlačenje i porinuće elektrobrodova unutar Nacionalnog parka,
- daljnji razvoj Luke Crnac predviđa: projektiranje obale, veza i pristupa, nabavka komponenti, rekonstrukcija i izvedba sustava pontona za prihvat objekata, te dovršenje opremanja punilišta brodova pogonskim gorivom,
- dobava i montaža separatora ulja u sistem odvodnje oborinskih voda sa navoza. U postojeći sistem odvodnje oborinskih voda sa navoza za izvlačenje brodova i uzvodnog revizno - remontnog platoa, potrebno je ugraditi separator ulja sa svrhom da se onemogući oticanje štetnih tvari u vodotok rijeke Save,
- razvoj Lučkog područja Sisak i to prvenstveno: izgradnja operativne obale u Luci Sisak sa vertikalnom obaloutvrdom i cestovne komunikacije u svrhu prihvata tereta zahtjevnijih po težini i gabaritima - bazen Galdovo. Luka Sisak – bazen Galdovo, kao konačna uređena plovna točka rijeke Save, predstavlja idealan prekrcajni put koji bi do izrade nove Luke Sisak te mreže prometnica, željezničkih pruga preuzeo prekrcaj, i manipulaciju teretima koji su namijenjeni Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, postavljanje kontejnera za prihvat otpadnih materijala i postavljanje sanitarnih čvorova u bazenu Crnac,
- nabava eko brodice s opremom, plutajućih brana i ostale opreme namijenjene za intervenciju u ekološki incidentnim situacijama, te završetak izgradnje boxera (remorkera) za potrebe boksiranja (pelarenja) unutar lučkog područja Lučke uprave Sisak, Uz to, kao i za potrebe tegljenja (brodova u havariji) kao i pozicioniranja brodova kod navoza za izvlačenje brodova u bazenu Galdovo,
- izgradnja nove Luke Sisak: vertikalna obala/horizontalna obala, cestovna infrastruktura i željeznička infrastruktura, plinofikacija, vodoopskrba i vatroobrana, kanalizacija, oborinska odvodnja, elektroenergetska mreža rasvjete i telekomunikacija, zaštitna ograda, nasipavanje terena i imovinsko-pravni troškovi.
Navedenim aktivnostima, izradom planskih dokumenata kao i projektom Upravljanja infrastrukturnim projektima, Republika Hrvatska nastoji povećati efikasnost i pouzdanost riječne plovidbe, kroz razvoj luka i industrije u zaleđu dati podršku održivom razvoju regija, povećati kapacitete za prekrcaj, godišnji promet luka, sigurnost i efikasnost lučkog poslovanja, povećati mjere za zaštitu okoliša i ispuniti uvjete koje treba imati E-luka.
1.1.4. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU
Ukupna dužina postojećih plovnih putova u Republici Hrvatskoj iznosi 805,2 km, od kojih su 539,7 km klasificirani kao međunarodni plovni putovi. Ukupno 287,4 km ispunjava kriterije međunarodne plovidbene klasifikacije, to jest kriterije za klasu IV. Cilj je obnova plovnih putova rijeke Save radi postizanja kategorije IV plovnog statusa, uključujući usklađivanje s Direktivom o riječnom informacijskom sustavu (RIS) te sa sustavom luka u Republici Hrvatskoj. Ova mjera bit će u skladu s Direktivom 2005/44/EZ koja ima za cilj uspostavu europske platforme za razmjenu podataka za lakšu i ažurnu razmjenu informacija o prometu (kao što su uvjeti na plovnom dijelu itd.) između riječnih nadležnih tijela i operatera i poboljšat će povezivanje podsektora unutarnje plovidbe s drugim vrstama prijevoza.
Koncept razvoja infrastrukture unutarnjih plovnih putova usmjeren je na povećanje sigurnosti i učinkovitosti unutarnje plovidbe. Regulacija plovnih putova mora biti u službi korisnika, što podrazumijeva osiguravanje nesmetane i sigurne plovidbe za brodove s maksimalnom vučom u skladu s klasama plovnih putova. U praksi to znači minimalnu dubinu od 2,5 metara tijekom 300 dana u godini (međunarodna klasa plovnih putova).
Koristeći pretpristupne fondove EU te strukturne fondove nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, vodne putove uređivat će se tako da će na svim međunarodnim dionicama udovoljavati minimalnoj međunarodnoj klasi, s ciljanom plovnošću od 95% dana godišnje, kao i obaviti pripremne radove za izgradnju višenamjenskog kanala Dunav-Sava.
Projekti koji se financiraju iz OP 2007.-2009. iz sektora unutarnje plovidbe su priprema dokumentacije za sljedeće buduće infrastrukturne projekte:
- obnova i unaprjeđenje plovnog puta rijeke Save;
- obnova luke Vukovar – Nova luka istok;
- obnova južne obale riječne luke Osijek;
- izgradnja terminala za prihvat opasnog tereta pri riječnoj luci Sl. Brod i
- Master plan za novu luku Sisak.
Procijenjena vrijednost svih navedenih projekata iznosi 8,117 milijuna eura od čega će 6,90 milijuna eura biti dodijeljena u sklopu IPA-e IIIa komponente. Ova vrijednost uključuje Operativni program 2007.-2009. i njegove izmjene i dopune za programsko razdoblje 2010. – 2011.
1.1.5. Ulaganje u izgradnju i modernizaciju infrastrukture u morskim lukama otvorenim za javni promet
U narednom trogodišnjem razdoblju nastavit će se započeti projekti izgradnje i modernizacije infrastrukture u šest morskih luka državnog značaja (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik), pružanje potpora za izgradnju infrastrukture u lukama županijskog značaja i ribarskim lukama.
Polazeći od postojećeg stanja kao i od očekivanoga budućeg razvoja Republike Hrvatske i susjednih država, Ministarstvo, kao svoje temeljne ciljeve u području unapređenja lučkog sustava, utvrđuje modernizaciju luke Rijeka radi povećanja tranzitnog tereta posebice kontejnerskog i ro-ro prometa, povećanje prometa rasutih tereta i kontejnera kroz luku Ploče za potrebe ostalih država na paneuropskom prometnom koridoru Vc, modernizaciju i rekonstrukciju putničkog terminala u luci Dubrovnik, izgradnju novoga putničkog i ro-ro terminala u luci Zadar, rekonstrukciju ostalih luka od državnog i županijskog značaja za potrebe povezivanja obale i otoka te otoka međusobno.
U cilju upoznavanja postojećeg stanja po pojedinim državnim lukama ističemo dosadašnju realizaciju odnosno daljnje planiranje ulaganja u lučku infrastrukturu.
LUKA RIJEKA
Rijeka Gateway projekt – realizira se u Rijeci prema kojemu je do 2009. godine završen putnički terminal koji sadržava 2 veza za putničke brodove i trajekte, zgradu putničkog terminala, kao i novi most na lukobranu.
Započeli su radovi kontejnerskog terminala na Brajdici, čijom izgradnjom će se dobiti ukupna dužina 620 m operativne obale,a površina terminala prostire se na 50.000 m2. Rok završetka predviđa se 2013. godine. Ovaj projekt se ostvaruje Zajmom Svjetske banke i uz potporu Vlade RH (190 mln € od čega je 158 mln € zajam Svjetske banke, a 32 mln € domaći udio iz proračuna RH). Godišnji promet tereta luke Rijeka je 11,5 mln t tereta i 220.000 putnika.
LUKA ZADAR
Nova luka Zadar-Gaženica obuhvaća 250.000 m2 površine 12 gatova (u tome : 6 za lokalni promet, 3 za dužobalni i međunarodni promet, 3 za Ro-Ro brodove i brodove na kružnim putovanjima). U okviru ovog projekta planira se i gradnja novog kontejnerskog terminala. Projekt obuhvaća 3 faze gradnje. U tijeku je nasipavanje putničke luke. Završetak je predviđen 2013. godine. Kontejnerski terminal omogućiti će višestruko povećanje prometa u teretnoj luci čije je postojeće stanje izrazito skromnih kapaciteta i zanemarivog prometa. Nadalje, stara Gradska luka biti će rasterećena od automobilskog prometa, a u luci će se otvoriti mjesta za brzobrodske linije prema otocima, kao i za manje brodove na kružnim putovanjima, jahte, turističke brodove itd. Vrijednost ukupnog projekta je 235 mln EUR-a.
LUKA ŠIBENIK
Luka Šibenik nema kvalitetno rješenje pomorskog putničkog prometa (glavnina putničkog prometa prema otocima odvija se preko gata Krka, koji se nalazi u samom centru Šibenika, a trajektni promet se odvija preko gata Vrulje). Postojeći kapaciteti u luci ne omogućavaju pristajanje brodovima većih dimenzija i brodovima na kružnim putovanjima.
U planu je dogradnja sadašnjeg gata Vrulje za novih 9.800 m2 tako da bi nova operativna obala iznosila ukupno 510 m. Očekivani završetak projekta je 31. prosinac 2013. godine. Vrijednost projekta je 12 mln €. Godišnji promet putnika je 2.700.000 , a vozila 350.000.
LUKA SPLIT
Luka Split se prostire na površini od 18,1 km2 s maksimalnim gazom od 10 m. U tijeku je izgradnja produljenja Sv.Duje u trajektnoj luci Split, završetak radova do početka sezone 2010. Dobiva se dodatnih 150 m operativne obale mogućnost 2 veza za brodove u međunarodnoj plovidbi i na kružnim putovanjima. Vrijednost 28 mln kuna. U Gradskoj luci Split planira se modernizacija luke s ciljem specijaliziranje u putnički terminal za domaći i međunarodni promet. U tu svrhu planira se od 2011. do 2015. godine produžiti Gat sv.Nikole, te I stupanj izgradnje ljetnih vezova. U Vranjičko-Solinskom bazenu (Sjeverna luka) planira se proširenje i modernizacija kontejnerskog terminala, te uređenje infrastrukture. U INA Solinu u tijeku je izrada projektne dokumentacije za sanaciju obale za prihvat brodova za prijevoz naftnih derivata. U Kaštelanski bazen A i B će se obavljati tekuće održavanje i manji zahvati na sanaciji obala za prihvat brodova za prijevoz cementa.
Za drugu fazu izgradnje Pomorskog putničkog terminala u Resniku projektna dokumentacija će se raditi u 2013. a početak radova planira se u 2014. Godišnji promet tereta je oko 3.500.000 tona, te oko 4.100.000 putnika i 700 000 vozila.
LUKA PLOČE
Realizacija projekta pod nazivom Projekt integracije trgovine i transporta ima za cilj povećati kapacitet učinkovitost i kvaliteta usluge uz južni dio koridora Vc s naglaskom na luku Ploče.
Razvoj infrastrukture luke Ploče:
- izgradnja kontejnerskog/višenamjenskog terminala;
- izgradnja terminala za rasute terete;
- izgradnja/obnova cestovne/željezničke/energetske infrastrukture na području luke i izgradnja ulaznih lučkih objekata.
Kontejnerski / višenamjenski terminal
Novi terminal biti će izgrađen južno od obale br. 5 s mogućnošću daljnjeg proširenja u ovisnosti o prometu. Faza IA koja će biti izgrađena kroz ovaj projekt obuhvaća slijedeće: Obalu br. 7 u dužini od 280 metara, širine 27 metara sa Ro-Ro rampom, skladišni prostor, ceste i prostor za pretovar kapaciteta 40.000 TEU jedinica, bageriranje područja radi postizanja dubine mora od 13,5 metara, opskrbu vodom, sakupljanje otpadnih i oborinskih voda, energetska postrojenja na terminalu te cestovni priključak za spomenuti terminal.
Planirani rok završetka je lipanj 2010. Po implementaciji navedenog projekta infrastrukturne obnove luke, ovlaštenik koncesije-Luka Ploče d.d. će nabavkom opreme na terminalima produžiti prvenstvenu koncesiju (zbog povećanja ulaganja na lučko područje) te započeti sa planiranim razvojnim ciklusom povećanja prometa kroz luku Ploče.
Terminal za rasute terete
Terminal za rasute terete izgradit će se na jugoistočnom dijelu luke na desnoj strani kanala Vlaška. Cjelokupni terminal izgradit će se u dvije faze i imati će kapacitet od 5 milijuna tona na godinu. Prva faza terminala izgraditi će se sa reduciranom prekrcajnom opremom i skladišnim kapacitetom od 4 milijuna tona godišnje. Dužina obale biti će 350 metara sa mogućnošću prihvata brodova do 80.000 DWT.
(Panamax) u prvoj fazi, premda će se obalna struktura izgraditi za veće brodove (Capesize preko 80.000 DWT) u slučaju potrebe za takvim brodovima u budućnosti. Početak gradnje terminala očekuje se u prosincu 2010. godine, a završetak se planira do konca 2012.
Godišnji promet luke Ploče: 2.800.000 t tereta i 110.000 putnika.
LUKA DUBROVNIK
U cijelosti je izgrađena obalna infrastuktura u luci Gruž. Realizacijom projekta dobiva se nova operativna obala u dužini 900 m i nova površina od 15.400 m2 (istovremena mogućnost prihvata do 3 broda na kružnim putovanjima, iskrcaj/ukrcaj 10.000 putnika istovremeno). Vrijednost projekta je 26,2 mln €.
Početkom 2010. započete su aktivnosti za potpisivanje ugovora za izgradnju lučke infrastrukture na području Batahovine (dodatak osnovnom ugovoru sa IBRD-om) izmještaj lokalnog trajektnog putničkog prometa na novu lokaciju. Procijena vrijednosti projekta je 8 mln €. Godišnji promet luke Dubrovnik je 20.000 t tereta i 800.000 putnika.
Osim u državne luke, Ministarstvo je sufinanciralo izgradnju i rekonstrukciju županijskih, lokalnih te ribarskih luka, a isto će se kontinuirano nastaviti i u narednom razdoblju.
Gradnja ostale lučke infrastrukture luka temeljit će se na zahtjevima tržišta i utvrđenim kriterijima, te kvalitativnoj i tehnološkoj modernizaciji, prometnom povezivanju s glavnim cestovnim i željezničkim koridorima radi ostvarenja bolje integracije s gospodarskim zaleđem kako bi se stvorili preduvjeti za razvitak intermodalnog prometa.
1.1.6. Ulaganje u infrastrukturu aerodroma
U Republici Hrvatskoj u funkciji je sedam međunarodnih aerodroma referentnog koda 4E prema ICAO kategoriji, dva manja aerodroma referentnog koda 3C i 2B te letjelišta i helidromi. Situacija na aerodromima trenutno ne zadovoljava potrebe sigurnog i efikasnog zračnog prometa zbog uskih grla odlaznog i dolaznog prostora za putnike, nedostatka zaštitne ograde i protupožarnih pojasa, nedovoljne širine uzletno sletnih staza, manevarskih površina i slično. U cilju poboljšanja aerodromske infrastrukture u proteklom razdoblju su kroz sufinanciranje podržavani projekti (zahtjevi) aerodroma, koji su se odnosili na izradu projektne dokumentacije, otkup zemljišta za proširenje uzletno-sletnih staza i stajanki te izvođenje radova na ostaloj pratećoj infrastrukturi za prihvat putnika i zrakoplova na aerodromima, helidromima manjim i regionalnim (otočnim) aerodromima. Broj podržanih projekata (zahtjeva) aerodroma u proteklom razdoblju kretao se u rasponu od 11 do 12 godišnje. Infrastrukturne projekte na aerodromima uglavnom i u najvećoj mjeri financiraju sami aerodromi uz sufinanciranje države proračunskim sredstvima.
Polazeći od postojećeg stanja u budućnosti je potrebno mijenjanje i nadopunjavanje dotrajale aerodromske opreme kao i proširenja i gradnja novih građevina i površina, kako na velikim, tako i na malim aerodromima u zemlji. Tim aktivnostima stvorit će se uvjeti da aerodromi u Republici Hrvatskoj ostvare svoj strateški cilj povećanja opsega prometa i povećanja broja zračnih prijevoznika. Na poboljšanje aerodromske infrastrukture u sljedeće tri godine, utjecat će se kroz povećanje broja sufinanciranih, odnosno podržanih projekata (zahtjeva) aerodroma te helidroma koji su od državnog i lokalnog značaja.
1.1.7 Razvoj cestovne infrastrukture
Planiranje izgradnje i održavanja javnih cesta, prema Zakonu o javnim cestama, provodi se dugoročno kroz Strategiju razvitka javnih cesta, koju donosi Hrvatski sabor, srednjoročno kroz četverogodišnje programe građenja i održavanja javnih cesta, koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te godišnje kroz planove građenja i održavanja koje, uz suglasnost Vlade, donose Hrvatske autoceste d.o.o. za autoceste i Hrvatske ceste d.o.o. za državne ceste, a uz suglasnost Ministarstva, županijske uprave za ceste za županijske i lokalne ceste.
Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske usvojena je krajem 1999. godine, a za razdoblja od 2001. do 2004. godine te od 2005. do 2008. godine je Vlada Republike Hrvatske donijela dva četverogodišnja programa građenja i održavanja javnih cesta.
Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2009. do 2012. nastavak je prethodnih programa tijekom kojih je provedena projektna priprema za ostvarenje nove izgradnje, izvanrednog i redovnog održavanja javnih cesta planiranih u razdoblju od 2009. do 2012. godine.
Ciljevi razvitka javnih cesta iz prethodnog Programa u svim su segmentima ostvareni: od izgradnje autocesta i državnih cesta do održavanja, rekonstrukcije i modernizacije javnih cesta, čime je stanje ukupne postojeće mreže javnih cesta značajno poboljšano.
Prema Strategiji održivog razvitka Republike Hrvatske (N.N. 30/09.), koju je Hrvatski sabor usvojio u ožujku 2009. godine, u Republici Hrvatskoj je dostignuta visoka razvijenost mreže autocesta, a mrežu državnih, županijskih i lokalnih cesta treba dalje razvijati. U Hrvatskoj je u javne ceste razvrstano ukupno 29.472,5 km cesta (stanje: studeni 2009. godine) i to:
- 1.562,6 km autocesta (izgrađeno je 1.240 km autocesta, od čega 145 km još nije u punom profilu),
- 6.810,6 km državnih cesta,
- 10.819,7 km županijskih cesta i
- 10.279,6 km lokalnih cesta.
Gospodarenje javnim cestama je Zakonom o javnim cestama ili ugovorom o koncesiji povjereno: Hrvatskim cestama d.o.o. za državne ceste, Hrvatskim autocestama d.o.o. za autoceste, koncesijskim društvima Autocesta Rijeka–Zagreb d.d., Autocesta Zagreb–Macelj d.o.o. i Bina-Istra d.d. za izgradnju i gospodarenje autocestama i objektima s naplatom cestarine u koncesiji te županijskim upravama za ceste i Gradu Zagrebu za županijske i lokalne ceste. Navedeni subjekti provodit će i Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2009.- 2012. godine.
Financiranje građenja i održavanja javnih cesta utvrđeno je Zakonom o javnim cestama, prema kojem su osnovni izvori sredstava:
- za autoceste (koje nisu u koncesiji) naknada iz goriva, cestarina koja se plaća za korištenje autocesta te druge naknade vezane za korištenje autocesta,
- za autoceste u koncesiji cestarina koja se plaća za korištenje autocesta u koncesiji i izvori financiranja određeni ugovorom o koncesiji,
- za državne ceste naknada za ceste iz goriva te druge naknade vezane za korištenje državnih cesta,
- za županijske i lokalne ceste godišnja naknada za ceste koja se plaća kod registracije motornih vozila te druge naknade vezane za korištenje županijskih i lokalnih cesta.
U tekućem četverogodišnjem razdoblju 2009. – 2012. sve aktivnosti vezane uz izgradnju i održavanje javnih cesta ograničene su mogućnostima financiranja koje su, zbog globalne financijske krize i recesije, nepovoljnije nego u prethodnim četverogodišnjim razdobljima.
U ovom će Programu prioritet u realizaciji imati dovršavanje pojedinih aktivnosti započetih u prethodnom programskom razdoblju sukladno ograničenim okvirima financiranja, a prioriteti su dani završetku izgradnje dionica započetih u prethodnim razdobljima na autocestama A1, A5 i A11, izgradnji drugih cijevi tunela Sveti Rok i Mala Kapela (što je već završeno) i punog profila autoceste na Istarskom ipsilonu, te održavanju i očuvanju izgrađene autocestovne mreže uz podizanje kvalitete i osiguravanja novih pratećih uslužnih sadržaja.
Zakonom o javnim cestama definirani su izvori sredstava za financiranje građenja i održavanja državnih cesta. Dio naknade iz goriva u iznosu od 0,60 kn/l goriva osnovni je izvor sredstava kojima Hrvatske ceste d.o.o. financiraju ulaganja u izgradnju, održavanje i troškove upravljanja državnim cestama. Naknada iz goriva čini gotovo 96% ukupnih izvora sredstava financiranja poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. Ostalo su vlastita sredstva, oko 4% ukupnih sredstava, ostvarena poslovanjem u skladu s Zakonom o javnim cestama.
U slijedećem četverogodišnjem razdoblju Hrvatske ceste d.o.o. u programe građenja i održavanja državnih cesta, za sufinanciranje razvoja županijskih i lokalnih cesta te za upravljanje uložit će 4,59 mlrd kuna. Hrvatske ceste d.o.o. će i u slijedećem četverogodišnjem razdoblju sufinancirati razvoj županijskih i lokalnih cesta s ukupno 960 mln kuna.
Hrvatske autoceste d.o.o. iz izvora financiranja autocesta prema Zakonu o javnim cestama, iz kojih je financirana izgradnja autocesta od 2001. do 2008. godine, mogu u razdoblju od 2009. do 2012. godine realizirati ukupne investicije u izgradnju autocesta u iznosu od 5,885 milijardi kuna. Dio naknade iz goriva u iznosu od 0,60 kn/l goriva osnovni je izvor sredstava kojima Hrvatske autoceste d.o.o. financiraju ulaganja u izgradnju, održavanje i troškove upravljanja državnim cestama.
U tekućem četverogodišnjem razdoblju plan aktivnosti prilagođen je navedenim financijskim ograničenjima. Ukupna investicijska vrijednost građenja autocesta planirana u iznosu od 5,885 milijardi kuna uz radove građenja uključuje i projektiranje, otkup zemljišta, arheološka istraživanja, izmještanje instalacija, te nadzor. Također, Hrvatske autoceste d.o.o. održavaju 858 km autocesta te je za redovno održavanje planirano utrošiti ukupno 505,5 mil kuna, a za izvanredno održavanje 902,5 mil kn za razdoblje 2009.-2012. godine.
Pokazatelji rezultata (output):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
|
|
Razvoj prometnog sustava
|
Posebni cilj 1.1..
|
Razvijena prometna infrastruktura
|
Načini ostvarenja
|
Pokazatelj rezultata
(output)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana
vrijednost
(2011.)
|
Ciljana
vrijednost
(2012.)
|
Ciljana
vrijednost
(2013.)
|
1.1.1. Održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture i žičara, regulacija prometa i izgradnja novih pruga i žičara
|
1.1.1.1. Broj kilometara remonta, osuvremenjivanja i novoizgrađenih željezničkih pruga
|
Povećanjem broja novoizgrađenih pruga razvit će se geoprometni položaj RH, gospodarstvo, turizam i mobilnost pučanstva
|
km remonta i osuvremnjiv.
km novoizgrađeni
|
56,2
0
|
MMPI
|
145,9
0
|
67,4
12,2
|
98,6
30
|
1.1.1.2. Prosječna komercijalna brzina vlakova
|
Povećanjem brzina prometovanja vlakova unapređuje se kvaliteta željezn.mreže i pruža viša razina usluge prijevoza
|
km/h
|
36,10
|
MMPI
|
36,72
|
37,68
|
39,04
|
1.1.1.3. Prosječna konvencionalna brzina pruga
|
Povećanjem brzina prometovanja vlakova unapređuje se kvaliteta željezn.mreže i pruža viša razina usluge prijevoza
|
km/h
|
61,87
|
MMPI
|
65,94
|
67,69
|
69,72
|
1.1.2. Ulaganje u željezničku infrastrukturu kroz projekte sufinancirane iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU
|
1.1.2.1. Rehabilitirani km pruge predviđeni Operativnim programom za promet
|
Rehabilitiranim km pruge povećati će se prosječna brzina vlaka.
|
km
|
0
|
HŽ vozni red
|
|
19,5
|
|
1.1.2.2. Elektrificirani km pruge predviđeni Operativnim programom za promet
|
Elektrifikacijom dionice pruge povećati će se prosječna brzina vlaka.
|
km
|
0
|
HŽ vozni red
|
|
19,5
|
|
1.1.2.3. Broj pripremljenih i podnesenih projektnih zahtjeva
|
Pripremljeni i podneseni projektni zahtjevi sa svom dokumentacijom
|
Broj
|
0
|
Izvješća o praćenju projekta
|
|
2
|
|
1.1.3. Ulaganja u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda
|
1.1.3.1. Broj dana plovnosti u godini
|
Postizanje stanja – određene klase plovnosti na rijekama
|
Broj (raspon)
|
208 - 330
|
AVP
|
215-330
|
230-330
|
240-340
|
1.1.3.2. Stupanj izgrađenosti infrastrukturnih projekata u lukama
|
Postotak izvršenosti planiranih radova po godini. Uložena sredstva/planirana sredstva.
|
%
|
15
|
LU
|
20
|
25
|
30
|
1.1.4. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU
|
1.1.4.1. Broj pripremljenih projekata spremnih za provedbu s potpunom dokumentacijom
|
Projekti koji će doprinjeti povećanju sigurnosti i učinkovitosti unutarnje plovidbe
|
Broj
|
0
|
Izvješća o praćenju projekta
|
1
|
2
|
|
1.1.4.2. Broj zahtjeva za odobrenje projekata popunjenih i upućenih EU za financiranje
|
Projekti koji će doprinjeti povećanju sigurnosti i učinkovitosti unutarnje plovidbe
|
Broj
|
0
|
Izvješća o praćenju projekta
|
1
|
2
|
|
1.1.5. Ulaganje u izgradnju i modernizaciju infrastrukture u morskim lukama otvorenim za javni promet
|
1.1.5.1. Stupanj izgrađenosti infrastrukturnih objekata u luci Rijeka (Gateway projekt)
|
Modernizacijom luka stvorit će se preduvjet za razvitak intermodalnog prometa
|
%
|
30
|
MMPI
|
60
|
90
|
100
|
1.1.5,2. Stupanj izgrađenosti infrastrukturnih objekata u luci Gaženica
|
Povećanjem izgrađenosti infrastrukturnih objekata u luci Gaženica doći će do rasterećenja gradske luke i povećanje prometa u Luci
|
%
|
10
|
MMPI
|
50
|
80
|
100
|
1.1.5.3. Stupanj izgrađenosti terminala za rasute terete Luke Ploče
|
Izgradnjom terminala za rasute terete Luke Ploče stvorit će se uvjeti za povećanje prometa u Luci
|
%
|
10
|
MMPI
|
60
|
100
|
|
1.1.6. Ulaganje u infrastrukturu aerodroma
|
1.1.6.1. Broj podržanih projekata (zahtjeva) za sufinanciranje aerodromske infrastrukture
|
Povećanjem broja podržanih projekata (zahtjeva) za sufinanciranje aerodromske infrastrukture povećat će se postojeći kapaciteti aerodroma te osigurati sigurniji i brži protok putnika i zrakoplova
|
Broj
|
12
|
MMPI
|
13
|
14
|
15
|
1.1.7. Razvoj cestovne infrastrukture
|
1.1.7.1. Broj km izgrađenih dionica autoceste i lijeve cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Rok (12km)
|
Sukladno Programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje 2009-2012. graditi će se nove dionice autoceste kao i lijeva cijev tunela
|
km
|
53
|
HAC
|
63
|
|
|
Pokazatelji učinka (outcome):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
|
|
Razvoj prometnog sustava
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka
(outcome)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana vrijednost
(2011.)
|
Ciljana vrijednost (2012.)
|
Ciljana vrijednost (2013.)
|
1.1. Razvijena prometna infrastruktura
|
|
|
|
|
MMPI
|
|
|
|
Posebni cilj 1.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga
|
Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga predstavlja najvažniji rezultat razvijene i moderne infrastrukturne mreže prometnica, ali je istovremeno i preduvjet razvitka gospodarstva i stvaranja boljih uvjeta života stanovništva. Današnje tržište prometnih usluga u RH obilježeno je prisustvom velikog broja javnih i privatnih operatera u svim vidovima prometa. Razvitak prometnih usluga ovisi o komplementarnoj razini razvitka pojedinih vrsta prometa pri čemu se nastoji svaku od pojedinih vrsta prometa razvijati i unapređivati ravnomjernom zastupljenošću kako bi prometna djelatnost polučila optimalne rezultate.
Načini ostvarenja postavljenog cilja:
1.2.1. Modernizacija pomorske i riječne flote
Donošenjem mjera koje olakšavaju brodarima izgradnju i modernizaciju flote i tehnologije prijevoza bitno se doprinosi kvaliteti pruženih usluga pomorskog i rječnog prometa tereta i putnika i unapređenju gospodarskih djelatnosti.
Četverogodišnji Program obnove i razvoja putničke flote Jadrolinije, u čijem sufinanciranju je sudjelovalo ovo Ministarstvo, biti će u cijelosti završen primopredajom Novogradnje 515 (kapaciteta 138 vozila i 1.200 putnika) koja se gradi u Brodosplitu, Split, a ista se predviđa do sezone 2010. godine.
Početkom programskog razdoblja (01.01.2004.) putnička flota Jadrolinije sastojala se od 50 brodova, ukupnog kapaciteta 2.650 vozila i 21.382 putnika, prosječne starosti 29,1 godinu, da bi u 2010. godini flota sadržavala 52 broda (uključene novogradnje), kapaciteta 3.808 vozila i 27.220 putnika u jednom ukrcaju, prosječne starosti 24,2 godine (u tome će trajektna flota imati prosječnu starost samo 20,4 godine). Priprema se novi program za daljnja ulaganja u obnovu flote Jadrolinije.
Ministarstvo je od 2005. godine do danas provodilo nekoliko programa izgradnje i rekonstrukcije pomorske flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara-poduzetnika. U tom periodu Ministarstvo je, pružanjem potpora male vrijednosti, sufinanciralo izgradnju 44 nova i rekonstrukciju 18 plovila. Potporama su građena i rekonstruirana uglavnom putnička i izletnička plovila, ribarska flota ali i ostali plovni objekti što će se nastaviti i u narednom periodu.
Kapaciteti putničke i izletničke flote 2010. godine obuhvaćaju oko 400 putničkih brodova.
Većina izletničkih brodara u Republici Hrvatskoj djeluje organizirano kroz šest Udruga čiji članovi su 2005. godine raspolagali s ukupnom flotom od preko 350 brodova, jahti i brodica (298 brodara) s ukupnim kapacitetom od preko 1800 ležajeva. Izletničkom flotom se može prevesti preko 4500 izletnika jednim ukrcajem. Budući je došlo do porasta broja članova u Udrugama za preko 10 %, a imajući u vidu i novoizgrađene brodove, članovi Udruga (331) danas raspolažu s ukupnim kapacitetom od gotovo 400 brodova, jahti i brodica, s preko 2000 ležajeva kojima se može prevesti preko 5000 izletnika jednim ukrcajem. Tijekom proteklih godina došlo je do značajnog poticaja porastu kapaciteta putničke flote, a time i povećanje kvalitete pruženih usluga. Ministarstvo će i u narednom trogodišnjem periodu kroz program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara-malih poduzetnika nastaviti s modernizacijom pomorske flote.
Stanje komercijalne flote hrvatskih riječnih brodara je u nezavidnom položaju: sastoji se od svega šezdesetak brodova prosječne starosti preko 40 godina, s ukupnim kapacitetom od oko 50.000 tona. Ovaj kapacitet nije dovoljan za dugoročno zadovoljavanje potražnje prijevoza do i iz hrvatskih riječnih luka, tako da domaći operateri trenutno sudjeluju u prijevozu tereta sa svega 20%, dok ostali prijevoz obavljaju strani operateri. Kako bi se za brodare osigurala konkurentna pozicija na jedinstvenom europskom tržištu, posebna pozornost će se posvetiti izgradnji i modernizaciji flote, te implementaciji inovacija u tehnologiji i upravljanju prijevoza u skladu s novim tehničkim standardima. Podrška razvoju mora se postići zajedničkim projektima inovacija u brodarstvu i brodogradnji, istraživanju i razvoju, te zaštiti okoliša, uz zajedničko sudjelovanje privatnih investitora i države u obliku posebnih financijskih sredstava za ovu namjenu. Rezultati tih projekata biti će transparentni i u skladu s Europskim akcijskim programom (NAIADES).
Ministarstvo će u slijedećem trogodišnjem razdoblju nastojati stvoriti uvjete za modernizaciju i obnovu flote i uvođenje inteligentnih transportnih sustave na unutarnjim vodnim putovima. Također se planira, zajedno s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, sufinanciranje nastavka izgradnje turističkog broda na rijeci Dunav (Grad Vukovar) za koji je projektna dokumentacija završena.
1.2.2. Poticanje pomorske i riječne prometne povezanosti
Održavanjem i povećanjem učestalosti postojećih te uvođenjem novih linija u pomorskom prometu osigurava se bolja mobilnost stanovništva, brži i ekonomičniji prijevoz tereta, ujednačeni razvoj regija, povezanost raznih vidova prometa (intermodalni transport) te poticanje turističkog razvoja.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske o određivanju državnih linija u javnom prijevozu, u linijskom obalnom pomorskom prometu utvrđeno je 56 državnih linija. Od toga je 27 trajektnih, među kojima je samo jedna koncesionirana. Koncesionirano je svih 16 brzobrodskih linija, a od 13 klasičnih brodskih linija koncesionirane su 3, (nekoncesionirano je 10 linija). U tijeku je priprema natječajne dokumentacije za provedbu postupka koncesioniranja preostalih 26 trajektnih i 7 klasičnih brodskih linija.
U pomorskom prometu na Jadranu u 2009. godini prevezeno je 11.576.795 putnika što je 2,6% manje u odnosu na prethodnu godinu, također je smanjen i broj prevezenih vozila u odnosu na 2008. godinu za 2,1%, a u 2009. godini je iznosio 2.852.823 prevezena vozila.
Na unutarnjim vodnim putovima nalaze se ruralna područja uz unutarnje vodne putove u kojima nije izgrađena prometna infrastruktura (mostovi) sa svrhom prometne povezanosti lijeve i desne obale rijeka, što je riješeno prometovanjem skela namijenjenih za siguran ukrcaj, prijevoz i iskrcaj osoba, životinja i stvari između dviju riječnih obala. Na vodnom putu s međunarodnim režimom plovidbe, dozvoljena je samo plovidba skela koje plove slobodno, tj. na samostalni pogon. Da bi ispunile izmijenjene zakonske propise, jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju relativno visoke troškove za izvršenje preinaka na plovilima za prijevoz putnika i robe preko međunarodnog vodnog puta, s jedne obale na drugu. Stoga država sudjeluje u sufinanciranju troškova preinaka na skelama u svrhu usklađivanja s propisanim tehničkim normama kao i troškova izgradnje županijskih luka i putničkih pristaništa te održavanja postojećih.
U razdoblju 2011.-2013. Ministarstvo planira daljnje usklađivanje prometa skelama sa Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda (N.N. 109/07 i 132/07) i Pravilnikom o plovidbi na unutarnjim vodama (N.N. 138/08 i 8/10).
1.2.3. Edukacija i osposobljavanje stručnog kadra u riječnom i pomorskom prometu
Poticanjem školovanja i specijalističke naobrazbe dovoljnog broja kadra u prometu (dodjela školarina i stipendija) postiže se potreban nivo znanja i vještina za pružanje kvalitenih prometnih usluga. Ovaj cillj postići će se, između ostaloga, korištenjem novoizgrađenog i suvremeno opremljenog školskog broda „Kraljica mora“, na kojem će se provoditi obuka i stručna praksa za pomorska i brodarska zanimanja.
Stipendije za učenike srednjih pomorskih škola i studente pomorskih fakulteta dodjeljuju se od 2006. godine. U 2010. godini isplaćuju se stipendije za 50 studenata po1200 kn mjesečno po studentu i 429 učenika po 800 kuna mjesečno po učeniku.
Smanjenje interesa za stjecanje zvanja u brodarstvu predstavlja vrlo ozbiljan problem i ograničenje za daljnji razvoj riječnog prometa. Ovaj problem najčešće negativno utječe na brodare, ali i na druge sudionike u prijevozu unutarnjim vodnim putovima (luke, lučke uprave, lučke kapetanije, brodogradnju itd). Odgovarajući stručni administrativni profil također je potrebno ojačati u institucijama iz sektora unutarnje plovidbe. Kvaliteta obrazovanja stručnjaka predstavlja dugoročan proces u kojem svi sudionici u prijevozu unutarnjim vodnim putovima moraju sudjelovati. U tom smjeru od 2008. godine Ministarstvo dodjeljuje stipendije putem javnog natječaja, a prema utvrđenim kriterijima za dodjeljivanje stipendija redovnim studentima preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija vodnog smjera Fakulteta prometnih znanosti Zagreb, kao i učenicima srednjih škola nautičkog smjera. U 2010. godini isplaćuju se stipendije za 5 studenata vodnog smjera po 1200 kn mjesečno po studentu i 10 učenika po 800 kuna mjesečno po učeniku. Za školsku godinu 2010./2011., Ministarstvo planira raspisati javni poziv za dodjelu još 10 učeničkih stipendija za deficitarno zanimanje nautičara na unutarnjim vodnim putovima.
1.2.4. Jačanje konkurentnosti brodara na tržištu
Kako bi se ojačala konkurenost brodara radi njihove lakše integracije u europsko tržište, Ministarstvo provodi odgovarajuće mjere: osnivanje posebnog fonda za riječni promet sukladno odredbama za provedbu Akcijskog plana, povećanja broja „malih“ brodara, nadoknada razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima koji obavljaju gospodarsku djelatnost u hrvatskom teritorijalnom moru i ostale.
U tijeku je nominacija projekta Akcijski plan za razvoj brodarstva u pretpristupni fond IPA 2010 - komponenta I, kojim se planira:
- izrada analiza administrativnih, upravnih i tehničkih kapaciteta postojećih brodara,
- izrada analize trenutnog tehničkog stanja flote (prema podacima Hrvatskog registra brodova),
- izrada smjernica za modernizaciju flote,
- izrada prezentacija inovacija u transportu unutarnjim vodnim putovima,
- izrada smjernica za implementaciju novih tehničkih zahtjeva za plovila unutarnje plovidbe,
- izrada smjernica koje će pomoći brodarima postizanje konkurentnosti na zajedničkom europskom tržištu.
U slijedećem trogodišnjem razdoblju Ministarstvo planira izraditi potrebnu dokumentaciju i uskladiti propise te provesti mjere Akcijskog plana ovisno o okolnostima.
1.2.5. Očuvanje povezanosti regija kroz odvijanje domaćeg linijskog zračnog prijevoza
U Republici Hrvatskoj jedini zračni prijevoznik koji obavlja redoviti zračni prijevoz, Croatia Airlines d.d., nema poslovnog interesa za obavljanje redovitog zračnog prijevoza na određenim linijama. S obzirom da se određene linije smatraju vitalnim za gospodarski i socijalni razvoj regija unutar Republike Hrvatske, Odlukom Vlade Republike Hrvatske, zračnom prijevozniku Croatia Airlines d.d. od 2007. godine određena je obveza obavljanja javne usluge (PSO) na domaćim redovitim zračnim linijama i to na razini operacija ostvarenih u 2006. godini i za fizički promet od 6.857 letova godišnje.
Kako je obavljanje redovitog zračnog linijskog prijevozaod velikog značaja za gospodarski i socijalni razvoj regija unutar Republike Hrvatske, u sljedećem trogodišnjem razdoblju nastojat će se zadržati isti broj linija u domaćem linijskom zračnom prijevozu, odnosno fizički promet od 6.857 letova godišnje.
1.2.6. Poticanje željezničkog prijevoza
Sadašnju situaciju željezničkog transportnog tržišta karakterizira prisustvo dvaju željezničkih operatera; jedan u putničkom prijevozu – HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i jedan u teretnom (robnom) prijevozu – HŽ Cargo d.o.o. Oba društva, sukladno Zakonu o željeznici, obavljaju aktivnost od općeg gospodarskog interesa, a to su aktivnosti željezničkog prijevoza putnika i željeznički kombinirani prijevoz robe. Obzirom na navedeno, postoji obaveza Državnog proračuna da osigurava potrebna financijska sredstva za opisanu namjenu. Novi model financiranja, koji je djelomično već u primjeni, obuhvaća direktno ugovaranje i postavljanje financijskog okvira kroz ugovor o subvencioniranju ili ugovor o obvezi pružanja javne usluge. Ministarstvo i željeznički putnički operater HŽ-Putnički prijevoz d.o.o. na razini godine sklapaju ugovor o subvencioniranju željezničkog putničkog prometa. Tijekom 2009. godine u željezničkom putničkom prijevozu prevezeno je 73, 65 milijuna putnika i ostvareno je 1,8 milijuna putničkih kilometara (pkm), čime je nastavljen konstantan trend rasta broja putnika u željezničkom, a osobito gradskom i prigradskom prijevozu. U ovoj vrsti prijevoza naglašene su komparativne prednosti željeznice time što omogućava brz, pouzdan i ekološki prihvatljiv oblik prijevoza. Postojeći vozni park HŽ-Putničkog prijevoza d.o.o. obilježava dotrajalost i prosječna starost vagona od 28 godina. Na raspolaganju je ukupno 388 putničkih vagona, od čega je u aktivnom stanju 285 vagona. Zbog potreba izvođenja remonata vagona, kao i zbog njihove dotrajalosti prisutan je nedostatak vagona određenih karakteristika kako bi se postojeći vozni red mogao redovito odvijati. Zbog toga je iznimno potrebno pokrenuti novi ciklus ulaganja u prijevozne kapacitete.
Pružanje usluga željezničkog kombiniranog prijevoza robe, također se tretira kao usluge od općeg gospodarskog interesa (javni prijevoz). Poticanje ove aktivnosti operativno se provodi na razini godišnjeg ugovora o subvencioniranju, kojeg sklapa Ministarstvo i željeznički operater HŽ-Cargo d.o.o. Uz ovu tvrtku, a u okviru željezničkog sektora, djeluje još nekoliko tvrtki-učesnika u kombiniranom prijevozu roba.
Tijekom 2009. godine društvo HŽ-Cargo d.o.o prevezlo je 12,76 milijuna tona robe i realiziralo 2,8 milijuna netotonskih kilometara. Zbog opće gospodarske situacije i nepovoljnih prijevoznih trendova u regiji, prisutno je smanjenje robnog prijevoza za oko 21%. Prosječna starost teretnih vagona iznosi 29 godina. Postojeći vozni park sačinjava ukupno 6.644 vagona od čega je njih 5.245 raspoloživo za promet. Zbog iznimne dotrajalosti u tijeku su aktivnosti daljnjeg otpisivanja i rashodovanja vagona, te je također prisutna iznimna potreba za obnovom voznog parka.
Prosječna starost vučnih vozila kreće se 37 godina kod dizel-lokomotiva, 34 godine kod električnih lokomotiva, 32 godine kod električnih motornih vlakova i 24 godine kod dizel-motornih vlakova. Loše stanje kapaciteta uzrokovano je starosnom strukturom, nepovoljnom razinom održavanja te je prisutan veliki broj tehničkih kvarova. Sadašnji vozni park sačinjava 106 dizel lokomotiva, 107 elektro lokomotiva, 65 manevarskih lokomotiva, 80 DMV i 23 EMV. Evidentno je tehničko i tehnološko zaostajanje što će za posljedicu imati nespremnost za međunarodnu konkurenciju, pa je nužna modernizacija postojećih i nabavka novih prijevoznih kapaciteta.
Sukladno napretku u predpristupnom procesu, željezničko transportno tržište postepeno će se harmonizirati sa zakonodavstvom Europske unije te ujedno pripremati za liberalizaciju. Nastavljaju se provoditi aktivnosti preuzimanja pravne stečevine u domaće zakonodavstvo, izrade strateških dokumenata i planova razvitka sa glavnom namjerom prilagodbe postojećih željezničkih kompanija budućim okolnostima liberaliziranog tržišta. Reforme sektora, koje predstoje, podrazumijevaju i provedbu procesa restrukturiranja, kojim će se postojeće željezničke kompanije učiniti efikasnim i održivim i u konačnici smanjiti potrebe za javnim financiranjem. Restrukturiranje željezničkih kompanija unutar sustava HŽ Holding d.o.o. potrebno je ubrzati kako bi se iste djelotvorno pripremile za liberalizaciju tržišta i izazove članstva u EU. Slijedom podjele nekadašnjeg poduzeća HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. na četiri društva, koja posluju unutar vladajućeg društva u vlasništvu RH, do 2013. godine potrebno je izgraditi gospodarski i financijski održiva u putničkom i teretnom prometu, uključujući i obnovu željezničkih prijevoznih kapaciteta, smanjiti ovisnost o potporama iz državnog proračuna za operativne troškove, te osigurati socijalno prihvatljivo zbrinjavanje viška djelatnika. Sukladno napretku u procesu pridruživanja EU i preuzimanja sve većeg broja odredbi pravne stečevine EU u domaće zakonodavstvo, budući PSO ugovori (ugovori o pružanju usluga javnog prijevoza) biti će detaljnije usklađeni s europskom praksom, a najbolji ponuditelj biti će izabran putem javnog nadmetanja. Važan dio odgovornosti u ovom procesu odnosi se na uključenost svih razina lokalne vlasti po pitanju regulacije i organizacije javnog prijevoza na svom teritoriju, što pretpostavlja i određenu decentralizaciju. Ulaganjima u modernizaciju postojećeg voznog parka i nabavkom novih mobilnih kapaciteta potiče se viša razina kvalitete pružanja usluge.
Ulaganjima u prijevozne kapacitete, odnosno modernizaciju i nabavku vagona, lokomotiva, EMV i DMV na adekvatan način se pripremaju domaće prijevozničke kompanije za buduće tržišne uvjete, a u konačnici pridonosi unapređenju kvalitete i sigurnosti željezničkog prometa. Za tu svrhu izrađen je prijedlog Programa modernizacije vozila za razdoblje 2010.-2015., koji se namjerava predložiti Vladi RH na usvajanje. Programom je predviđeno investirati ukupni iznos od 6,3 milijarde kuna tijekom petogodišnjeg razdoblja za nabavku i modernizaciju željezničkih prijevoznih sredstava. U tako zadanim okvirima planirana je nabavka 1.280 novih teretnih vagona, modernizacija 3.850 postojećih teretnih vagona, modernizacija 68 postojećih lokomotiva, modernizacija 20 postojećih motornih vlakova, nabavka novih 35 vučnih vozila, nabavka 92 nova motorna vlaka i srednji popravci postojećih 388 putničkih vagona.
Za područje nadzora funkcioniranja tržišta željezničkih prometnih usluga, osnovana je Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga (Regulator), temeljem Zakona o Agenciji za regulaciju tržišta željezničkih usluga (N.N. 79/07, 75/09). Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga je neovisno administrativno tijelo koje obavlja nadzorne i prizivne funkcije, a zadužena je osiguravanje uvjeta nediskriminacijskog pristupa na tržište željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj. Osnivanjem ove Agencije ispunjeno je i jedno od zadanih mjerila za zatvaranje poglavlja 14. Prometna politika. O svom radu Agencija podnosi godišnje izvješće Hrvatskom saboru. Tijekom 2009. godine donesen je statut Agencije, izabrano je Upravno vijeće i ravnatelj Agencije, te su u tijeku aktivnosti zapošljavanja radnika pri čemu je do sada zaposleno 7 djelatnika na profesionalnoj i neprofesionalnoj osnovi. Sredstva za rad Agencije planiraju se Državnim proračunom.
1.2.7. Povećanje konkurentnosti domaćeg cestovnog prijevoza
Kako bi se povećala konkurentnost domaćih prijevoznika i spriječilo nelegalno obavljanje javnog cestovnog prijevoza, planira se izraditi jedinstveni registar prijevoznika, kojim će se objediniti svi podaci o broju i kvaliteti licenciranih prijevoznika. Na taj način će se osigurati podaci o vrsti prijevoza koju pojedini prijevoznici mogu obavljati tj. za što su licencirani.
Pokazatelji rezultata (output):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
|
Opći cilj 1.
|
Razvoj prometnog sustava
|
Posebni cilj 1.2..
|
Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga
|
Načini ostvarenja
|
Pokazatelj rezultata
(output)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana
vrijednost
(2011.)
|
Ciljana
vrijednost
(2012.)
|
Ciljana
vrijednost
(2013.)
|
1.2.1. Modernizacija pomorske i riječne flote
|
1.2.1.1. Povećanje broja putničkih i izletničkih plovila
|
Povećanjem broja plovila postići će se bolja konkurentnost hrvatskih brodara prilikom ulaska RH u EU, povećati kvaliteta pružanja usluga, kapacitet prevezenih putnika i sl.
|
Broj
|
400
|
MMPI
|
405
|
410
|
415
|
1.2.2. Poticanje pomorske i riječne prometne povezanosti
|
1.2.2.1. Povećanje broja prevezenih putnika u pomorskom prometu na Jadranu
|
Održavanjem i povećanjem učestalosti pomorskih linija očekuje se povećanje broja prevezenih putnika
|
Broj
|
11.576.795.
|
MMPI
|
11.650.000
|
11.800.000
|
12.000.000
|
1.2.2.2. Povećanje broja prevezenih vozila u pomorskom prometu na Jadranu
|
Održavanjem i povećanjem učestalosti pomorskih linija očekuje se povećanje broja prevezenih vozila
|
Broj
|
2.852.823
|
MMPI
|
2.900.000
|
2.950.000
|
3.000.000
|
1.2.2.3. Prijeđeni put u mjernim jedinicama
|
Povećanjem linija povećava se mobilnost stanovnika, ekonomičnost prijevoza tereta, ujednačeni razvoj regija i razvoj intermodalnog transporta
|
Nautičke milje
|
1.345.031
|
MMPI
|
1.346.000
|
1.347.000
|
1.347.500
|
1.2.3. Edukacija i osposobljavanje sturčnog kadra u riječnom i pomorskom prometu
|
1.2.3.1. Broj dodjeljenih školarina i stipendija u oblasti pomorskog prometa
|
Edukacijom stručnog kadra postiže se kvalitetnija usluga u pomorskom prometu
|
Broj
|
479
|
MMPI
|
520
|
520
|
520
|
1.2.3.2. Broj dodjeljenih školarina i stipendija u oblasti riječnog prometa
|
Edukacijom stručnog kadra postiže se kvalitetnija usluga u riječnom prometu
|
Broj
|
15
|
MMPI
|
25
|
25
|
25
|
1.2.4.Jačanje konkurentnosti brodara na tržištu
|
1.2.4.1. Povećanje broja „malih“ brodara
|
Povećanjem broja „malih“ brodara osigurava se integracija brodara u europsko tržište i jača konkurentnost tržišta
|
Broj
|
331
|
MMPI
|
333
|
335
|
340
|
1.2.5. Očuvanje zračne povezanosti regija kroz odvijanje domaćeg linijskog zračnog prijevoza
|
1.2.5.1. Broj letova na domaćim redovitim zračnim linijama
|
Očuvanjem broja domaćih letova postiže se ujednačeni razvoj regija te održavanje postojeće prometne povezanosti regija i područja unutar RH
|
Broj
|
6.857
|
MMPI
|
6.857
|
6.857
|
6.857
|
1.2.6. Poticanje željezničkog prijevoza
|
1.2.6.1. Povećanje broja prevezenih putnika u željezničkom prometu
|
Ulaganjem u modernizaciju postojećih i nabavku novih putničkih vagona i vozila povećava se razina kvalitete prijevoza putnika
|
Broj putnički km (pkm)
|
1,8 mln
|
MMPI
|
1,9 mln
|
2,0 mln
|
2,1 mln
|
1.2.6.2. Povećanje količine prevezenog tereta u željezničkom prometu
|
Ulaganjem u modernizaciju postojećih i nabavku novih teretnih vagona povećava se gospodarski rast
|
Broj
Neto tonski km (ntkm)
|
2.800 mln
|
MMPI
|
3.300 mln
|
3.500 mln
|
3.600 mln
|
1.2.7. Povećanje konkurentnosti domaćeg cestovnog prijevoza
|
1.2.7.1.Stupanj izrađenosti jedinstvenog registra prijevoznika
|
Objedinjavanjem podataka o broju izdanih licencija za obavljanje djelatnosti prijevoza putnika i tereta u RH povećava se konkurentnost i dostupnost prijevoznika na tržištu
|
%
|
0
|
MMPI i uredi državne uprave po župa-
nijama
|
50
|
100
|
-
|
Pokazatelji učinka (outcome):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
|
Opći cilj 1.
|
Razvoj prometnog sustava
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka
(outcome)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana vrijednost
(2011.)
|
Ciljana vrijednost (2012.)
|
Ciljana vrijednost (2013.)
|
1.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga
|
|
|
|
|
MMPI
|
|
|
|
Posebni cilj 1.3. Visoka razina sigurnosti u prometu
|
Kontinuirano povećanje razine sigurnosti, pouzdanosti i zaštite u prometu trajni je cilj i zadaća Ministarstva. Sigurnost postojećeg obujma prijevoza i ostvarivanje optimalnih uvjeta sigurnosti za povećanje obujma budućeg prijevoza bitni je preduvjet urednog i redovitog odvijanja prometa.
Načini ostvarenja postavljenog cilja:
1.3.1. Podizanje razine sigurnosti plovidbe i zaštita ljudskih života i imovine na moru i unutarnjim vodama
Pokrenut je čitav niz aktivnosti i projekata usmjerenih prema podizanju razine sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života i imovine na moru i unutarnjim vodama, na način da se primjenom novih tehnologija osigurava nadzor odvijanja prometa u realnom vremenu kao osnovna pretpostavka za efikasno upravljanje plovidbom na moru i rijekama. Na taj način spriječile bi se moguće plovidbene nezgode, gubitak ljudskih života i eventualni ekološki događaji s posljedicama na morski okoliš. Cilj je u slijedeće 3 godine osigurati potpunu funkcionalnost Sustava za upravljanje i nadzor pomorskog prometa na Jadranskom moru (VTMIS sustav) i Riječnog informacijskog sustava (RIS) na plovnim putovima, te unaprijediti sustav održavanja plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe. Osim toga cilj je u slijedeće tri godine napraviti organizacijske prilagodbe i ojačati kapacitete u segmentu inspekcije sigurnosti plovidbe radi učinkovitijeg nadzora starih i/ili podstandardnih brodova koji plove Jadranski morem, s posebnim naglaskom na hrvatske brodove, sukladno IMO i EU standardima.
Sigurnost plovidbe na razini europske mreže unutarnjih vodnih putova dobiva novu dimenziju uvođenjem sustava Riječnih informacijskih servisa. Njihov razvitak Hrvatska je postavila na sam vrh prioriteta u riječnom prometu. Iako broj nesreća na vodnim putovima Republike Hrvatske nije velik, posljedično povećani rizik od mogućih nezgoda, te veličina učinaka potencijalnih incidentnih događaja na vodi s obzirom na vrstu tereta i očekivani porast potražnje transporta opasnog tereta, zahtijevaju da se postojeći stupanj sigurnosti dovede na višu razinu.
CRORIS je riječni informacijski servis koji je kompatibilan sa servisima na ostalim unutarnjim vodnim putovima u zemljama podunavskog sliva. Ovaj servis osigurava pouzdanu, točnu i kompletnu informaciju o vodnom putu, opasnostima ili ograničenjima za plovidbu brodarima, lukama, špediterima, tijelima koja upravljaju lukama i vodnim putovima, nadležnim tijelima sigurnosti plovidbe, statistike, nadzora državne granice i carine, a doprinosi smanjenju rizika od nezgoda koji postoji zbog smanjenih plovnih gabarita i postojećih ograničenja za plovidbu.
CRORIS je uspostavljen na Dunavu i međunarodnom dijelu Drave do Osijeka, te pokriva 159,6 km vodnih putova. U razvoju je eksperimentalna verzija na rijeci Savi. Za sada još nema komercijalnog korištenja servisa, jer je potrebno dopuniti propise, kako u Hrvatskoj, tako i susjednim zemljama, te uspostaviti funkcioniranje Nacionalnog kontrolnog centra.
U planiranom trogodišnjem razdoblju, CRORIS se predviđa uspostaviti na vodnom putu rijeke Save do Siska, što obuhvaća: nabavku opreme i izgradnju sustava veza (bazne stanice, mikrovalni linkovi, antene i sl.), nabavku tj. izradu prilagođenog softwera, AIS transpondera na državnim plovilima, uredskog hardwera, edukaciju kadrova, te definiranje autorizacije za korisnike servisa. Dio ovih aktivnosti se planira obaviti i nakon 2013. godine, ovisno o uređenju plovnog puta i intenziviranja prometa. Ovime će se CRORIS-om pokriti novih 389 km vodnih putova.
Planirana je izgradnja i opremanje objekta nacionalnog kontrolnog centra koji će upravljati do sada izgrađenim sustavom CRORIS, te razvijati sustav, najprije na svim međunarodnim vodnim putovima, a kasnije i na svim vodnim putovima u Republici Hrvatskoj. Glede same izgradnje NCC-a, RH je do sada investirala u izradu idejnog i građevinskog projekta, ishođene su sve potrebne dozvole, obavljena arheološka istraživanja i u tijeku je objava natječaja za izgradnju I. faze zgrade Nacionalnog kontrolnog centra (NCC) sa sjedištem u Sisku. Izrađena je Studija operacionalizacije Nacionalne RIS Središnjice Republike Hrvatske, te se u slijedećem trogodišnjem razdoblju planira realizacija provedbe po fazama operacionalizacije.
1.3.2. Provođenje hidrografskih istraživanja
Provođenjem hidrografskih istraživanja i oceanoloških mjerenja mora, morskog dna i podmorja, obradom i javnom objavom službenih pomorskih navigacijskih karata, priručnika i drugih informacija u skladu s međunarodnim i domaćim propisima i normama, ostvaruju se pretpostavke za siguran promet ljudi i roba hrvatskim dijelom Jadrana, održivo gospodarenje resursima mora i podmorja i očuvanje morskog okoliša. Hidrografskom terenskom aktivnošću dobit će se temeljni podaci kartografskih izvornika koji se koriste za izradu novih i korekciju postojećih pomorskih karata, dok se oceanološka mjerenja i motrenja provode s ciljem prikupljanja i pripreme oceanoloških podataka za potrebe navigacije na moru te pri sastavljanju općeg sadržaja pomorske karte, plana ili publikacije.
Podaci dobiveni hidrografskim istraživanjem i oceanološkim mjerenjima koriste se za izradu novih i korekciju postojećih pomorskih karata, a u svrhu hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe, dok se reambulacijom prikupljaju pomorske sigurnosne informacije i podaci o morskim područjima plovidbe sa svrhom održavanja pomorskih karata i publikacija u skladu s međunarodnim i domaćim propisima i normama.
1.3.3. Opremanje ustrojstvenih jedinica uređajima, prijevoznim sredstvima i ostalom opremom
U Ministarstvu su ustrojene jedinice sa zadaćom provedbe inspekcijskog nadzora provedbe propisanih mjera sigurnosti u području prometa, primjerice; radnog vremena i obveznih odmora vozača vozila za prijevoz tereta i vozila za prijevoz putnika u cestovnom prometu, a koja se bilježe posebnim nadzornim uređajem - tahografom. U Republici Hrvatskoj je ukupno 55.473 vozila koja podliježu obvezi provjere od čega je 50.399 vozila s najvećom dopuštenom masom iznad 3,5 t i 5.074 autobusa (stanje na dan 01. siječnja 2010. godine prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova). Tijekom 2010. godine provjerama će biti obuhvaćeno najmanje 3 % dana koje odrade vozači tih vozila. Polazeći od toga da dugotrajno opterećujuće radno vrijeme i rad noću značajno utječu na zdravlje i smanjuju sigurnost vozača, što utječe i na smanjenje sigurnost prometa na cestama, u slijedećem trogodišnjem razdoblju planira se ovim provjerama obuhvatiti 4,5 % dana koje odrade vozači u cestovnom prijevozu tereta i putnika. Imajući u vidu da je povećanje prijevoza tereta i putnika konstanta, u interesu je svih sudionika u cestovnom prometu da nadležna tijela povećaju i poboljšaju inspekcijski nadzor, čime se povećava i razina sigurnosti u prometu.
Radi efikasnog izvršavanja postavljenih zadaća iste je potrebno opremiti uređajima, prijevoznim sredstvima i ostalom opremom.
1.3.4. Sigurnost i zaštita u zračnom prometu
Sadašnja situacija sigurnosti i zaštite na aerodromima u Republici Hrvatskoj mogla bi se definirati kao prihvatljiva. Međutim, sukladno obvezama koje proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama za civilni zračni promet (ICAO, ECAC, EUROCONTROL i dr.), Republika Hrvatska je dužna ispuniti zahtjeve za povećanim zaštitnim i sigurnosnim mjerama na svim aerodromima u zemlji. Mjere obuhvaćaju osiguranje potrebne zaštitne i sigurnosne opreme (RTG-uređaji, metal detektorska vrata, elevatori traka, uređaji za zaštitu od sudara zrakoplova i ptica i slično), aerodromskih vatrogasnih vozila iz obvezatnog programa za sigurnost i održavanje aerodroma, te izvođenje radova koji su od važnosti za siguran prihvat zrakoplova i putnika, kao što su: sustavi rasvjete i osvjetljenja uzletno-sletnih staza i stajanka, sustavi tehničke zaštite, zaštitne ograde, protupožarne i kolničke konstrukcije i slično. Da bi se održala razina sigurnosti na aerodromima, u proteklom razdoblju kroz sufinanciranje su podržavane mjere (zahtjevi) aerodroma i to u rasponu od 9 do 10 godišnje. Sami aerodromi su nositelji financiranja navedenih mjera, a Republika Hrvatska, sufinanciranjem podržava provedbu tih mjera u skladu sa zahtjevima aerodroma. Mjere kojima se ovo postiže predstavljaju operacionalizaciju mjera Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa, „sigurnosnih zahtjeva“ Agencije za civilno zrakoplovstvo koji se odnose na stanje sigurnosti na aerodromima, sukladno standardima sigurnosti propisanih dokumentom ICAO Annex 14. Na povećanje sigurnosti i zaštite na aerodromima u Republici Hrvatskoj utjecat će se povećanjem broja sufinanciranih mjera (zahtjeva) svih aerodroma koji su od državnog i lokalnog značaja. Pored navedenih mjera, u slijedećem trogodišnjem razdoblju, nastojat će se provoditi i aktivnosti vezane za očuvanje otvorenosti aerodroma za javni zračni promet kao i aktivnosti vezane za stvaranje uvjeta za kvalitetno traganje i spašavanje koje se provodi radi minimiziranja štetnih posljedica u slučaju incidenta te zaštiti života i imovine u prometu. Provodit će se i harmonizacija standarda kroz osiguranje neovisnosti i suradnju nadležnih tijela u postupcima izvješćivanja i istraživanja ugrožavanja sigurnosti nesreća i ozbiljnih nezgoda u zračnom prometu.
1.3.5. Sigurnost željezničkog prometa
Sigurnost željezničkog prometa temelji se na Zakonu o sigurnosti u željezničkom prometu i podzakonskim aktima, pod čime se podrazumijevaju uvjeti i način sigurnog, urednog, redovitog i neometanog odvijanja željezničkog prometa (sigurnog tijeka prometa), funkcioniranje željezničkog sustava u cjelini i u podsustavima upravljanja infrastrukturom i željezničkih prijevoznika, kao i rad mjerodavnih tijela ovlaštenih za provođenje i nadzor nad njegovom provedbom. U nadležnosti nad sustavom sigurnosti željezničkog prometa sudjeluje upravitelj željezničke infrastrukture (HŽ-Infrastruktura), željeznički operateri, Inspekcija sigurnosti željezničkog prometa MMPI i Agencija za sigurnost željezničkog prometa. Osim potrebe da stalno stvara uvjete za siguran tijek prometa, upravitelj infrastrukture obavezan je obavljati kontrolu nad odvijanjem prometa te izrađivati periodična izvješća o sigurnosti i analize izvanrednih događaja. U 2009. godini desilo se ukupno 2.319 izvanrednih događaja od čega su 94 bile nesreće, 266 nezgode i 2.059 smetnje. Od ukupnog broja izvanrednih događaja, tijekom 2009. godine dogodilo se 70 nesreća na ŽCPR-ovima uz teže i vrlo teške posljedice. U tijeku je izrada i primjena nove kategorizacije izvanrednih događaja pri čemu će nove kategorije biti ozbiljne nesreće, nesreće, izbjegnute nesreće i poremećaji, zbog čega će se u 2010. prividno povećati broj izvanrednih događaja.
Za područje sigurnosti u željezničkom prometu osnovana je nova Agencija za sigurnost željezničkog prometa, temeljem Zakona o Agenciji za sigurnost željezničkog prometa (N.N. 120/08). Osnivanje Agencije posljedica je preuzimanja pravne stečevine EU u nacionalno zakonodavstvo. Agencija je osnovana kao nezavisno, istražno, nadzorno i ovjeriteljsko tijelo. Zadatak Agencije je uvođenje jedinstvenih sigurnosnih kriterija i postupaka u sustav željezničkog prometa na željeznicama u Hrvatskoj kao dijelu željezničkog sustava u EU. Sredstva za rad Agencije osiguravaju se Državnim proračunom.
Glavne naznake budućih ulaganja u sigurnost željezničkog prometa dane su u dokumentu Nacionalni program željezničke infrastrukture (NPŽI). Visoki prioritet rješavanja predstavljaju točke križanja cestovnih i željezničkih prijelaza, kojih na željezničkoj mreži ima 1.470. Od ukupno spomenutih željezničko cestovnih prijelaza njih 940 je osigurano cestovnim prometnim znacima, a 530 je osigurano automatskim uređajima i mehanizacijom. Prema sadašnjim okolnostima, u 2010. godini je moguće riješiti status 13 ŽCPR-a, u 2011. g. 15 ŽCPR-a, a u 2012. i 2013. god. po 40 ŽCPR-a budući su uklonjene neke administrativne zapreke vezane uz izdavanje građevinskih dozvola i priznavanje tipiziranog projekta.
Tijekom nadolazećeg razdoblja nastaviti će se aktivnosti izrade podzakonskih akata i propisa proizašlih primjenom Zakona o sigurnosti željezničkog prometa. Dosada je izrađeno 13 novih pravilnika a još 22 nova pravilnika potrebno je izraditi, što je u nadležnosti 9 radnih grupa osnovanih za ovu namjenu.
Pokazatelji rezultata (output):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
|
Opći cilj 1.
|
Razvoj prometnog sustava
|
Posebni cilj 1.3..
|
Visoka razina sigurnosti u prometu
|
Načini ostvarenja
|
Pokazatelj rezultata
(output)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana
vrijednost
(2011.)
|
Ciljana
vrijednost
(2012.)
|
Ciljana
vrijednost
(2013.)
|
1.3.1. Podizanje razine sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života i imovine na moru i unutarnjim vodama
|
1.3.1.1. Smanjen broj plovidbenih nezgoda
|
Smanjenje broja evidentiranih plovidbenih nezgoda u promatranom razdoblju ukazuje na povećanje razine sigurnosti plovidbe
|
Broj
|
1.380
|
MMPI
|
<1.380
|
<1.240
|
<1.100
|
1.3.1.2. Porast učestalosti inspekcijskih pregleda
|
Veći postotak inspekcijskih pregleda s utvrđenim nedostatcima u odnosu na broj inspekcijskih pregleda ukazuje na efikasniji sustav obavljanja inspekcijskih pregleda
|
%
|
44,40
|
MMPI
|
>40
|
>45
|
>50
|
1.3.1.3. Broj kilometara vodnih putova pokriven sustavom CRORIS
|
Uvođenjem CRORIS-a povećava se razina sigurnosti te postiže veća učinkovitost luka i brodara
|
km
|
159
|
MMPI
|
159
|
350
|
548
|
1.3.2. Provođenje hidrografskih istraživanja
|
1.3.2.1. Postotak pokrivenosti hrvatskog dijela Jadranskog mora sa ažuriranim pomorskim kartama i publikacijama.
|
Veći postotak pokrivenosti hrvatskog dijela Jadranskog mora sa ažuriranim pomorskim kartama i publikacijama znači sigurniju plovidbu
|
%
|
39
|
HHI
|
40
|
41
|
42
|
1.3.3. Opremanje inspekcije uređajima, prijevoznim sredstvima i ostalom opremom
|
1.3.3.1. Pojačana provjera vozača vozila s dopuštenom masom iznad 3,5 t i vozača autobusa pregledom tahografa
|
Ulaganjem u opremu omogućava se provjera što većeg broja dana koje odrade vozaći, a radi povećanja razine sigurnosti u prometu
|
%
|
3
|
MMPI
|
3,5
|
4
|
4,5
|
1.3.4. Sigurnost i zaštita u zračnom prometu
|
1.3.4.1. Broj podržanih mjera (zahtjeva) aerodroma u svrhu sigurnosti i zaštite aerodroma u RH
|
Povećanjem broja podržanih mjera (zahtjeva) postiže se povećanje sigurnosti i zaštite zračnog prometa u RH
|
Broj
|
10
|
MMPI
|
12
|
13
|
14
|
1.3.5 Sigurnost željezničkog prometa
|
1.3.5.1. Povećanje broja osiguranih željezničko-cestovnih prijelaza
|
Povećanjem udjela osiguranih ŽCPR ostvaruje se veća brzina i bolja razina sigurnosti u prometovanju vlakova
|
Broj
|
13
|
MMPI
|
15
|
40
|
40
|
1.3.5.2 Smanjenje broja izvanrednih događaja
|
Smanjenje broja izvanrednih događaja pozitivno se odražava na bolju razinu sigurnosti i bolju urednost i redovitost odvijanja prometa
|
Broj
|
2319
|
MMPI
|
2300
|
2270
|
2230
|
Pokazatelji učinka (outcome):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
|
Opći cilj 1.
|
Razvoj prometnog sustava
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka
(outcome)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana vrijednost
(2011.)
|
Ciljana vrijednost (2012.)
|
Ciljana vrijednost (2013.)
|
1.3. Visoka razina sigurnosti u prometu
|
|
|
|
|
MMPI
|
|
|
|
Posebni cilj 1.4. Zaštita okoliša u transportu
|
Budućnost svijeta i Europe, a time i Hrvatske ovisi o održivom razvitku. Održivi razvitak dugoročno je vezan za zaštitu okoliša i racionalno gospodarenje resursima što znači da je jedan od najznačajnijih ciljeva koje se ostvaruje racionalnim razvitkom prometnog sustava, održivi razvitak uz zaštitu okoliša.
Načini ostvarenja postavljenog cilja:
1.4.1. Uspostava efikasnog sustava zaštite morskog okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata
Uspostava efikasnog sustava zaštite morskog okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata, osim mjera koje su navedene pod posebnim ciljem 1.3.1., obuhvaća i preventivne mjere zaštite od potencijalnog rizika onečišćenja s brodova koje uključuju obvezu odvojenog skladištenja, obrade i odlaganja opasnog i neopasnog otpada u lukama, te prihvat otpada nastalog eksploatacijom plovila, prikupljanje i obradu fekalnih i kaljužnih voda, ulja i maziva, te posebno uspostava sustava upravljanja i nadzora brodskog vodenog balasta.
Kako u ovom trenutku luke otvorene za međunarodni promet imaju brojne poteškoće u zadovoljavanju uvjeta u vezi s lučkim postrojenjima za prihvat zauljenih voda, brodskog otpada i ostataka tereta cilj je u slijedeće tri godine podići razine ekološke zaštite u lukama, sukladno najvišim standardima, opremanjem luka opremom za prihvat zauljenih voda s brodova i drugih otpadnih tvari. Osim toga cilj je u slijedeće tri godine unaprijediti cjelokupni sustav, kako na razini države tako i na razini županija, za pravovremeno i učinkovito djelovanje i u slučajevima onečišćenja morskog okoliša većih razmjera.
1.4.2. Provođenje međunarodno preuzetih obveza iz konvencija ADN, ADR i RID
Ministarstvo je, u sklopu međunarodne suradnje s međunarodnim organizacijama, obvezno provoditi propise koji reguliraju uvjete i standarde prijevoza opasnih tereta željeznicom, cestom i rijekama u unutarnjem i međunarodnom prijevozu te nadzirati provođenje istih. Prijevoz opasnih tvari, zbog njihove prirode ili svojstava i stanja, može biti opasan za okoliš i zdravlje ljudi. Tijekom 2010. godine nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obaviti će 520 inspekcijskih nadzora prijevoza opasnih tvari u unutarnjem i međunarodnom cestovnom i željezničkom prometu. Polazeći od toga da se prijevoz opasnih tvari u cestovnom i željezničkom prometu konstantno povećava, potrebno je pojačati i inspekcijski nadzor nad provođenjem propisa kojima su u pravni sustav Republike Hrvatske implementirane obveze preuzete međunarodnim sporazumima i pravna pravila Europske unije. U slijedećem trogodišnjem razdoblju planira se postupno povećanje broja inspekcijskih nadzora nad primjenom propisa o prijevozu opasnih tvari u cestovnom i željezničkom prometu sa 520 na 700, čime će se utjecati na smanjenje potencijalne opasnosti od onečišćenja okoliša vezane uz takvu vrstu prijevoza.
1.4.3. Poticanje gradnje novih ekološki prihvatljivih plovila
Ministarstvo provodi Program gradnje brodova za hrvatske brodare do 2011. godine, kojeg je hrvatska Vlada donijela u siječnju 2009., a koji obuhvaća izgradnju 9 tankera i 2 broda za rasute terete. Proračunskim sredstvima, financira se najviše do 30% razlike cijene izgradnje složenih tipova brodova (npr. tankeri s dvostrukom oplatom, brodovi za rasute terete i sl.), a sve u cilju zaštite okoliša onemogućavanjem izljevanja opasnih tereta u more u slučaju pomorske havarije.
Cilj ovog Programa je obnova i modernizacija flote hrvatskih brodara radi povećanja sigurnosti plovidbe i višeg stupnja zaštite mora i morskog okoliša, a Program je u cijelosti usklađen sa propisima EU o državnim potporama .
U veljači 2009. potpisani su ugovori o potpori za izgradnju šest brodova za domaće brodare u Brodogradilištu „Brodosplit“, Split, a u ožujku iste godine zaključeni su ugovori o potpori za izgradnju pet brodova za potrebe hrvatskih brodarskih društava u brodogradilištu „3. maj“ d.d., Rijeka. Potpisivanjem navedenih ugovora ugovorena je gradnja svih 11 brodova predviđena Programom.
1.4.4. Poticanje ekoloških prihvatljivih vidova transporta
Ministarstvo sudjeluje u provedbi pilot projekta djelomičnog uvođenja prirodnog plina u javni gradski promet, Programu Zajednice Marco Polo II radi poboljšanja ekonomske djelotvornosti sustava prijevoza tereta i potiče međuobalnu plovidbu s ciljem preusmjeravanja prometa s cesta na ekološki prihvaljivije vidove transporta.
1.4.5. Ujednačavanje propisa o zaštiti okoliša u zemljama dunavskog i savskog sliva
Imajući u vidu EU okvirnu direktivu o vodama, Direktivu o strateškoj procjeni okoliša (2001/42/EC) i Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš (85/337/EEC), zemlje dunavskog i savskog sliva nastoje ujednačiti i unaprijediti propise u svezi zaštite okoliša u transportu na unutarnjim vodnim putovima. Savska komisija je izradila Protokol o sprečavanju onečišćenja voda uzrokovanog plovidbom koji ima za cilj sprečavanje, kontrolu i smanjenje onečišćenja koje potiče od plovila, uspostavljanje tehničkih uvjeta za opremanje lučkih objekata i ostalih prihvatnih stanica, razvijanje mjera u slučaju izljavanja i praćenje kakvoće voda te informiranje. U tu svrhu potrebno je uspostaviti zajedničko tijelo za utvrđivanje uzroka i činjenica koje se odnose na akcidente i njihove utjecaje na okoliš. U tijeku je projekt upravljanja otpadom u unutarnjoj plovidbi na rijeci Dunav-Vanda, čiji je cilj izraditi prijedlog za uspostavu usklađenog sustava upravljanja otpadom za Dunav.
Pokazatelji rezultata (output):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
|
Opći cilj 1.
|
Razvoj prometnog sustava
|
Posebni cilj 1.4.
|
Zaštita okoliša u transportu
|
Načini ostvarenja
|
Pokazatelj rezultata
(output)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana
vrijednost
(2011.)
|
Ciljana
vrijednost
(2012.)
|
Ciljana
vrijednost
(2013.)
|
1.4.1. Uspostava efikasnog sustav zaštite morskog okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata
|
1.4.1.1. Količina obrađenih otpadnih ulja, smeća te ostalog otpada s brodova u lukama otvorenim za javni promet
|
Veća količina obrađenih otpadnih ulja, smeća te ostalog otpada s brodova u lukama otvorenim za javni promet znači bolju zaštitu morskog okoliša
|
m3
|
6.384,23
|
MMPI
|
6.400
|
6.450
|
6.500
|
1.4.1.2. Postotak provedenih akcija kod iznenadnog onečišćenja mora u odnosu na broj prijavljenih onečišćenja s brodova
|
Veći postotak provedenih akcija kod iznenadnog onečišćenja mora u odnosu na broj prijavljenih onečišćenja znači efikasniji sustav zaštite morskog okoliša
|
%
|
31,25
|
MMPI
|
32
|
35
|
37,5
|
1.4.2. Provođenje međunarodno preuzetih obveza iz konvencija ADN, ADR i RID
|
1.4.2.1. Povećanje broja inspekcijskih nadzora nad prijevozom opasnih tvari u unutarnjem i međunarodnom cestovnom i željezničkom prometu
|
Pojačanim inspekcijskim nadzorom nad provođenjem propisa koji reguliraju uvjete i standarde prijevoza opasnih tvari cestom i željeznicom utječe se na smanjivanje potencijalne opasnost od onečišćenja okoliša vezane uz takvu vrstu prijevoza
|
Broj
|
520
|
MMPI
|
600
|
650
|
700
|
1.4.3. Poticanje gradnje novih ekološki prihvatljivih plovila
|
1.4.3.1. Broj novoizgrađenih tankera i brodova za rasute terete
|
Povećanjem broja novoizgrađenih tankera i brodova za rasute terete povećat će se sigurnost plovidbe i postići viši stupanj zaštite mora i morskog okoliša
|
Broj
|
6
|
MMPI
|
9
|
11
|
|
1.4.4. Poticanje ekoloških prihvatljivih vidova transporta
|
1.4.4.1. Povećanje prijavljenih projekata Fondu Zajednice Marco Polo
|
Povećanjem prijavljenih projekata Fondu Zajednice Marco Polo doprinjet će većem stupnju zaštite okoliša u pomorskom transportu
|
%
|
0
|
MMPI
|
2
|
3
|
4
|
1.4.5. Ujednačavanje propisa o zaštiti okoliša u zemljama dunavskog i savskog sliva
|
1.4.5.1. Broj ujednačenih propisa o zaštiti okoliša u zemljama dunavskog i savskog sliva
|
Ujednačenim propisima o zaštiti okoliša na rijekama dunavskog i savskog sliva postiže se veća zaštita okoliša i očuvanje kvalitete vode na unutarnjim vodnim putovima
|
Broj
|
1
|
Izvješća Savske i Dunavska komisija
|
2
|
2
|
2
|
Pokazatelji učinka (outcome):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
|
Opći cilj 1.
|
Razvoj prometnog sustava
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka
(outcome)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana vrijednost
(2011.)
|
Ciljana vrijednost (2012.)
|
Ciljana vrijednost (2013.)
|
1.4. Zaštita okoliša u transportu
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Opći cilj 2. Održivi razvoj otoka i priobalja
|
Održivi razvoj otoka i priobalja ima za cilj osiguranje dobrobiti stanovništva, razvoj gospodarstva i zaštitu prirodnog okoliša na otocima i u priobalju, a u svrhu izjednačavanja uvjeta i kvalitete života na tim područjima s razvijenijim područjima Republike Hrvatske.
Skrb o hrvatskim otocima i priobalju odnosi se na poboljšanje uvjeta života na tim područjima u svim segmentima, kako bi se omogućio i inicirao ostanak i povratak stanovništva te demografski, društveni i gospodarski razvoj i napredak tih područja.
Navedeno se ostvaruje izgradnjom prometne, komunalne i društvene infrastrukture, stvaranjem boljih uvjeta života te poticanjem i promocijom komparativnih prednosti otoka i priobalja.
Područje otoka i priobalja obuhvaća 7 jedinica regionalne samouprave, odnosno 7 obalno-otočnih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska) kojima otoci i priobalje teritorijalno i administrativno pripadaju. Ukupno na prostoru navedenih županija živi 1.427.008 stanovnika, od čega na 50 naseljenih otoka živi 124.870 stanovnika.
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj na otocima ima 51 jedinica lokalne samouprave, odnosno 12 otočnih gradova i 39 otočnih općina (uključujući i poluotok Pelješac), te 145 jedinica lokalne samouprave na području priobalja, što znači da su otoci i priobalje administrativno ustrojeni kroz 196 jedinica lokalne samouprave.
Navedeni opći cilj proizlazi iz Nacionalnog programa razvitka otoka (1999.), Zakona o otocima (N.N. 34/99, 32/02, 33/06), Državnog programa uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima (2000.), Projekta izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima (2004.) i Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (2007.), te Projekta Integralni razvoj lokalne zajednice (okvirni višesektorski zajam za komunalnu infrastrukturu (EIB II, zajam 22881).
Posebni cilj 2.1. Visoka razina izgrađenosti komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
|
Osnovni preduvjet za život stanovništva na otocima i u priobalju je svakako izgrađena komunalna i društvena infrastruktura, što podrazumijeva omogućavanje opskrbe domaćinstava pitkom vodom te zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda, kao i izgradnju novih i sanaciju postojećih deponija otpada u cilju zaštite okoliša i sprečavanja onečišćenja obalnih područja otoka i priobalja. Isto tako, neophodan je razvoj i društvene infrastrukture kroz izgradnju vrtića, škola, športskih dvorana, domova za starije i nemoćne i zdravstvenih ustanova, kao preduvjet stvaranja uvjeta za ostanak stanovništva na otocima i u priobalju i njihovo sustavno zbrinjavanje.
Navedeno se provodi temeljem odredbi Nacionalnog programa razvitka otoka i kroz Projekt izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima te temeljem Projekta Integralni razvoj lokalne zajednice (okvirni višesektorski zajam za komunalnu infrastrukturu (EIB II, zajam 22881).
Postojeće stanje komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju pokazuje nedostatnost u odnosu na potrebe.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je, u razdoblju od 1995. do danas, na otocima realiziralo 134 projekta vodoopskrbe, 76 projekata odvodnje, 8 dječjih vrtića, 40 objekata obrazovanja, 39 objekata za zdravstvenu zaštitu, 13 objekata socijalne skrbi, te na desetke projekata male komunalne infrastrukture.
Ministarstvu su, preustrojem 2008. godine, uz provedbu projekata na otocima, pridruženi i neki projekti na području priobalja. Tako je u razdoblju 2008. do danas na području 61 jedinice lokalne samouprave realizirano 7 projekta vodoopskrbe, 6 projekata odvodnje, 1 dječji vrtić, 6 objekta obrazovanja, 2 objekta za zdravstvenu zaštitu, 6 društvenih domova, te na desetke projekata male komunalne infrastrukture.
U sljedećem trogodišnjem razdoblju, sukladno mogućnostima, na najefikasniji mogući način nastavit će se ulagati u izgradnju komunalne i društvene infrastrukture, a sve temeljem iskazanih prioriteta jedinica lokalne i regionalne samouprave na otocima i u priobalju.
Načini
2.1.1. Planiranje, izrada i provedba strateških dokumenata te izrada projekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
S obzirom na specifičan geografski položaj otoka i priobalja i njihovu demografsku strukturu potrebno je sustavno planirati izgradnju objekata komunalne i društvene infrastrukture u cilju izjednačavanja uvjeta života stanovništva tih područja s uvjetima u razvijenijim područjima Republike Hrvatske.
2.1.2. Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
U cilju omogućavanja kvalitetne opskrbljenosti otoka i priobalja pitkom vodom i energentima (domaćinstva, društveni i gospodarski objekti te gospodarske zone) grade se vodoopskrbni i energetski sustavi na područjima gdje je moguće priključivanje takvih sustava na postojeće. Od ukupno 50 naseljenih hrvatskih otoka 18 otoka ima izgrađene vodoopskrbne sustave bilo da su oni spojeni na vodoopskrbne sustave s kopna ili se snabdijevaju iz otočnih autohtonih izvorišta pitke vode.
Da bi se zaštitila obalna područja otoka i priobalja od zagađenja otpadnim vodama grade se sustavi odvodnje otpadnih i oborinskih voda. U cilju demografskog razvoja grade se dječji vrtići, škole i športske dvorane, kako bi djeca što dulje ostala u obiteljima ovih područja i time se stvorio preduvjet za smanjenje odljeva stanovništva. Budući da je populacija na otocima i u priobalju uglavnom starije dobi, neophodna je izgradnja domova za starije i nemoćne osobe.
Pokazatelji rezultata (output):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
|
Opći cilj 2.
|
Održivi razvoj otoka i priobalja
|
Posebni cilj 2.1.
|
Visoka razina izgrađenosti komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
|
Načini ostvarenja
|
Pokazatelj rezultata
(output)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana
vrijednost
(2011.)
|
Ciljana
vrijednost
(2012.)
|
Ciljana
vrijednost
(2013.)
|
2.1.1. Planiranje, izrada i provedba strateških dokumenata te izrada projekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
|
2.1.1.1. Broj izrađenih strateških dokumenata i projekata
|
Izradom strateških dokumenata i projekata omogućiti će se osmišljena i planska izgradnja komunalne i društvene infrastrukture
|
Broj
|
5
|
MMPI
|
7
|
9
|
10
|
2.1.2. Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
|
2.1.2.1. Broj izgrađenih objekata komunalne i društvene infrastrukture
|
Povećanjem broja izgrađene komunalne i društvene infrastrukture povećati će se kvaliteta života na otocima i u priobalju
|
Broj
|
Cca 400
|
MMPI
|
454
|
508
|
562
|
Pokazatelji učinka (outcome):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
|
Opći cilj 2.
|
Održivi razvoj otoka i priobalja
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka
(outcome)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana vrijednost
(2011.)
|
Ciljana vrijednost (2012.)
|
Ciljana vrijednost (2013.)
|
2.1. Visoka razina izgrađenosti komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
|
Porast broja stanovnika na otocima i u priobalju
|
Povećanjem razine izgrađenosti komunalne i društvene infrastrukture poboljšat će se uvjeti života na otocima i u priobalju što će rezultirati povećanjem broja stanovnika, odnosno smanjenom depopulacijom
|
Broj
|
1.427.008
|
DZS
|
1.441.278
|
1.442.000
|
1.443.000
|
Posebni cilj 2.2. Visoko razvijeno gospodarstvo na otocima i u priobalju
|
Drugi osnovni preduvjet za ostanak i kvalitetan život stanovništva na području otoka i priobalja je razvijeno gospodarstvo, čime se omogućuje njihovo zapošljavanje i ostvarenje egzistencijalnih potreba. Svrha ovog cilja je poticanje i razvoj svih grana gospodarstva, a naročito tradicionalnih gospodarskih djelatnosti karakterističnih za navedena područja, koje se oslanjaju na njihove prirodne i geografske potencijale i komparativne prednosti.
Do sada je na otocima realizirano 15 projekata osnivanja i izgradnje poduzetničkih, poslovnih i gospodarskih zona, a u priobalju su od 2008. do danas pokrenuta takva 2 projekta.
Temeljem članka 26. Zakona o otocima, donesena je 2006. godine Uredba o uvjetima, kriterijima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državne potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta sukladno kojoj se provodi mjera, kojom se nastoji utjecati na razvoj otočnog gospodarstva. Od tada do danas raspisana su 4 javna poziva za dodjelu potpora na koje se kumulativno javilo 825 poslodavaca koji su zadovoljili uvjete i kriterije natječaja te su ostvarili potpore za ukupno 13.690 djelatnika.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo je, početkom 2007. godine, Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ (HOP) s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda.
Projekt ima višestruke učinke, a najvažniji su gospodarski i demografski - otočni proizvođači kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete stvarajući tako sebi i svojim obiteljima uvjete za opstanak i ostanak na hrvatskim otocima. Oznaku kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ kroz tri godine trajanja Projekta dobilo je 46 otočnih proizvođača za 97 proizvoda i proizvodnih linija sa 13 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Prvić, Ugljan, Pelješac).
Načini
2.2.1. Osnivanje i izgradnja poduzetničkih, poslovnih i gospodarskih zona
U cilju omogućavanja razvoja gospodarstva potiče se osnivanje i izgradnja poduzetničkih, poslovnih i gospodarskih zona u kojima otočno i priobalno stanovništvo ima mogućnost zaposlenja te razvijanja poduzetničkog duha i tradicionalnih djelatnosti.
2.2.2. Dodjela potpora otočnim poslodavcima
Dodjelom potpora otočnim poslodavcima, koji imaju sjedište tvrtke ili obrta na otoku, omogućava se likvidnost otočnog privatnog poduzetništva te stvaranje pozitivne klime za očuvanje kao i otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje domicilnog stanovništva.
2.2.3. Brendiranje izvornih tradicionalnih proizvoda
U cilju poticanja razvoja, te zaštite, promocije i podizanja kvalitete izvorne, tradicionalne i ekološke proizvodnje uvedeno je označavanje proizvoda proizvedenih na otocima i u priobalju. Time se proizvodima s tih područja omogućuje prepoznatljivost i bolji plasman na tržištu, kao i njihova promocija na domaćem i stranom tržištu.
Pokazatelji rezultata (output):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
|
Opći cilj 2.
|
Održivi razvoj otoka i priobalja
|
Posebni cilj 2.2.
|
Visoko razvijeno gospodarstvo na otocima i u priobalju
|
Načini ostvarenja
|
Pokazatelj rezultata
(output)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana
vrijednost
(2011.)
|
Ciljana
vrijednost
(2012.)
|
Ciljana
vrijednost
(2013.)
|
2.2.1. Osnivanje i izgradnja poduzetničkih, poslovnih i gospodarskih zona
|
2.2.1.1. Broj novoosnovanih, izgrađenih i aktivnih poduzetničkih, poslovnih i gospodarskih zona
|
Otvaranjem i izgradnjom poduzetničkih i poslovnih gospodarskih zona očekuje se povećanje zapošljavanja
|
Broj
|
15
|
MMPI
|
17
|
19
|
21
|
2.2.2. Dodjela potpora otočnim poslodavcima
|
2.2.2.1. Broj zaposlenih na otocima
|
Povećanje broja zaposlenih
|
broj
|
45.299
|
HZZ
|
46.205
|
47.129
|
48.071
|
2.2.3. Brendiranje izvornih tradicionalnih proizvoda
|
2.2.3.1. Broj brendiranih proizvoda
|
Povećanjem broja brendiranih proizvoda očekuje se povećanje zapošljavanja i jačanje marketinške pozicije na tržištu
|
Broj
|
97
|
MMPI
|
107
|
117
|
127
|
Pokazatelji učinka (outcome):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
|
Opći cilj 2.
|
Održivi razvoj otoka i priobalja
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka
(outcome)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana vrijednost
(2011.)
|
Ciljana vrijednost (2012.)
|
Ciljana vrijednost (2013.)
|
2.2. Visoko razvijeno gospodarstvo na otocima i u priobalju
|
Porast broja stanovnika na otocima i u priobalju
|
Povećanjem razine izgrađenosti komunalne i društvene infrastrukture poboljšat će se uvjeti života na otocima i u priobalju što će rezultirati povećanjem broja stanovnika, odnosno smanjenom depopulacijom
|
Broj
|
1.427.008
|
DZS
|
1.441.278
|
1.442.000
|
1.443.000
|
Posebni cilj 2.3. Bolji životni uvjeti stanovništva otoka i priobalja
|
Radi sprečavanja iseljavanja stanovništva s područja otoka i priobalja nužno je trajno poboljšavati kvalitetu života i životne uvjete na tim područjima. Ujedno će ostvarivanje tog cilja omogućiti ostanak stanovništva a u budućnosti i demografski razvoj tih područja.
Navedeno se provodi temeljem odredbi Nacionalnog programa razvitka otoka, Zakona o otocima (N.N. 34/99, 32/02, 33/06), Državnog programa uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima (2000.), Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (2007.) te Strategije korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP) na otocima i Programa korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP) na otocima (2008.-2012.).
Način
2.3.1. Stvaranje povoljnijih uvjeta opskrbe stanovništva otoka i priobalja energentima, vodom i uslugama cestovnog prijevoza
Na području otoka i priobalja provodi se niz mjera koje za cilj imaju smanjenje životnih troškova stanovništva tih područja što u konačnici treba rezultirati prestankom migriranja u područja gdje su troškovi života niži ali i porastom ukupne vrijednosti proizvedenih roba i usluga odnosno porastom bruto društvenog proizvoda po stanovniku. Tako se potiču javni otočni cestovni prijevoznici što rezultira da pojedine kategorije putnika (učenici, studenti, umirovljenici i osobe starije od 65 godina) imaju besplatan prijevoz. Radi specifičnosti područja, nepostojanja autohtonih izvorišta vode i nemogućnosti izgradnje vodoopskrbnih sustava ili spajanja na postojeće, mnoga domaćinstva na otocima i u priobalju nisu priključena na iste, stoga se subvencionira dostava pitke vode brodovima vodonoscima ili autocisternama na način da je cijena 1m3 vode izjednačena s cijenom na kopnu. Provođenjem Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora provodi se zaštita otočnog prostora i ograničenje pravnog prometa nekretninama, odnosno zaštitile su se nekretnine na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima od nekontrolirane i neadekvatne prodaje i korištenja.
U cilju poboljšanja uvjeta života omogućena je bolja opskrba stanovništva na otocima i u priobalju energentima (između ostalih ukapljenim naftnim plinom) na način da je stanovništvu omogućena uporaba ili korištenje po minimalnim cijenama potrebnih sustava za energente (spremnici, instalacije i dr.), a sve sukladno Strategiji korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP) na otocima i Programa korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP) na otocima (2008.-2012.).
Pokazatelji rezultata (output):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
|
Opći cilj 2.
|
Održivi razvoj otoka i priobalja
|
Posebni cilj 2.3.
|
Bolji životni uvjeti stanovništva otoka i priobalja
|
Načini ostvarenja
|
Pokazatelj rezultata
(output)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana
vrijednost
(2011.)
|
Ciljana
vrijednost
(2012.)
|
Ciljana
vrijednost
(2013.)
|
2.3.1. Stvaranje povoljnijih uvjeta opskrbe stanovništva otoka i priobalja energentima, vodom i uslugama cestovnog prijevoza
|
2.3.1.1. Broj korisnika energetskih sustava
|
Korištenje besplatnih spremnika UNP-a i povoljne cijene uporabe energetskih sustava jedan je od načina poboljšanja životnih uvjeta i smanjenja troškova života stanovništva na otocima i u priobalju
|
Broj
|
247
|
FZOEU
|
377
|
517
|
667
|
Pokazatelji učinka (outcome):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
|
Opći cilj 2.
|
Održivi razvoj otoka i priobalja
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka
(outcome)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana vrijednost
(2011.)
|
Ciljana vrijednost (2012.)
|
Ciljana vrijednost (2013.)
|
2.3. Bolji životni uvjeti stanovništva otoka i priobalja
|
Prosječni godišnji bruto domaći proizvod po stanovniku u kunama
|
Stvaranjem boljih životnih uvjeta porasti će prosječni godišnji bruto domaći proizvod po stanovniku
|
Prosječni godišnji BDP za 7 županija Jadranske Hrvatske
|
69.482
|
DZS
|
70.176,82
|
70.878,59
|
71.587,37
|
Opći cilj 3. Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga
|
Elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra i adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku jer stupanj razvijenosti gospodarstva svake zemlje ovisi, između ostalog, i o stupnju razvijenosti i korištenja infrastrukture. Na temelju Zakona o poštanskim uslugama (N.N. 88/09.) obavljanje univerzalnih poštanskih usluga od interesa je za Republiku Hrvatsku.Korisnicima poštanskih usluga na cijelom području Republike Hrvatske moraju se osigurati univerzalne poštanske usluge pod jednakim uvjetima glede određene kakvoće i pristupačne cijene.
Budući da poštanske usluge predstavljaju bitan instrument komunikacije i razmjene informacija te imaju vitalnu ulogu u ispunjavanju ciljeva socijalne, teritorijalne i gospodarske kohezije, vrlo je važno da dostignu stupanj razvijenosti koji poštanske usluge imaju u konkurentnom i dinamičnom gospodarstvu Europske unije. Područje poštanskih usluga je od velike važnosti za gospodarstvo zbog broja zaposlenika i prihoda kojeg ostvaruje te utjecaja na tržište komunikacija, oglašavanja i transporta.
Razvojem elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga postiže se sinergijski učinak u svim segmentima razvoja infrastrukture i usluga u Republici Hrvatskoj.
Posebni cilj 3.1. Visoka i ujednačena razvijenost širokopojasnog pristupa internetu
|
Pristup internetu velikim brzinama putem širokopojasnih komunikacija otvara temeljne pretpostavke za ispunjavanje vizije informacijskog društva. Nedovoljna dostupnost širokopojasnog pristupa internetu s druge strane dovodi do digitalnog jaza (engl. digital divide), što označava jaz između pojedinaca, tvrtki i zemljopisnih područja u dostupnosti i korištenju razvojnih potencijala informacijsko komunikacijskih tehnologija. Razvoj širokopojasnih komunikacija omogućava stvaranje i primjenu novih, zahtjevnih aplikacija i poboljšanje postojećih. Ono potiče gospodarski rast kroz stvaranje novih usluga i otvaranje novih investicija i radnih mjesta. Također, taj razvoj utječe i na produktivnost mnogih postojećih procesa što dovodi do većih dohodaka i bržih povrata investicija. Vlade zemalja članica Europske unije su, na svim razinama, prepoznale utjecaj širokopojasnih komunikacija na svakodnevni život i usredotočene su osiguravanju jednakih pogodnosti za sve segmente stanovništva i gospodarstva.
Dostupnost širokopojasnih usluga jedan je od ključnih elemenata koji lokalnim samoupravama omogućava i olakšava privlačenje ulaganja, uvođenje rada na daljinu, zdravstvene pomoći, kvalitetnijeg obrazovanja i kvalitetnijih usluga javne uprave.
Načini ostvarivanja postavljenog cilja:
3.1.1. Izrada i donošenje nove Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu
Izradom i donošenjem nove Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu omogućit će se ubrzavanje izgradnje infrastrukture za usluge širokopojasnog pristupa internetu i olakšavanje ulaganja u izgradnju pristupne infrastrukture, što u konačnici znači veću kakvoću usluga te dostupnost širokopojasnog pristupa svim korisnicima (građani, privatni sektor, javni sektor) na čitavom teritoriju Republike Hrvatske.
3.1.2. Uspostava mehanizama za učinkovito korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske
Donošenjem mjera za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i njihovom provedbom, postići će se višestruki učinci na razvoju širokopojasnog pristupa internetu, primjerice, smanjenje cijena i povećanje kakvoće pristupa. Procjenjuje se da u infrastrukturi elektroničkih komunikacija navedenih društava postoje „tihe“ pričuve koje bi se mogle ponuditi na otvorenom tržištu.
3.1.3. Poticanje razvoja širokopojasnog pristupa internetu u nerazvijenim područjima
S obzirom da je tržište elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj u potpunosti liberalizirano, zamijećen je nedostatan gospodarski interes operatora elektroničkih komunikacija za izgradnjom i nuđenjem usluga u nerazvijenim područjima. Stoga će Ministarstvo donijeti posebne mjere, pomoću kojih će se uvjeti na strani ponude i potražnje izjednačiti na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Mjere će prvenstveno imati za cilj davanje potpora lokalnoj samoupravi, koja će, u suradnji s regionalnim razvojnim agencijama, razvijati projekte koje se planira predložiti za sufinanciranje iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU, a projekti bi isključivo bili namijenjeni izgradnji infrastrukture za širokopojasni pristup internetu.
Na kraju 2009. godine u RH je bilo ukupno 684 960 priključaka širokopojasnog pristupa internetu što predstavlja gustoću od 15,44% s obzirom na broj stanovnika (izvor: HAKOM Self assessment).
Gustoća (engl. penetration) predstavlja broj priključaka u odnosu na broj stanovnika izražen postotkom i opće je prihvaćen pokazatelj razvijenosti sektora elektroničkih komunikacija.
Stanje je po županijama na kraju 2009. godine bilo kako slijedi:
a) Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu:
Grad Zagreb i Zagrebačka županija244 140
Splitsko-dalmatinska županija71 188
Primorsko-goranska županija62 428
Istarska županija40 098
Osječko-baranjska županija37 043
Zadarska županija23 953
Dubrovačko-neretvanska županija22 773
Varaždinska županija20 482
Sisačko-moslavačka županija19 733
Vukovarsko-srijemska županija19 332
Karlovačka županija16 507
Krapinsko-zagorska županija16 191
Brodsko-posavska županija15 658
Međimurska županija15 018
Šibensko-kninska županija13 869
Bjelovarsko-bilogorska županija13 148
Koprivničko-križevačka županija12 752
Virovitičko-podravska županija7 717
Požeško-slavonska županija7 397
Ličko-senjska županija5 533
b) Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa internetu:
Grad Zagreb i Zagrebačka županija22,43%
Primorsko-goranska županija20,44%
Istarska županija19,44%
Dubrovačko-neretvanska županija18,54%
Splitsko-dalmatinska županija15,36%
Zadarska županija14,79%
Međimurska županija12,69%
Šibensko-kninska županija12,29%
Karlovačka županija11,65%
Krapinsko-zagorska županija11,37%
Osječko-baranjska županija11,21%
Varaždinska županija11,09%
Sisačko-moslavačka županija10,65%
Ličko-senjska županija10,31%
Koprivničko-križevačka županija10,25%
Bjelovarsko-bilogorska županija9,88%
Vukovarsko-srijemska županija9,44%
Brodsko-posavska županija8,86%
Požeško-slavonska županija8,62%
Virovitičko-podravska županija8,27%
Cilj je dostići ujednačenu gustoću priključaka širokopojasnog pristupa internetu, putem nepokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža, u svakoj pojedinoj regiji Republike Hrvatske od najmanje 19% do kraja 2013. godine, što predstavlja prosječan rast od 1% godišnje.
Pokazatelji rezultata (output):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
|
Opći cilj 3.
|
Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga
|
Posebni cilj 3.1.
|
Visoka i ujednačena razvijenost širokopojasnog pristupa internetu
|
Načini ostvarenja
|
Pokazatelj rezultata
(output)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana
vrijednost
(2011.)
|
Ciljana
vrijednost
(2012.)
|
Ciljana
vrijednost
(2013.)
|
3.1.1.Izrada i donošenje nove Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu
|
3.1.1.1. Stupanj izrađenosti Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu
|
Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa internetu osigurat će se veća kakvoća usluga i dostupnost širokopojasnog pristupa svim korisnicima, a dovršetak Strategije očekuje se tijekom 2011.
|
%
|
0
|
MMPI
|
100
|
|
|
3.1.2.Uspostava mehanizama za učinkovito korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture
|
3.1.2.1. Broj trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske koji iznajmljuje višak izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture
|
Uspostavom mehanizama za učinkovito korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture nastojat će se stvoriti preduvjeti da trgovačka društva u vlasništvu RH koja posjeduju elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u obimu većem od njihovih potreba iznajme viškove tih kapaciteta drugim korisnicima na otvorenom tržištu čime bi se povećala konkurentost i postiglo smanjenje cijena korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture
|
Broj trgovačkih društava
|
0
|
MMPI
|
1
|
3
|
4
|
3.1.3.Poticanje razvoja širokopojasnog pristupa u nerazvijenim područjima
|
3.1.3.1. Gustoća priključaka u nepokretnim mrežama na širokopojasni internet po regijama
|
Brojem priključaka na kraju svake godine moguće je uspoređivati i pratiti rast elektroničke komunikacijske infrastrukture, a što je, uz uvjet razvijenosti ostalih vidova infrastrukture i gospodarstvenih okolnosti, osnovni uvjet za razvoj malih i srednjih poduzeća
|
%
|
15,44
|
HAKOM
|
17,44
|
18,44
|
19,44
|
Pokazatelji učinka (outcome):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
|
Opći cilj 3.
|
Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka
(outcome)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana vrijednost
(2011.)
|
Ciljana vrijednost (2012.)
|
Ciljana vrijednost (2013.)
|
3.1.Visoka i ujednačena razvijenost širokopojasnog pristupa internetu
|
Pokrivenost naseljenih područja RH nepokretnom elektroničkom komunikacijskom mrežom za širokopojasni pristup internetu
|
Ostvarenjem potpune pokrivenosti naseljenih područja RH nepokretnom elektroničkom komunikacijskom mrežom za širokopojasni pristup internetu stvorit će se uvjeti za ujednačeni razvoj svih regija, naročito ravoj gospodarstva kroz brži protok informacija
|
%
|
|
HAKOM
|
|
|
|
Posebni cilj 3.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište poštanskih usluga
|
U skladu sa Strategijom razvoja tržišta poštanskih usluga u RH do 2013. godine i Zakonom o poštanskim uslugama (N.N. 88/09.), u daljnjem tekstu: ZPU, potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga nastupit će od 1. siječnja 2013. godine.
Trenutno, iako je područje univerzalnih poštanskih usluga liberalizirano, osim rezerviranih univerzalnih poštanskih usluga, univerzalne poštanske usluge pruža jedino javni operator HP-Hrvatska pošta d.d. Pružanje univerzalnih poštanskih usluga, određene kakvoće, uz pristupačne cijene, na cijelom području RH nije moguće uvijek i svugdje obavljati na komercijalnoj osnovi. Ministarstvo će predložiti zakonodavni okvir kojim bi se odredio način financiranja univerzalnih poštanskih usluga kada se te usluge obavljaju na područjima na kojima prihodi od obavljanja tih usluga ne pokrivaju njihove troškove, a Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije, omogućio bi da, kao regulator, učinkovitije potiče razvijanje tržišnog natjecanja u području obavljanja univerzalnih poštanskih usluga.
Kako bi se odredili kriteriji za odabir davatelja i način financiranja univerzalnih poštanskih usluga, Ministarstvo će pokrenuti izradu Studije o obavljanju univerzalnih poštanskih usluga u RH koja bi se financirala iz proračuna za 2011. godinu.
U tu svrhu Studija o obavljanju univerzalnih poštanskih usluga u RH treba dati odgovore i prijedlog načina određivanja davatelja univerzalnih poštanskih usluga, kao i model financiranja tih usluga nakon liberalizacije tržišta poštanskih usluga.
Sadašnje stanje na tržištu poštanskih usluga RH je kao slijedi:
- Zakonom o poštanskim uslugama je određen javni operator koji ima pravo, ali i obvezu obavljanja univerzalnih poštanskih usluga određene kakvoće uz pristupačne cijene na cijelom području RH i to je HP-Hrvatska pošta d.d.,
- tržište poštanskih usluga nije u potpunosti liberalizirano, a njegova cjelovita liberalizacija očekuje se 1. siječnja 2013. godine.
Načini ostvarenja postavljenog cilja:
3.2.1. Unapređenje tržišta poštanskih usluga i usklađivanje s pravnom stečevinom i najboljim iskustvima EU
Iz Strateškog okiva za razvoj 2006-2012. godine, Strategije razvoja tržišta poštanskih usluga u RH do 2013. godine, Akcijskog plan provedbe te Strategije i Zakona o poštanskim uslugama, proizlazi obveza Republike Hrvatske da stvori uvjete za potpunu liberalizaciju tržišta poštanskih usluga u RH i da taj proces potpune liberalizacije bude završen do kraja 2012. godine. Potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga u RH nastupit će 1. siječnja 2013. godine.
Kako bi se navedeno i postiglo, Ministarstvo će izraditi Studiju o obavljanju univerzalnih poštanskih usluga u RH te utvrditi kriterije za odabir davatelja univerzalnih poštanskih usluga i način financiranja tih usluga u slučajevima ostvarivanja manjih prihoda od troškova nastalih njihovim obavljanjem.
Pokazatelji rezultata (output):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
|
Opći cilj 3.
|
Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga
|
Posebni cilj 3.2.
|
Visoka kvaliteta i razvijeno tržište poštanskih usluga
|
Načini ostvarenja
|
Pokazatelj rezultata
(output)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana
vrijednost
(2011.)
|
Ciljana
vrijednost
(2012.)
|
Ciljana
vrijednost
(2013.)
|
3. 2. 1.
Unapređenje tržišta poštanskih usluga i usklađivanje s pravnom stečevinom i najboljim iskustvima EU
|
|
Izradom Studije o obavljanju univerzalnih poštanskih usluga u RH utvrdit će se kriteriji za odabir davatelja univerzalnih poštanskih usluga i način financiranja tih usluga
|
%
|
0
|
MMPI
|
100
|
|
|
Pokazatelji učinka (outcome):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
|
Opći cilj 3.
|
Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka
(outcome)
|
Definicija
|
Jedinica
|
Polazna vrijednost
|
Izvor
|
Ciljana vrijednost
(2011.)
|
Ciljana vrijednost (2012.)
|
Ciljana vrijednost (2013.)
|
3.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište poštanskih usluga
|
Potpuno liberalizirano tržište poštanskih usluga
|
Potpunom liberalizacijom tržišta poštanskih usluga stvorit će se uvjeti za povećanje konkurentnosti na tržištu poštanskih usluga što bi trebalo rezultirati povećanjem kvalitete usluga
|
DA/NE
|
NE
|
MMPI
|
NE
|
NE
|
DA
|
Skraćeni prikaz strateškog plana:
Opći cilj
|
Posebni cilj
|
Pokazatelj učinka (outcome)
|
Način ostvarivanja
postavljenog cilja
|
Pokazatelj
rezultata (output)
|
1. Razvoj prometnog sustava
|
1.1. Razvijena prometna infrastruktura
|
|
1.1.1. Održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture i žičara, regulacija prometa i izgradnja novih pruga i žičara
|
1.1.1.1. Broj kilometara remonta, osuvremenjivanja i novoizgrađenih željezničkih pruga
1.1.1.2. Prosječna komercijalna brzina vlakova
1.1.1.3. Prosječna konvencionalna brzina pruga
|
1.1.2. Ulaganje u željezničku infrastrukturu kroz projekte sufinancirane iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU
|
1.1.2.1. Rehabilitirani km pruge predviđeni Operativnim programom za promet
1.1.2.2. Elektrificirani km pruge predviđeni Operativnim programom za promet
1.1.2.3. Broj pripremljenih i podnesenih projektnih zahtjeva
|
1.1.3. Ulaganja u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda
|
1.1.3.1. Broja dana plovnosti u godini
1.1.3.2. Stupanj izgrađenosti infrastukturnih projekata u lukama
|
1.1.4. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda iz pretpristupnih fondova EU
|
1.1.4.1. Broj pripremljenih projekata spremnih za provedbu s potpunom dokumentacijom
1.1.4.2. Broj zahtjeva za odobrenje projekata popunjenih i upućenih EU za financiranje
|
1.1.5. Ulaganje u izgradnju i modernizaciju infrastrukture u morskim lukama otvorenim za javni promet
|
1.1.5.1. Stupanj izgrađenosti infrastrukturnih objekata u luci Rijeka (Gateway projekt)
1.1.5.2. Stupanj izgrađenosti infrastrukturnih objekata u luci Gaženica
1.1.5.3. Stupanj izgrađenosti terminala za rasute terete Luke Ploče
|
1.1.6. Ulaganje u infrastrukturu aerodroma
|
1.1.6.1. Broj podržanih projekata (zahtjeva) za sufinanciranje aerodromske infrastrukture
|
1.1.7. Razvoj cestovne infrastrukture
|
1.1.7.1. Broj km izgrađenih dionica autoceste i lijeve cijevi tunela Mala kapela i Sveti Rok (12km)
|
1.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga
|
|
1.2.1. Modernizacija pomorske i riječne flote
|
1.2.1.1. Povećanje broja prevezenih putnika u pomorskom prometu na Jadranu
|
1.2.2. Poticanje pomorske i riječne prometne povezanosti
|
1.2.2.1. Povećanje broja prevezenih vozila u pomorskom prometu na Jadranu
1.2.2.2. Povećanje broja prevezenih vozila u pomorskom prometu na Jadranu
1.2.2.3. Prijeđeni put u mjernim jedinicama
|
1.2.3. Edukacija i osposobljavanje stručnog kadra u riječnom i pomorskom prometu
|
1.2.3.1. Broj dodjeljenih školarina i stipendija u oblasti pomorskog prometa
1.2.3.2. Broj dodjeljenih školarina i stipendija u oblasti riječnog prometa
|
1.2.4.Jačanje konkurentnosti brodara na tržištu
|
1.2.4.1. Povećanje broja „malih“ brodara
|
1.2.5. Očuvanje zračne povezanosti regija kroz odvijanje domaćeg linijskog zračnog prijevoza
|
1.2.5.1. Broj letova na domaćim redovitim zračnim linijama
|
1.2.6. Poticanje željezničkog prijevoza
|
1.2.6.1. Povećanje broja prevezenih putnika u željezničkom prometu
1.2.6.2. Povećanje količine prevezenog tereta u željezničkom prometu
|
1.2.7. Povećanje konkurentnosti domaćeg cestovnog prijevoza
|
1.2.7.1.Stupanj izrađenosti jedinstvenog registra prijevoznika
|
1.3. Visoka razina sigurnosti u prometu
|
|
1.3.1. Podizanje razine sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života i imovine na moru i unutarnjim vodama
|
1.3.1.1. Smanjen broj plovidbenih nezgoda
1.3.1.2. Porast učestalosti inspekcijskih pregleda
1.3.1.3. Broj kilometara vodnih putova pokriven sustavom CRORIS
|
1.3.2. Provođenje hidrografskih istraživanja
|
1.3.2.1. Postotak pokrivenosti hrvatskog dijela Jadranskog mora sa ažuriranim pomorskim kartama i publikacijama
|
1.3.3. Opremanje inspekcije uređajima, prijevoznim sredstvima i ostalom opremom
|
1.3.3.1. Pojačana provjera vozača vozila s dopuštenom masom iznad 3,5 t i vozača autobusa pregledom tahografa
|
1.3.4. Sigurnost i zaštita u zračnom prometu
|
1.3.4.1. Broj podržanih mjera (zahtjeva) aerodroma u svrhu sigurnosti i zaštite aerodroma u RH
|
1.3.5 Sigurnost željezničkog prometa
|
1.3.5.2 Smanjenje broja izvanrednih događaja
|
1.4. Zaštita okoliša u transportu
|
|
1.4.1. Uspostava efikasnog sustava zaštite morskog okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata
|
1.4.1.1. Količina obrađenih otpadnih ulja, smeća te ostalog otpada s brodova u lukama otvorenim za javni promet
1.4.1.2. Postotak provedenih akcija kod iznenadnog onečišćenja mora u odnosu na broj prijavljenih onečišćenja s brodova
|
1.4.2. Provođenje međunarodno preuzetih obveza iz konvencija ADN, ADR i RID
|
1.4.2.1. Povećanje broja inspekcijskih nadzora nad prijevozom opasnih tvari u unutarnjem i međunarodnom cestovnom i željezničkom prometu
|
1.4.3. Poticanje gradnje novih ekološki prihvatljivih plovila
|
1.4.3.1. Broj novoizgrađenih tankera i brodova za rasute terete
|
1.4.4. Poticanje ekoloških prihvatljivih vidova transporta
|
1.4.4.1. Povećanje prijavljenih projekata Fondu Zajednice Marco Polo
|
1.4.5. Ujednačavanje propisa o zaštiti okoliša u zemljama dunavskog i savskog sliva
|
1.4.5.1. Broj ujednačenih propisa o zaštiti okoliša u zemljama dunavskog i savskog sliva
|
2. Održivi razvoj otoka i priobalja
|
2.1. Visoka razina izgrađenosti komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
|
Porast broja stanovnika na otocima i u priobalju
|
2.1.1. Planiranje, izrada i provedba strateških dokumenata te izrada projekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
|
2.1.1.1. Broj izrađenih strateških dokumenata i projekata
|
2.1.2. Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju
|
2.1.2.1. Broj izgrađenih objekata komunalne i društvene infrastrukture
|
2.2. Visoko razvijeno gospodarstvo na otocima i u priobalju
|
Porast broja stanovnika na otocima i u priobalju
|
2.2.1. Osnivanje i izgradnja poduzetničkih, poslovnih i gospodarskih zona
|
2.2.1.1. Broj novoosnovanih, izgrađenih i aktivnih poduzetničkih, poslovnih i gospodarskih zona
|
2.2.2. Dodjela potpora otočnim poslodavcima
|
2.2.2.1. Broj zaposlenih na otocima
|
2.2.3. Brendiranje izvornih tradicionalnih proizvoda
|
2.2.3.1. Broj brendiranih proizvoda
|
2.3. Bolji životni uvjeti stanovništva otoka i priobalja
|
Prosječni godišnji bruto domaći proizvod po stanovniku u kunama
|
2.3.1. Stvaranje povoljnijih uvjeta opskrbe stanovništva otoka i priobalja energentima, vodom i uslugama cestovnog prijevoza
|
2.3.1.1. Broj korisnika energetskih sustava
|
3. Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga
|
3.1. Visoka i ujednačena razvijenost širokopojasnog pristupa internetu
|
Pokrivenost naseljenih područja RH nepokretnom elektroničkom komunikacijskom mrežom za širokopojasni pristup internetu
|
3.1.1.Izrada i donošenje nove Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu
|
3.1.1.1. Stupanj izrađenosti Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu
|
3.1.2.Uspostava mehanizama za učinkovito korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture
|
3.1.2.1. Broj trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske koji iznajmljuje višak izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture
|
3.1.3.Poticanje razvoja širokopojasnog pristupa u nerazvijenim područjima
|
3.1.3.1. Gustoća priključaka u nepokretnim mrežama na širokopojasni internet po regijama
|
3.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište poštanskih usluga
|
Potpuno liberalizirano tržište poštanskih usluga
|
3. 2. 1. Unapređenje tržišta poštanskih usluga i usklađivanje s pravnom stečevinom i najboljim iskustvima EU
|
3.2.1.1. Stupanj izrađenosti Studije o obavljanju univerzalnih poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj
|