U cilju daljnje decentralizacije prava i obveza upravljanja pomorskim dobrom predlažemo novi model upravljanja lokalnim lukama otvorenim za javni promet kako bi lokalne zajednice same određivale sadržaje na svojim rivama, ali da preuzmu i odgovornost za stanje na tim rivama, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture BOŽIDAR KALMETA otvarajući danas na Plitvicama dvodnevnu javnu raspravu o novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.
U javnoj raspravi sudjeluje stotinjak predstavnika jadranskih županija, gradova i općina, lučkih uprava, lučkih kapetanija, resornih ministarstava te pomorskih institucija i udruga. Prvi dan javne rasprave posvećen je problematici pomorskog dobra od novog sustava upravljanja, određivanju granica i statusa nasipa, sustavu koncesija te pretvorbi na pomorsko dobru, dok će se drugi dan raspravljati o morskim lukama i to o lučkom sustavu te sustavima luka otvorenih za javni promet i luka javne namjene.
Ističući značaj pomorskog dobra ministar je naglasio da novi zakon treba još bolje zaštititi 
taj najvredniji resurs kojeg Hrvatska ima jer smo gotovo svakodnevno suočeni sa devastacijom jadranske obale i otoka. Pomorsko dobro i dalje će ostati opće dobro, napomenuo je dodajući da i dalje na njemu neće biti moguće stjecati vlasništvo ni druga stvarna prava.
Obzirom da je dosad utvrđena granica na tek 700 km obale, što čini svega 11 posto, novim zakonom predviđeno je ubrzanje postupka određivanja granica pomorskog dobra, rekao je Kalmeta. Također, kazao je da se predviđa i olakšavanje procedure za dodjelu koncesija za gospodarsko korištenje pomorsko dobra te rješavanje pitanja iz vremena pretvorbe i privatizacije. Stoga je na aktivno sudjelovanje u raspravi pozvao predstavnike Državnog odvjetništva i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Kalmeta je najavio da se razmišlja o ukidanju županijskih lučkih uprava, te bi ubuduće lukama upravljali gradovi i općine. Također, umjesto županija, koncesije na pomorsko dobro do 20 godina s pravom gradnje davala bi Gradska vijeća velikih gradova na svom 
području, dok bi predstavnička tijela gradova i općina davala koncesije do 10 godina bez prava gradnje.
Kako bi se omogućilo privlačenje novih investicija u lučki sustav državni tajnik za more Branko Bačić predložio je da se koncesionarima omogući pravo vlasništva nad objektima suprastrukture za vrijeme trajanja koncesije. Također, smatra da bi se ubrzanjem donošenja prostorno-planske dokumentacije omogućila nova ulaganja u luke, a time i gospodarski.
Prezentacije(.pdf):
BRANKO BAČIĆ - "Novi pristup u upravljanju pomorskim dobrom i Lukama"
NINA PERKO - "Sustav koncesija na pomorskom dobru"
BORIS FANTULIN - "Granice pomorskog dobra i nasipavanja"