Preskočite na glavni sadržaj
HR
Vijesti

Snažan rast internetskog prometa u drugom tromjesečju

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

U odnosu na isto razdoblje prošle godine internetski promet je rastao gotovo 50 posto, ali je ukupni prihod na tržištu elektroničkih komunikacija ipak smanjen za 5,4 posto.
 
ZAGREB, 11. rujna 2020. – U drugom tromjesečju 2020. na tržištu elektroničkih komunikacija nastavili su se posebni uvjeti rada uzrokovani pandemijom COVID-19. Osnovne i srednje škole te institucije za visoko obrazovanje nastavu su izvodile putem interneta te su mnoga poduzeća u Republici Hrvatskoj uvela rad od kuće. S obzirom na situaciju, podatkovni promet, kao i broj minuta u pokretnoj telefonskoj mreži, očekivano je rastao u odnosu na isto razdoblje u 2019. U travnju je podatkovni promet dosegnuo rekordnu potrošnju u odnosu na sva dosadašnja mjerenja, ukupno 191 PB. U odnosu na travanj 2019. to je rast od 58 posto. Na tromjesečnoj razini, podatkovni promet u odnosu na isto razdoblje 2019. rastao je 46 posto.
 
U odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao je i ukupan broj odlaznih minuta u pokretnoj mreži  18 posto. Istovremeno su ukupni prihodi telefonske usluge u pokretnoj mreži smanjeni za 17 posto. Također, u drugom tromjesečju se vidi utjecaj pandemije i zabrane putovanja tako da su roaming minute vlastitih korisnika pale 20 posto, kao i trajanje poziva stranaca u roamingu nacionalnih mreža, i to 52 posto usporedno s istim razdobljem u 2019.
 
U prvom polugodištu 2020. ukupni prihod na tržištu elektroničkih komunikacija smanjen je 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na smanjenje ukupnih prihoda najviše je utjecalo smanjenje prihoda od telefonskih usluga u nepokretnoj i pokretnoj mreži od 14,2 posto, dok je s druge strane vidljiv rast prihoda na tržištu širokopojasnog pristupa internetu 2,8 posto i rast na tržištu naplatne televizije od 2,6 posto u odnosu na prvo polugodište u 2019.
 
Iako su ukupna ulaganja u nepokretnu mrežu rasla 7,7 posto, rast je većinom generiran porastom ulaganja u nematerijalnu imovinu, dok su ulaganja u materijalnu imovinu smanjena. Stoga su u narednom razdoblju nužna veća ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu kako bi se zadržao pozitivan trend rasta širokopojasnih priključaka velikih brzina. S druge strane, u pokretnoj mreži su ulaganja u mrežnu opremu rasla 7,2 posto u odnosu na prvo polugodište 2019.
 
Promatrajući širokopojasne priključke u nepokretnoj mreži, broj priključaka putem svjetlovodne pristupne tehnologije i dalje bilježi najveći rast, a oko 10 posto korisnika ostvaruje širokopojasni pristup internetu putem FTTH/FTTB priključaka. Oko 40 posto korisnika u nepokretnoj mreži ostvaruje pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s, odnosno preko 11 posto brzinama većim od 100 Mbit/s. Broj korisnika 4D paketa prvi put je premašio broj 3D paketa te se može očekivati da će u idućih godinu dana najveći broj korisnika koristiti 4D pakete. Usluge naplatne televizije koristi nešto više od 56 posto kućanstava.
 
Podatci o tržištu elektroničkih komunikacija u drugom tromjesečju dostupni su na internetskoj stranici Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a) putem poveznice.

Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: www.hakom.hr

O Hakom-u

HAKOM - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.