MIME-Version: 1.0 Content-Location: file:///C:/90E2448C/nn-9-07-naredba-plovidba-lukekanal.htm Content-Transfer-Encoding: quoted-printable Content-Type: text/html; charset="us-ascii" MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, P= ROMETA I RAZVITKA

386

Na temelju članka 24. stavak 2. i članka 1021. stavak 2. Pomorskoga zakonika (»Narodne novine«, br<= /span>. 181/04), ministar mora, turizma, prometa i razvitka donosi

NAREDBU

O PLOVIDBI U PROLAZU U Š= ;IBENSKU LUKU, U PAŠMANSKOM TJESNACU, U PROLAZU MALI ŽDRELAC I VELA VRATA, RIJEKAMA NERETVOM I ZRMANJOM, TE O ZABRANI PLOVIDBE PELJEŠKIM, KOLOČEPSKIM, UNIJSKIM KANALOM I KANALOM KRUŠIJA, DIJELOVIMA SREDN= JEGA KANALA, MURTERSKOGA MORA I ŽIRJANSKOGA KANALA

I. OPĆA ODREDBA

Ovom se naredbom uređuje način i uvjeti plovidbe hrvatskih i stranih brodova, hrvatskih i stranih ratnih brodova i tehničkih plovnih objekata (u daljnjem tekstu: brod), te hrvatskih i stranih brodica i jahti = (u daljnjem tekstu: brodica, odnosno jahta), u prolazu u šibensku luku, u Pašmanskom tjesnacu, u prolazu u Mali Ždrela= c i Vela vrata, te rijekama Neretvom i Zrmanjom, kao i zabrana plovidbe Pelješkim, Koločepskim, Unijskim kana= lom i kanalom Krušija, te dijelovima Srednjega k= anala, Murterskoga mora i Ži= rjanskoga kanala.

II. PROLAZ U ŠIBENSKU LU= KU

1. Granice prolaza kanalom Sv. Ante u luku Šibenik (u daljnjem teks= tu »kanal«) jesu:
1) s vanjske strane – linija koja spaja svjetlo na rtu Jadrija svjetlom na pličini Ročni;
2) s unutrašnje strane – linija koja spaja svjetlo na pliči= ni Paklena s rtom Martinska.
2. Brod i jahta preko 50 BT i svaki brod s tegljem (bez obzira na velič= ;inu i jačinu tegljača i tegljenoga broda) može ploviti kanalom s= amo ako mu Centar za nadzor i upravljanje (u daljnjem tekstu »Centar&laqu= o;) na njegovo traženje dozvoli plovidbu kroz kanal i označi svjetlom, određenim ovom Naredbom, da je plovidba kanalom slobodna.
Odredba stavka 1. ove točke primjenjuje se i na brodove koji plovidbu započinju s veza ili nekoga drugog mjesta u kanalu.
3. Brod preko 20.000 DWT može ploviti kanalom samo uz pomoć dvaju tegljača, a brod preko 10.000 DWT nosivosti može ploviti kanalom = samo uz pomoć jednoga tegljača.
4. Brod i jahta do 50 BT, osim broda s tegljem, može ploviti kanalom uvijek i bez dozvole, ploveći desnom stranom kanala.
Ne smatra se tegljem, u smislu ove naredbe, tegalj koji se sastoji od jedne brodice.
5. Brod i jahta koji prema odredbi točke 2. ove glave mora tražiti dozvolu za uplovljenje u kanal, dozvolu tra&= 2;i putem VHF radio-telefonske veze, na kanalu 71, i to:
1) prilikom namjeravanog uplovljavanja u luku Šibenik – 10 minuta prije dolaska broda pred ulaz u kanal
2) prilikom namjeravanog isplovljavanja iz luke Šibenik – 10 minuta prije otpuštanja posljednjeg veza
3) brod i jahta koji plovidbu počinje s veza ili nekog drugog mjesta u kanalu, mora također zatražiti dozvolu za nastavak plovidbe putem= VHF radio-telefonske veze na kanalu 71.
6. Ako se brod i jahta iz točke 2. ove glave namjerava zadržati u kanalu, prilikom traženja dozvole za plovidbu kanalom, dužan je o tome obavijestiti »Centar«, a ovaj Lučku kapetaniju Šibenik.
7. Ako brod i jahta iz točke 2. ove glave prilikom plovidbe kroz kanal pretrpi nezgodu, pa ne može nastaviti plovidbu, dužan je o tome obavijestiti »Centar« koji će o tome izvijestiti Lučku kapetaniju Šibenik radi poduzimanja radnji i/ili davanja odgovarajućih uputa.
8. Signale, koji brodovima i jahtama iz točke 2. ove glave označu= ju da je plovidba kroz kanal slobodna, odnosno zabranjena, daje »Centar« koji se nalazi na objektu Jadrija= sa lijeve strane vanjskog ulaza u kanal.
9. »Centar« iz prethodne točke označuje da je plovidba kanalom slobodna odnosno da je zabranjena, isticanjem svjetala kako slijedi= :
1) da je plovidba slobodna danju i noću;
stalno zeleno svjetlo smješteno na ulazima u kanal s jedne i druge str= ane i to: s vanjske strane na signalnoj kućici »Centra« objek­ta Jadrija, a sa unutrašnje strane na poziciji rta Burnji;<= br> 2) da je plovidba zabranjena danju i noću;
stalno crveno svjetlo, smješteno na pozicijama kako je navedeno u prethodnoj podtočki.
11. Svjetla pokrivaju kut od 100o s jedne i druge strane ulaza u kanal. Prolazom broda i jahte subočice predmetnih svjetala, ista više nisu vidljiva u samom kanalu i brod, odnosno jahta tada koristi postojeća svjetla pomorske signalizacije.
12. Domet je predmetnih svjetala 1 NM.
13. Smatra se da je plovidba kanalom zabranjena i kad na pozicijama predmet= nih svjetala nije istaknuto nikakvo svjetlo.
14. Kada brod započne plovidbu iz kanala, kanal mora biti zatvoren za plovidbu drugih brodova.
15. Redoslijed prolaska broda, odnosno plovidbe brodova kroz kanal određuje se prema vremenu traženja odobrenja za plovidbu. Prednos= t u redu plovidbe imaju hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, kao i brodovi koji obavljaju redovitu prugu s objavljenim redom plovidbe, ako ispunjavaju ostale uvjete za uplovljenje u luku, odnosno isplovljenje iz luke Šibenik.
16. Brod koji čeka dozvolu za plovidbu kanalom ne smije ometati plovid= bu broda koji uplovljava ili isplovljava iz kanala.
17. Brod i jahta do 50 BT, osim broda s tegljem, mora ploviti desnom stranom kanala i za vrijeme plovidbe dužan je sklanjati se s puta drugim brodovima, te ih propuštati pri ulasku, odnosno izlasku iz kanala.
Ako brod i jahta koji je dužan tražiti dozvolu za plovidbu kanalom smatra da brod koji ne podliježe toj obvezi nije postupio prema odredb= i iz stavka 1. ove točke, mora ga na to upozoriti s najmanje pet kratka zvučna signala.
18. Brod i jahta koji kanalom prolazi s vanjske strane kanala, prolaskom rt= a Burnji dužan je izvijestiti »Centar«= da je kanal slobodan budući da vanjska strana kanala nije vidljiva sa strane= Jadrije.
19. Za hrvatske ratne brodove koji plove u sastavu, dozvolu za plovidbu kroz kanal traži zapovjedni brod, a dobivena dozvola vrijedi za plovidbu cijeloga sastava.
20. Brod i jahta, dok plovi kanalom, ne smije, osim u slučaju nuž= de ili sigurnog manevriranja, pretjecati drugi brod ili jahtu ili ploviti brzi= nom koja može izazvati valove koji mogu nanijeti štetu brodovima i dr= ugim objektima u kanalu.
Brod, jahta, odnosno brodica dok plovi kanalom ne smije ploviti brzinom većom od 10 čvorova.
21. Ribarski brod smije u kanalu i njegovim prilazima ribariti samo sa zasjenjenim svjetlima i na način da ne ometa plovidbu brodova iz točke 2. ove glave.
Ako ribarski brod ometa plovidbu ili sa svojim svjetlima smanjuje vidljivost drugoga broda u kanalu, dužan je na signal broda, koji se sastoji od jednoga dugog zvučnog signala, ukloniti se s puta ili ugasiti svjetla = za ribarenje.
22. Zabranjeno je sidrenje broda i jahte u kanalu i pred vanjskim ulazom u kanal, na prostoru ograničenom paralelama koje prolaze kroz svjetla Sv. Nikola i Roženik i meridijanom koji prolaz= i kroz svjetlo Sv. Nikole, te meridijanom koji dodiruje najistočniju toč= ku obale otoka Lupac.
23. Sidrenje brodica i kupanje dozvoljeno je samo u uvalama kanala do njiho= voga vanjskog ruba.

III. PLOVIDBA KROZ PAŠMA= NSKI TJESNAC

1. Granice Pašmanskoga tjesnaca jesu:
1) sa sjeverozapadne strane: crta koja spaja rt Tuklja= ča – svjetlo Ričul – svjetlo Galešnjak – zapadni rt otočića B= isaga mala i sjeverni rt otočića Garmenjak;=
2) s jugoistočne strane: crta koja spaja uvalu Soline (južno od Biograda na Moru) s rtom Studenac na otoku Pašmanu.
2. U Pašmanskom tjesnacu utvrđuju se dva plovidbena tijeka:
1) jugozapadni plovidbeni tijek, koji obuhvaća morski prostor ograničen crtama koje spajaju sjeverni rt otočića Garmenjak – rt Brižin= e – svjetlo Pašman – svjetlo Čavat= ul – sjecište pokrivenoga smjera svjetla Babac i svjetla Čavatul s jugoistočnom granicom tjesnaca &#= 8211; sjecište jugoistočne granice tjesnaca s pokrivenim smjerom jugoza= padnoga rta otočića Planac i svjetla Sv. Kata= rina – svjetlo Sv. Katarina – svjetlo Babac – sjecište pokrivenoga smjera sredine otočića Čava= tul i svjetla Babac sa sjeverozapadnom granicom tjesnaca.
2) sjeveroistočni plovidbeni tijek, koji obuhvaća morski prostor ograničen crtama koje spajaju uvalu Soline – svjetlo Biograd na = Moru – svjetlo pličine Koćerka ̵= 1; svjetlo pličine Minerva – svjetlo Riču= l – svjetlo Galešnjak – zapadni = rt otočića Bisaga mala – sjecište pokrivenoga smjera sred= ine otočića Čavatul i svjetla Babac = sa sjeverozapadnom granicom tjesnaca – sjecište pokrivenoga smjera sredine otočića Čavatul i svjetla Babac sa spojnicom sjevernoga rta otočića Ga= rmenjak i svjetla Galešnjak – zapadni rt otočića Komornik – svjetlo Komornik – svjetlo na istočnoj obali otoka Babac – svjetlo Planac= – sjeverni rt otočića Sv. Katarina – sjecište jugoistočne granice tjesnaca s pokrivenim smjerom jugozapadnoga rta otočića Planac i svjetla Sv. Katarina= .
3. Brod i jahta iznad 50 BT mora koristiti plovidbene tijekove iz točk= e 2. ove glave i to: jugozapadni plovidbeni tijek, kad plovi u jugoistočnom smjeru, a sjeveroistočni plovidbeni tijek kad plovi u sjeverozapadnom smjeru.
Iznimno, putnički brod gaza iznad 5 metara smije koristiti jugozapadni plovidbeni tijek i kad plovi u sjeverozapadnom smjeru, uz uvjet da putem VHF radio-telefonske postaje emitira poruku sigurnosti (SECURITE), neposredno p= rije uplovljenja u tjesnac.
4. Brod i jahta iznad 50 BT smije prolaziti:
1) iz jugozapadnoga u sjeveroistočni plovidbeni tijek samo na crtama: mjesto Pašman – mjesto Turanj i Tkon – Biograd na Moru;
2) iz sjeveroistočnoga u jugozapadni plovidbeni tijek samo na crtama: Biograd na Moru – Tkon i mjesto Turanj – mjesto Pašman;
3) brod koji plovi na redovnoj pruzi s objavljenim redom plovidbe Biograd na Moru – Tkon i obratno, danju može pl= oviti između otočića Planac i otočića Sv. Katarina.
5. Brod i jahta koji prelaze iz jednoga u drugi plovidbeni tijek moraju dati prednost brodu, odnosno jahti koji plovi Pašmanskim tjesnacom, na način utvrđen u točki 3. ove glave.
6. Hrvatski ratni brodovi u skupini mogu ploviti kroz Pašmanski tjesnac samo u vrsti po jedan.
Ostali brodovi i jahte ne smiju presijecati skupinu brodova iz stavka 1. ove točke i dužni su čekati dok cijela skupina brodova ne prođe.
7. Brod, jahta, odnosno brodica dok plove Pašmanskim tjesnacem mogu ploviti brzinom do 10 čvorova i to:
1) u jugozapadnom plovidbenom tijeku, od rta Briž= ine do jugoistočne granice tjesnaca;
2) u sjeveroistočnom plovidbenom tijeku, od ulaza u tjesnac do svjetla Komornik.
8. Svim brodovima zabranjeno je sidrenje i zadržavanje na plovidbenim tijekovima iz točke 2. ove glave.
9. Na plovidbenim tijekovima iz točke 2. ove glave dozvoljen je ribolov ostima, udicom i vršom.
Ribolov noću, uz uporabu svjetiljke, smije se obavljati u tjesnacu, ali samo izvan plovidbenih tijekova, uz uvjet da svjetiljka bude zaklonjena i da osvjetljava površinu mora promjera najviše 4 metra.

IV. PLOVIDBA KROZ PROLAZ MALI ŽDRELAC

1. Granice prolaza Mali ždrelac (u dalj= njem tekstu: prolaz) jesu:
1) sa zapadne strane: crta koja spaja crvene kule na lijevoj strani kanala = do točke koja je udaljena 100 metara od najsjevernije kule u smjeru 072;<= br> 2) s istočne strane: crta koja spaja zelene kule na desnoj strani kana= la do točke koja je udaljena 120 metara od zadnje kule u smjeru 072;
3) sa sjeverne strane: crta koja spaja dobivene točke iz podtočaka 1) i 2);
4) s južne strane: crta koja spaja zelenu i crvenu kulu na bloku u moru 110 metara južno od mosta.
2. Prednost u plovidbi prolazom ima brod i jahta koji uplovljavaju sa sjeveroistočne strane.
Iznimno, putnički brod u redovitoj pruzi s objavljenim redom plovidbe = ima prednost u odnosu na druga plovila.
Brodice i jahte do 15 BT, bez obzira na smjer plovidbe, ne smiju ometati plovidbu broda.
3. Dozvoljena brzina je 8 čvorova.
4. Brod i jahta su dužni prije uplovljavanja u prolaz dati dugi zvučni signal.
5. Zabranjeno je sidrenje, zadržavanje i ribolov na prolazu, te neposr= edno pred ulazom i izlazom iz prolaza.

V. PLOVIDBA KROZ PROLAZ VELA = VRATA

1. Plovidba u prolazu Vela vrata odvija se prema pravilu 10. Međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru i članku 10. Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru (»Narodne novine«, br. 17/96);
2. U prolazu Vela vrata određuje se shema odvojenog prometa.
3. Područje odvajanja prometa određeno je središnjom crtom, = koja spaja točke sa zemljopisnim koordinatama: 45 05 00 N 014 14 30 E, 45 0= 7 45 N 014 15 10 E, 45 10 24 N, 014 16 36 E. Područje odvajanja je šir= oko 1 kabel (0,1 milje) sa svake strane središnje crte razdvajanja. Plovid= beno područje za brodove i jahte koji se služe shemom razdvojene plovi= dbe, nastavlja se na područje odvajanja sa svake strane u širini od 7 kabela (0,7 milje), a prema obali kopna, odnosno prema obali otoka Cresa, n= astavlja se zona priobalne plovidbe.
4. Brod i jahta, duljine preko 20 metara, mora koristiti istočno područje plovidbe kad plovi u sjeveroistočnom smjeru, odnosno pri uplovljavanju u Riječki zaljev, a zapadno područje plovidbe, kad plovi u jugozapadnom smjeru, odnosno pri isplovljavanju iz Riječkog zaljeva (opći smjer toka plovidbe).
5. Brod i jahta se smije koristiti zonom priobalne plovidbe kad može sigurno ploviti odgovarajućim plovidbenim putem unutar susjedne sheme odvojenog prometa. Međutim, brodovi i jahte duljine manje od 20 metara, jedrenjaci i brodovi koji ribaju, mogu se koristiti zonom priobalne plovidb= e.
6. Ribarski brod može ribariti na području prolaza Vela vrata, ali mora davati prednost i sklanjati se s puta brodu – koji plovi u općem smjeru plovidbe.

VI. PLOVIDBA RIJEKOM NERETVOM=

1. Granice plovidbe rijekom Neretvom (u daljnjem tekstu: rijeka) jesu: 1) na ušću crta koja spaja obalno svjetlo na sjevernoj glavi nasi= pa s obalnim svjetlom na južnoj glavi nasipa, preko signalne zelene plutače;
2) u Metkoviću – jugozapadna strana mosta preko rijeke Neretve.<= br> 2. Brodovi, jahte i brodice kad plove rijekom moraju se pridržavati odredaba Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru (»Narodne novine«, br. 17/96);
3. Plovidba brodova, jahti i brodica rijekom može se obavljati danju i noću, izuzevši brodove od 150 BT i više, koji prevoze opasne tekuće terete, a koji mogu ploviti rijekom samo od izlaska do zalaska sunca.
4. Rijekom mogu ploviti brodovi i jahte s gazom do 4,5 metra i duljine do 80 metara.
5. Kad se radi smanjene vidljivosti ne vidi obala i plovidbene oznake na rijeci, brodovi i jahte ne smiju ploviti rijekom.
6. Brod i jahta koji plovi uzvodno dužan je skloniti se s puta brodu i= li jahti koji plovi nizvodno.
Brodice koje plove rijekom moraju se sklanjati s puta brodovima i jahtama.<= br> 7. Brod smije pretjecati drugi brod samo s njegove lijeve strane (boka).
Brod kojega se pretječe dužan je skrenuti na svoju desnu stranu, = ako to okolnosti plovnoga puta dozvoljavaju, ostavljajući slobodan prolaz brodu koji pretječe.
8. Brod može tegliti samo po jedan brod privezan uz svaki bok, a ukupna širina brodova ne smije iznositi više od 30 metara.
9. Kad se dva broda, odnosno jahte koji plove u suprotnom smjeru, sretnu na ušću rijeke, brod, odnosno jahta koji plovi nizvodno dužan je oglasiti se jednim dugim zvučnim signalom.
Brod ili jahta koji treba uploviti u rijeku dužan je zaustaviti se isp= red ušća rijeke na dovoljnoj udaljenosti da bi omogućio slobodan= i siguran prolaz brodu, odnosno jahti koji isplovljava iz rijeke.
10. Brod ili jahta koji uplovljavaju u rijeku dužni su javiti se Lučkoj kapetaniji Ploče, putem VHF uređaja, na kanalu 10 isp= red svjetleće plutače »Gumanac&laqu= o;, a brod koji isplovljava iz rijeke, dužan je isto uraditi na 1,5 NM od ušća.
11. Kad u plovidbi rijekom prolaze pokraj brodova, uređaja na obali rijeke, mjesta na kojima se izvode hidrotehnički radovi, te naseljenih mjesta, brodovi, jahte i brodice moraju najmanje na udaljenosti od 200 meta= ra od brodova, uređaja, mjesta na kojima se izvode hidrotehnički rad= ovi, te naseljenih mjesta, smanjiti brzinu tako da ne ugrožavaju njihovu sigurnost ili ne nanesu štetu.
12. Zabranjeno je brodovima i jahtama koji plove rijekom:
1) pretjecati brodove i jahte ili sidriti ispred ušća rijeke, na ušću rijeke, te na ostalim uskim i nepreglednim mjestima rijeke na kojima ometaju ili bi mogli ometati plovidbu;
2) sidrenje na plovnom putu između svjetleće plutače »= Gumanac« i ušća rijeke, odnosno 500 m= etara uzvodno ili nizvodno od mosta kod Rogotina;
3) obavljanje iskopa iz rijeke na udaljenosti manjoj od 500 metara uzvodno = ili nizvodno od mosta kod Rogotina;
4) mimoilaženje, pretjecanje ili zaustavljanje ispod mosta ili u neposrednoj blizini mosta;
5) presijecati put brodovima i jahtama na način na koji se ometa brzin= a i smjer njihove plovidbe.
13. Brodovi, jahte i brodice mogu ploviti od ušća do mosta kod Rogotina ako njihova najviša nepokretna toč= ka (vrha jarbola i sl.) iznosi do 16 metara. Ova m= jera računa se pri najvišem vodostaju rijeke.
14. Brodovi, jahte i brodice mogu prolaziti ispod mosta kod Rogotina i to ispod sredine mosta ako njihova najviša nepokretna točka (vr= ha jarbola i sl.) iznosi do 14 metara, a ispod str= ana mosta kod stupova, ako njihova najviša nepokretna točka iznosi 11 metara. Ova mjera računa se pri najvišem vodostaju rijeke.
Zabranjeno je brodovima i jahtama ploviti između stupova mosta i obale= .
15. Brod koji plovi nizvodno mora imati sidro na krmi spremno za obaranje.<= br> 16. Brod, jahta ili brodica koji za vrijeme plovidbe rijekom postane nespos= oban za manevriranje, mora se usidriti na mjestu na kojem ne može ometati sigurnu plovidbu drugih brodova.
17. Svaki usidreni brod i jahta dužni su, osim sidrenog bijelog svjetl= a na prednjem dijelu, noću istaknuti jedno sidreno bijelo svjetlo na krmi.<= br> 18. Kad brod, jahta, odnosno brodica, ne obavlja radove na rijeci, duž= an je skloniti uređaje i opremu za rad tako da ne strše iznad bokova= i povući se prema obali rijeke, da bi omogućio slobodan prolaz drug= im brodovima.
19. Zabranjeno je vezivati brodove, jahte i brodice za plovidbene oznake i naprave i kretati se po njima.
20. Zabranjeno je postavljati preko rijeke, iznad rijeke, na površini = ili dnu rijeke priveze ili druge zapreke koje ometa= ju slobodan prolaz rijekom.
21. Dozvoljeno je postavljanje električnih i drugih vodova, kabela, ci= jevi i sličnih uređaja iznad rijeke, na površini rijeke, na dnu i= li u podzemlju rijeke, ako ti objekti neće ometati sigurnost plovidbe.
Postavljanje objekata iz stavka 1. ove točke dozvoljeno je uz prethodno pribavljenu suglasnost Lučke kapetanije Ploče.

VII. PLOVIDBA RIJEKOM ZRMANJO= M

1. Granice plovidbe rijekom Zrmanjom (u daljnjem tekstu: rijeka) jesu: 1) Na ušću – crta koja spaja rt Rijeka – signalna plutača – signalna oznaka broj 2 – rt Struga;
2) Most na rijeci Zrmanji u Obrovcu;
3) Korito rijeke između zelenih i crvenih signalnih oznaka.
2. Rijekom mogu ploviti brodovi i jahte veličine i gaza kojeg odredi Lučka kapetanija Zadar.
3. Brod koji plovi u redovitoj pruzi s objavljenim redom plovidbe, kao i brodica, mogu bez dozvole ploviti rijekom.
Ostali brodovi mogu ploviti rijekom samo ako su prethodno dobili dozvolu za plovidbu.
4. Dozvolu za plovidbu rijekom izdaje Lučka kapetanija Zadar, Ispostava Novigrad.
Dozvola se traži telefonom, VHF radijskom postajom ili na drugi način.
5. Redoslijed plovidbe rijekom određuje Ispostava Novigrad, vodeći računa o vodostaju rijeke, brzini struje, veličini i gazu broda i= sl.
Prednost za plovidbe imaju hrvatski ratni brodovi.
6. Brodovi, jahte i brodice ne smiju ploviti rijekom brzinom većom od 8 čvorova, osim u slučaju nužde.
Iznimno, jahta i brodica može ploviti rijekom većom brzinom od 8 čvorova, uz uvjet da ne stvara valove visine iznad 0,5 metara.
7. Zabranjeno je sidrenje i zaustavljanje na rijeci, osim u slučaju nužde.
8. Brodovima i jahtama je zabranjena plovidba rijekom noću, te kad se = radi smanjene vidljivosti ne vidi obala.
9. U plovidbi rijekom primjenjuju se odredbe Pravilnika o izbjegavanju suda= ra na moru (»Narodne novine«, br. 17/9= 6).
10. U plovidbi brodova, jahti i brodica rijekom primjenjuju se i odredbe točaka 6., 7. i 9., točke 12. podtočaka= 1), 4), točaka 15., 17. i 20. glave VI. ove naredbe.

VIII. ZABRANA PLOVIDBE PELJEŠKIM, KOLOČEPSKIM, UNIJSKIM KANALOM I KANALOM KRUŠIJA, = TE DIJELOVIMA SREDNJEGA KANALA, MURTERSKOGA MORA I ŽIRJANSKOGA KANALA

1. Zabranjuje se plovidba brodova Pelješkim i = Koločepskim kanalom i dijelovima Srednjega kanala, Murterskoga mora i Žirjanskoga kanala i to:
1) teretnim brodovima iznad 500 BT;
2) teretnim brodovima koji prevoze opasne tvari, odnosno teretnim brodovima koji nisu degazirani;
2. Zabranjeno područje plovidbe, prema ovoj naredbi, obuhvaća:
1) Pelješki kanal – sa sjeverozapadne strane spojnica između pozicija: svjetlo na rtu Osičac – sv= jetlo u luci Račišće (Korčula); s jugoistočne strane spojnice između pozicija: svjetlo na rtu Ražnjić (Korčula) – svjetionik Sestrice – obala poluotoka Pelješca (zaljev Trstenica);
2) Koločepski kanal – sjeverno od sp= ojnica između pozicija: rt Vratnik – rt Biskup (Ja= kljan) – Rt Kuk (Lopud) – svjetlo na rtu B= at (luka Zaton);
3) dio Srednjega kanala, Murterskoga mora i Žirjanskoga
kanala – sa sjeverozapadne str= ane crta koja spaja otočić Golac – sjeverozapadni rt otoka Tun V. – rt Kri&#= 382; (otok Sestrunj) – otočić Jidula – rt Sv. Petar (otok Ugljan); s jugoistočne strane crta koja spaja rt Opat (otok = Kornat) – svjetionik Blitvenica – otočić Mažirina – svjetlo = na rtu Jadrija.
3. Iznimno, nadležna lučka kapetanija može, u slučaju više sile, dozvoliti plovidbu zabranjenu točkom 1. ove glave.
4. Zabranjuje se plovidba Unijskim kanalom i kanalom K= rušija tankerima većim od 500 BT kada prevoze teret.
5. Brod koji dolazi u remontno brodogradilište u uvali Lamjana Vela, smije ploviti područjem iz točke 2. po= dtočke 3) ove glave.
6. Iznimno, brodovi iz točke 1. ove glave manji od 5000 BT, ako imaju ukrcanoga obalnog peljara, mogu od 1. listopada do 31. ožujka ploviti u područjima iz točke 2. ove glave.

IX. NADZOR

1. Nadzor nad provedbom odredaba ove Naredbe obavljaju inspektori sigurn= osti plovidbe i drugi ovlašteni djelatnici Ministarstva mora, turizma, prom= eta i razvitka i lučkih kapetanija.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE = ODREDBE

1. Danom stupanja na snagu ove naredbe prestaju važiti Naredba o plovidbi u prolazu u Šibensku luku, u Pašmanskom tjesnacu, u prol= azu Mali Ždrelac i Vela vrata, rijekama Neretv= om i Zrmanjom, te o zabrani plovidbe Pelješkim i Kolo&= #269;epskim kanalom, dijelovima Srednjeg kanala, Murterskog= mora i Žirjanskog kanala (»Narodne novine« br. 28/97 i 117/98).
2. Ova naredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/06-02/41
Urbroj: 530-04-07-2
Zagreb, 16. siječnja 2007.

Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.