MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

1781

Na temelju članka 163. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 132/98 i 178/04), ministar mora, turizma, prometa i razvitka uz suglasnost ministra obrane, donosi

PRAVILNIK

O LETENJU ZRAKOPLOVA

Dio prvi

OPĆE ODREDBE

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti, način, pravila i postupci letenja zrakoplova radi sigurnog odvijanja zračnog prometa.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na hrvatske civilne, policijske i carinske zrakoplove, te na inozemne civilne i državne zrakoplove dok lete u hrvatskom zračnom prostoru.

(3) Odredbe ovoga Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na hrvatske vojne zrakoplove, osim onih odredaba za koje je predviđeno da će se urediti posebnim propisom.

(4) Letenje hrvatskih zrakoplova iznad mora na kojemu niti jedna država nema suverenitet (otvoreno more), obavlja se prema odredbama ovoga Pravilnika i međunarodnih akata donesenih na temelju Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (Chicago 1944.) kojima se uređuje postupak za letenje zrakoplova iznad otvorenog mora, a koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(5) Kada hrvatski zrakoplov leti u zračnom prostoru koji je pod suverenitetom druge države, mora se pridržavati propisa o letenju i kretanju zrakoplova koji se primjenjuju na području suvereniteta te države, a ako tih propisa nema mora se pridržavati odredaba ovoga Pravilnika.

(6) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuje nadležna kontrola zračnog prometa kada u granicama svojih prava, dužnosti i odgovornosti, obavlja svoje poslove u zračnom prostoru Republike Hrvatske i u zračnom prostoru iznad Jadranskoga mora, izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(7) Uvjete, načine, pravila i postupke letenja zrakoplova, utvrđene odredbama ovoga Pravilnika, HKZP objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

Pojmovi i kratice

Članak 2.

(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. ACAS II (airborne collision avoidance system II): ACAS koji pored prometnih informacija (TAs) omogućava i vertikalne rezolucijske informacije (RAs).

2. aerodromski promet (aerodrome traffic): ukupni promet na manevarskim površinama aerodroma i svi zrakoplovi u letu u okolici aerodroma;

3. aerodromski prometni krug (aerodrome traffic circuit): utvrđena letna putanja kojom moraju letjeti zrakoplovi u okolici aerodroma;

4. aerodromski kontrolni toranj (aerodrome control tower): nadležna kontrola koja je uspostavljena u svrhu obavljanja kontrole zračnoga prometa za aerodromski promet;

5. akrobatski let (acrobatic flight): namjerno izveden manevar zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu položaja zrakoplova, neuobičajen položaj zrakoplova ili neuobičajenu promjenu brzine leta;

6. alternativna ruta (alternate route): ruta između određenih točaka ili područja koja je različita od željene rute, a koju odabire operator zrakoplova u slučajevima kad željena ruta nije slobodna ili podliježe ograničenjima;

7. apsolutna visina (altitude): vertikalno odstojanje razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, mjereno od srednje razine mora (MSL–QNH postavljanje visinomjera);

8. apsolutna visina odluke (decision altitude – DA) odnosno visina odluke (decision height–DH): utvrđena apsolutna visina odnosno visina iznad nadmorske visine praga sletne staze tijekom preciznog prilaženja ili prilaženja s vertikalnim navođenjem na kojoj se mora započeti postupak neuspjelog prilaženja ako ne postoji potrebna vidljivost vizualnih orijentira za nastavak prilaženja;

9. apsolutna visina nadvisivanja prepreka (obstacle clearance altitude – OCA) odnosno visina nadvisivanja prepreka (obstacle clearance height-OCH): najniža apsolutna visina odnosno najniža visina iznad nadmorske visine praga uzletno-sletne staze ili nadmorske visine aerodroma ispod koje nije osigurano održavanje propisanih vertikalnih minimalnih odstojanja od prepreka tijekom prilaženja ili neuspjelog prilaženja;

10. automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (automatic terminal information service-ATIS): automatsko prosljeđivanje tekućih i redovitih informacija zrakoplovima u dolasku i odlasku pomoću stalnog i ponavljanog radioemitiranja tijekom dana ili njegovog utvrđenog dijela;

11. balon: zrakoplov lakši od zraka, bez motora;

12. baza oblaka (ceiling): visina donje granice najnižeg sloja oblaka iznad zemlje ili vode ispod 20 000 stopa (6000 m) koji pokriva više od polovine neba;

13. bolnički let (ambulance flight): zračni prijevoz oboljelih ili ozlijeđenih osoba koje su već zdravstveno zbrinute u bolnici i koje su sposobne za prijevoz zrakom radi daljnjeg zbrinjavanja u drugoj bolnici;

14. centar za pružanje letnih informacija (flight information centre-FIC): jedinica uspostavljena radi obavljanja usluge pružanja letnih informacija i usluge uzbunjivanja.

15. emitiranje naslijepo (blind transmission): emitiranje jedne radiopostaje prema drugoj u okolnostima kada se ne može uspostaviti dvosmjerna komunikacija, ali se pretpostavlja da je pozivana radiopostaja u stanju primiti poruku;

16. granica valjanosti odobrenja (clearance limit): točka do koje je zrakoplovu izdano odobrenje kontrole zračnog prometa;

17. grupni let (formation flight): vrsta leta kod kojega dva ili više zrakoplova, uz prethodni dogovor pilota zrakoplova, lete u istom smjeru uz održavanje horizontalnog i visinskog odstojanja;

18. hidroavion: avion koji može uzletjeti i sletjeti na vodenu površinu;

19. HKZP: Hrvatska kontrola zračne plovidbe, društvo s ograničenom odgovornošću, osnovano posebnim zakonom, za obavljanje poslova kontrole zračne plovidbe u Republici Hrvatskoj;

20. IFR let (IFR flight): let koji se obavlja prema pravilima instrumentalnog letenja (Instrument Flight Rules);

21. instrumentalni meteorološki uvjeti (instrument meteorological conditions-IMC): meteorološki uvjeti (vidljivost, odstojanje od oblaka i baza oblaka) manji od minimuma utvrđenih za vizualne meteorološke uvjete;

22. izvještaj iz zraka (air-report): izvještaj iz zrakoplova u letu, sastavljen u skladu sa zahtjevima o javljanju pozicije, te prosljeđivanju operativnih i/ili meteoroloških informacija;

23. jedinica koja pruža operativne usluge kontrole zračnog prometa (air traffic services unit – ATS unit): opći pojam koji označava jedinicu kontrole zračnog prometa, centar za pružanje letnih informacija ili prijavni ured operativnih usluga kontrole zračnog prometa;

24. kapacitet kontrole zračnog prometa (ATC capacity): sposobnost obavljanja poslova i zadaća sustava kontrole zračnog prometa, bilo kojeg njezinog podsustava ili radnog mjesta za vođenje zrakoplova tijekom normalnog odvijanja letova;

25. kontrolirani let (controlled flight): svaki let za koji je potrebno pribaviti odobrenje kontrole zračnog prometa;

26. kontrolirana zona (control zone-CTR): kontrolirani zračni prostor koji se prostire od zemljine površine do određene gornje granice;

27. kontrolirani zračni prostor (controlled airspace-CTA): zračni prostor određenih dimenzija unutar kojega se kontrola zračnog prometa provodi u skladu s klasifikacijom zračnog prostora;

28. letjelica bez posade (unmanned aerial vehicle): bespilotni zrakoplov u smislu članka 8. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu koji leti bez zapovjednika zrakoplova u pilotskoj kabini i koji je ili daljinski i u potpunosti upravljan s drugog mjesta (sa zemlje, iz drugog zrakoplova ili iz svemira) ili programiran i potpuno autonoman.

29. letna putanja (flight path): putanja težišta zrakoplova u odnosu na određenu točku;

30. Machov broj (Mach number-M): bezdimenzionalni broj koji označava omjer (kvocijent) između stvarne brzine objekta (zrakoplova) i brzine zvuka.

31. mikrolaki avion (microlight aeroplane): zrakoplov jednosjed ili dvosjed, pokretan motorom, kojem je minimalna brzina pri najvećoj dopuštenoj masi i oduzetoj snazi motora manja od 65 km/h, a kojim se upravlja premještanjem težine pilota i/ili aerodinamčkim upravljačkim kormilom, a čija najveća dopuštena uzletna masa ne prelazi 300 kg kod jednosjeda, 450 kg kod dvosjeda odnosno u amfibija i hidro izvedbi 10% više od tih masa;

32. minimalna sektorska apsolutna visina (minimum sector altitude-MSA): najniža apsolutna visina koja se smije koristiti, a koja osigurava minimalno nadvisivanje svih objekata od 1 000 stopa unutar sektora polumjera 25 NM čije se središte nalazi na poziciji radionavigacijskog sredstva;

33. minimalna apsolutna visina snižavanja (minimum descent altitude-MDA) odnosno minimalna visina snižavanja (minimum descent height-MDH): utvrđena apsolutna visina ili visina tijekom nepreciznog prilaženja ili prilaženja kruženjem ispod koje se snižavanje ne smije nastaviti bez potrebne vidljivosti zemaljskih orijentira;

34. minimalna apsolutna visina radarskog vektoriranja (minimum radar vectoring altitude-MRVA): najniža apsolutna visina koja se smije koristiti u svrhu radarskog vektoriranja IFR letova, obzirom na minimalnu sigurnu razinu i strukturu zračnog prostora (donja granica kontroliranog zračnog prostora zajedno sa zaštitnim slojem (buffer) od 500 stopa);

35. minimalna područna apsolutna visina (area minimum altitude – AMA): najniža apsolutna visina koja se može koristiti u instrumentalnim meteorološkim uvjetima, a osigurava nadvisivanje svih prepreka unutar određenog područja od minimalno 1 000 stopa (300 m) ili u planinskom području minimalno 2 000 stopa (600 m) zaokruženo na najbližih (sljedećih viših) 100 stopa (30 m).

36. nadležna kontrola zračnog prometa (air traffic control unit): pojam koji označava oblasni centar kontrole zračnog prometa, prilaznu kontrolu zračnog prometa ili aerodromsku kontrolu zračnog prometa;

37. noć (night): vremensko razdoblje koje počinje pola sata nakon zalaska sunca i završava pola sata prije izlaska sunca;

38. objavljivanje na način uobičajen u zračnom prometu: objavljivanje u »Zborniku zrakoplovnih informacija Republike Hrvatske (AIP)« ili žurnim informacijama (NOTAM), ili okružnicom zrakoplovnih informacija (AIC), ili drugim posebnim publikacijama,

39. očekivano vrijeme prilaženja (expected approach time-EAT): vrijeme u kojem kontrola zračnog prometa očekuje da će zrakoplov u dolasku nakon čekanja napustiti preletište čekanja radi završetka prilaženja za slijetanje;

40. odobrenje kontrole zračnog prometa (air traffic control clearance): dopuštenje zrakoplovu da nastavi let pod uvjetima koje je utvrdila nadležna kontrola zračnog prometa;

41. opasno područje (danger area): dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija u kojem se tijekom određenog vremenskog perioda odvijaju djelatnosti ili postoje okolnosti opasne za odvijanje zračnog prometa;

42. opći zračni promet (general air traffic-GAT): zračni promet koji se obavlja u skladu s ICAO pravilima i postupcima i/ili odgovarajućim nacionalnim propisima, a može uključivati i vojne letove ako ICAO pravila i postupci u potpunosti udovoljavaju operativnim zahtjevima za obavljanje takvih letova;

43. operativne usluge kontrole zračnog prometa (air traffic services – ATS): opći pojam koji označava uslugu pružanja letnih informacija, uzbunjivanja, savjetodavne usluge kontrole zračnog prometa, ili usluge kontrole zračnog prometa (centar oblasne kontrole, prilazna kontrola ili aerodromska kontrola zračnog prometa);

44. operativni zračni promet (operational air traffic-OAT): zračni promet koji se ne provodi u skladu s pravilima i postupcima za opći zračni promet (GAT) i za koji su pravila i postupci posebno utvrđeni, a može uključivati i civilne letove (npr. probni letovi koji zahtijevaju određeno odstupanje od ICAO pravila i postupaka kako bi se udovoljilo operativnim zahtjevima za obavljanje tih letova);

45. osnovni zaokret (base turn): zaokret zrakoplova u fazi početnog prilaženja između završetka putanje odleta i početka putanje međuprilaženja ili putanje završnog prilaženja;

46. ovjesna jedrilica (hang glider): zrakoplov jednosjed ili dvosjed bez motora:

– polukrute osnovne konstrukcije, kojim se u pravilu upravlja premještanjem težine pilota i koji može pokazati stalnu sposobnost sigurnog uzlijetanja i slijetanja u uvjetima bez vjetra, može se nositi te se njime može uzletjeti i sletjeti samo snagom i uporabom nogu pilota;

– krute osnovne konstrukcije, kojim se u pravilu upravlja pomoću pokretnih aerodinamičkih površina u najmanje dvije osi i koji može pokazati stalnu sposobnost sigurnog uzlijetanja i slijetanja u uvjetima bez vjetra te se njime može uzletjeti i sletjeti samo snagom i uporabom nogu pilota;

– krute osnovne konstrukcije, kojim se u pravilu upravlja pomoću pokretnih aerodinamičkih površina u najmanje dvije osi i koji ne može pokazati stalnu sposobnost sigurnog uzlijetanja i slijetanja u uvjetima bez vjetra te se njime može uzletjeti i sletjeti samo snagom i uporabom nogu pilota;

47. parajedrilica (paraglider): zrakoplov jednosjed ili dvosjed, bez motora, koji nema krutu osnovnu konstrukciju i može pokazati stalnu sposobnost sigurnog uzlijetanja i slijetanja u uvjetima bez vjetra, njime se aerodinamički upravlja oko sve tri osi pomoću lijeve i desne komande povezane za izlazne krajeve krila, može se nositi te se njime može uzletjeti i sletjeti samo snagom i uporabom nogu pilota;

48. pilot zrakoplova (aircraft pilot): osoba koja rukuje sustavom za upravljanje zrakoplova tijekom vremena leta;

49. plan leta (flight plan): određene informacije koje se podnose jedinicama koje pružaju operativne usluge kontrole zračnog prometa, a odnose se na namjeravani let ili na dio leta zrakoplova;

50. planinsko područje (mountainous area): područje promjenjivog profila terena u kojem se na udaljenosti 18,5 km (10 NM) nadmorska visina terena mijenja za više od 3 000 stopa (900 m);

51. posebni VFR let (special VFR flight): VFR let čije obavljanje unutar kontrolirane zone odobri nadležna kontrola zračnog prometa u meteorološkim uvjetima koji su ispod vizualnih meteoroloških uvjeta;

52. postupak čekanja (holding procedure): unaprijed utvrđeni manevar u svrhu zadržavanja zrakoplova unutar utvrđenog zračnog prostora u očekivanju daljnjeg odobrenja;

53. postupak instrumentalnog prilaženja (instrument approach procedure): niz unaprijed utvrđenih manevara zrakoplova pomoću letačkih instrumenata s utvrđenom zaštitom od prepreka koji započinje od preletišta početnog prilaženja ili od početka utvrđene dolazne rute do točke s koje se slijetanje može završiti, odnosno ako se slijetanje ne završi do pozicije na kojoj se primjenjuju mjerila za nadvisivanje prepreka za čekanje ili rutu;

54. postupak neuspjelog prilaženja (missed approach procedure): postupak koji se provodi ako nije moguće nastaviti postupak prilaženja.

55. povratni postupak (reversal procedure): postupak oblikovan kako bi omogućio zrakoplovu promjenu smjera tijekom segmenta početnog prilaženja postupka instrumentalnog prilaženja. Slijed može sadržavati proceduralne ili osnovne zaokrete.

56. predani plan leta (filed flight plan-FPL): plan leta kako ga je je pilot zrakoplova ili njegov ovlašteni predstavnik ispunio i predao prijavnom uredu operativnih usluga kontrole zračnog prometa bez naknadnih izmjena;

57. predviđeno trajanje leta (estimated elapsed time-EET): predviđeno vrijeme potrebno za let između dvije značajne točke;

58. predviđeno vrijeme dolaska (estimated time of arrival-ETA): za IFR letove to je predviđeno vrijeme dolaska na poziciju iznad određene točke utvrđene pomoću navigacijskog sredstva s koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaženja, ili ako takvo sredstvo u blizini aerodroma ne postoji, vrijeme u kojem će zrakoplov stići na poziciju iznad aerodroma. Za VFR letove to je predviđeno vrijeme dolaska na poziciju iznad aerodroma;

59. predviđeno vrijeme početka vožnje (estimated off-block time-EOBT): predviđeno vrijeme u kojem će zrakoplov započeti kretanje povezano s odlaskom;

60. preletište međuprilaženja (intermediate fix-IF): točka koja označava kraj početnog segmenta i početak međusegmenta. U prostornoj navigaciji ova točka se obično definira kao točka neobaveznog preleta (fly-by waypoint).

61. preletište početnog prilaženja (initial approach fix – IAF): Točka koja označava početak početnog segmenta i kraj dolaznog segmenta ako postoji. U prostornoj navigaciji ova točka se obično definira kao točka neobaveznog preleta (fly-by waypoint).

62. preletište završnog prilaženja (final approach fix-FAF): Točka koja označava kraj međusegmenta i početak segmenta završnog prilaženja. U prostornoj navigaciji ova točka se obično definira kao točka neobaveznog preleta (fly-by waypoint).

63. prijelazna razina (transition level): prva najniža razina leta iznad prijelazne apsolutne visine koja se može koristiti;

64. prijelazna apsolutna visina (transition altitude): apsolutna visina na kojoj ili ispod koje se vertikalna pozicija zrakoplova određuje u odnosu na apsolutne visine;

65. prijelazni sloj (transition layer): zračni prostor između prijelazne apsolutne visine i prijelazne razine;

66. prilaženje kruženjem (circling approach): nastavak postupka instrumentalnog prilaženja koji omogućuje vizualno kruženje (oko aerodroma) prije slijetanja;

67. privremeno izdvojeno područje (temporary segregated area-TSA): zračni prostor utvrđenih dimenzija koji je tijekom određenog vremenskog perioda privremeno rezerviran, poradi sigurnosti zračnoga prometa, isključivo za vojne letove;

68. putanja (track): okomita projekcija letne putanje zrakoplova na zemljinu površinu, čiji je smjer u bilo kojoj točki obično izražen u stupnjevima u odnosu na magnetski sjever;

69. putna razina (cruising level): razina koju zrakoplov održava tijekom značajnijeg dijela leta;

70. proceduralni zaokret (procedure turn): manevar koji započinje zaokretom koji odstupa od utvrđene putanje i nastavlja se zaokretom u suprotnom smjeru kako bi se zrakoplovu omogućilo priključenje i nastavljanje leta u smjeru suprotnom od utvrđene putanje;

71. produljeni postupak (racetrack procedure): postupak oblikovan kako bi omogućio zrakoplovu smanjenje apsolutne visine tijekom segmenta početnog prilaženja i/ili uspostavljanje doletne putanje u slučajevima kad ulaz u povratni postupak nije moguć.

72. prometna informacija (traffic advisory-TA): upozorenje sustava u zrakoplovu za izbjegavanje sudara koje letačkoj posadi zrakoplova ukazuje na to da određeni zrakoplov u njihovoj blizini (tzv. uljez) predstavlja moguću opasnost.

73. putno penjanje (cruise climb): tehnika putnog letenja kojom se neto povećanje apsolutne visine ostvaruje smanjenjem mase aviona;

74. rasteretna ruta (off-load route): utvrđena ruta između određenih točaka ili područja koju predlaže središnja jedinica za upravljanje protokom zračnoga prometa kad se na željenoj ruti odnosno rutama na koje utječe orijentacija prometa očekuje kašnjenje;

75. rezolucijska informacija (resolution advisory-RA): upozorenje sustava u zrakoplovu za izbjegavanje sudara koje letačkoj posadi zrakoplova preporuča:

– manevar s ciljem uspostavljanja odstojanja od svih zrakoplova koji predstavljaju opasnost, ili

– ograničenje manevra s ciljem održavanja postojećeg odstojanja.

76. ruta (air traffic services route-ATS route): ruta utvrđena za usmjeravanje protoka prometa prema potrebama za obavljanje kontrole zračnoga prometa, a označava zračni put, savjetovanu rutu, kontroliranu ili nekontroliranu rutu, standardnu odlaznu rutu, standardnu dolaznu rutu, rutu za prostornu navigaciju, uvjetnu rutu itd.;

77. razina (level): opći pojam koji se odnosi na vertikalnu poziciju zrakoplova u letu, a označava visinu, apsolutnu visinu ili razinu leta;

78. razina leta (flight level-FL): površina stalnog atmosferskog tlaka određena u odnosu na specifičnu vrijednost tlaka od 1013.25 hPa koja je od drugih takvih površina razdvojena određenim intervalima tlaka,

79. signalna površina (signal area): područje na aerodromu koje se koristi za postavljanje zemaljskih signala;

80. slijed prilaženja (approach sequence): slijed po kojem su dva ili više zrakoplova dobila odobrenje za prilaženje radi slijetanja na aerodrom;

81. smjer leta (heading): usmjerenje uzdužne osi zrakoplova izraženo u stupnjevima u odnosu na magnetski sjever;

82. standardni instrumentalni odlazak (standard instrument departure – SID): utvrđena IFR odlazna ruta koja povezuje određeni aerodrom ili određenu uzletno-sletnu stazu aerodroma s određenom značajnom točkom od koje započinje rutni dio leta, a koja se obično nalazi na utvrđenoj ATS ruti.

83. status leta (flight status): oznaka koja naznačuje da li zrakoplov zahtijeva poseban postupak prilikom pružanja operativnih usluga kontrole zračnog prometa;

84. sustav u zrakoplovu za izbjegavanje sudara (airborne collision avoidance system-ACAS): sustav uređaja u zrakoplovu koji radi na temelju signala SSR transpondera i ne ovisi o zemaljskoj opremi, a pruža informacije pilotu o mogućim konfliktnim situacijama sa zrakoplovima opremljenima SSR transponderom;

85. točka neuspjelog prilaženja (missed approach point-MAPt): točka u postupku instrumentalnog prilaženja na kojoj odnosno prije koje pilot zrakoplova mora započeti propisani postupak neuspjelog prilaženja kako minimalno nadvisivanje prepreka ne bi bilo narušeno;

86. trajni plan leta (repetitive flight plan-RPL): plan leta koji se odnosi na seriju redovitih individualnih letova koji se često ponavljaju i imaju jednake osnovne značajke, a kojeg operator predaje ATS jedinicama radi spremanja i višekratnog korištenja.

87. ukupno predviđeno trajanje leta (total estimated elapsed time-total EET): za IFR letove to je predviđeno vrijeme potrebno od uzlijetanja do dolaska na određenu točku utvrđenu pomoću navigacijskog sredstva s koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaženja, a ako takvo sredstvo u blizini aerodroma ne postoji, vrijeme do dolaska zrakoplova iznad aerodroma odredišta. Za VFR letove to je predviđeno vrijeme potrebno od uzlijetanja do dolaska iznad aerodroma odredišta;

88. uputa kontrole zračnog prometa (air traffic control instruction): je RTF komunikacijom izdana smjernica kontrole zračnog prometa, kojom se od pilota zahtijeva poduzimanje određenih mjera;

89. usluga pružanja letnih informacija (flight information service-FIS): usluga uspostavljena u svrhu pružanja savjeta i informacija potrebnih za sigurno, redovito i učinkovito obavljanje letova;

90. usluga uzbunjivanja (alerting service): usluge koje se obavljaju u svrhu izvještavanja određenih nadležnih tijela i drugih osoba o zrakoplovu kojemu je potrebna pomoć potrage i spašavanja te po potrebi pružanja podrške i pomoći tim tijelima odnosno osobama tijekom potrage i spašavanja zrakoplova;

91. uvjetno zabranjeno područje (restricted area): dio zračnog prostora Republike Hrvatske, utvrđenih dimenzija, iznad određenog područja u kojemu se zračni promet, u određeno vrijeme i uz određene uvjete, ne može obavljati;

92. tekući plan leta (current flight plan-CPL): plan leta kojeg je prihvatio prijavni ured operativnih usluga kontrole zračnog prometa ili jedinica kontrole zračnog prometa i koji uključuje sve njegove izmjene nastale tijekom leta koje su prouzročene izdavanjem odgovarajućih odobrenja kontrole zračnog prometa;

93. VFR let (VFR flight): let koji se obavlja prema pravilima vizualnog letenja (Visual Flight Rules);

94. vidljivost pri tlu (ground visibility): vidljivost na aerodromu koju je utvrdio ovlašteni motritelj ili automatski sustav;

95. vidljivost u letu (flight visibility): vidljivost iz pilotske kabine u smjeru kretanja zrakoplova u letu;

96. visina (height): vertikalno odstojanje razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, mjereno od utvrđene vrijednosti (QFE postavljanje visinomjera),

97. vizualno prilaženje (visual approach): prilaženje zrakoplova tijekom IFR leta, u kojemu dio ili potpuni postupak instrumentalnog prilaženja nije završen, te se prilaženje obavlja uz vidljivost terena;

98. vizualni meteorološki uvjeti (visual meteorological conditions-VMC): meteorološki uvjeti (vidljivost, odstojanje od oblaka i baza oblaka) jednaki ili veći od utvrđenih minimuma;

99. zabranjeno područje (prohibited area): dio zračnoga prostora Republike Hrvatske utvrđenih dimenzija u kojemu je obavljanje zračnoga prometa zabranjeno;

100. Zahtijevana navigacijska sposobnost (required navigation performance-RNP): iskaz o navigacijskoj sposobnosti neophodnoj za operacije u određenom zračnom prostoru.

101. zapovjednik zrakoplova (pilot-in-command-PIC): osoba s pravom konačne odluke, odgovorna za upravljanje i posluživanje zrakoplova tijekom vremena leta i na tlu;

102. završno prilaženje (final approach): dio postupka instrumentalnog prilaženja koji započinje na utvrđenom preletištu ili točki završnog prilaženja, a ako preletište ili točka završnog prilaženja nisu utvrđeni, koji započinje:

1. nakon završetka posljednjeg proceduralnog zaokreta, osnovnog zaokreta ili doletnog zaokreta produljenog postupka ako je utvrđen, odnosno

2. u točki u kojoj se zrakoplov priključuje posljednjoj utvrđenoj putanji u postupku prilaženja, a završava u točki koja se nalazi u okolici aerodroma s koje se može sletjeti ili započeti postupak neuspjelog prilaženja;

103. zona aerodromskog prometa (aerodrome traffic zone-ATZ): zračni prostor određenih dimenzija utvrđen oko aerodroma u svrhu zaštite aerodromskog prometa.

104. zrakoplovni model: zrakoplov bez posade, teži od zraka, sposoban za letenje, poglavito razvijen i upotrebljavan u sportske svrhe.

105. zrakoplovno-sportska letjelica: zrakoplov s posadom, teži od zraka, sa ili bez motora (padobran, mikrolaki avion, parajedrilica, ovjesna jedrilica i sl.).

(2) Kratice koje se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. ACAS – Airborne collision avoidance system, sustav u zrakoplovu za izbjegavanje sudara

2. ADF – Automatic direction finding equipment, automatski radiokompas

3. AFIL – Flight plan filed in the air, plan leta predan iz zraka (tijekom leta)

4. AFIS – Aerodrome flight information service, usluga pružanja aerodromskih letnih informacija

5. ATC – Air traffic control, kontrola zračnog prometa

6. ATFM – Air traffic flow management, upravljanje protokom zračnog prometa

7. CDA – Continuous descent approach, prilaženje s neprekinutim snižavanjem

8. CTOT – Calculated take-off time, proračunato vrijeme uzlijetanja

9. DME – Distance measuring equipment, daljinomjer

10. EAT – Expected approach time, očekivano vrijeme prilažanja

11. ELT – Emergency locator transmitter, odašiljač za lociranje u slučaju nužde

12. EPNdB – Effective Perceived Noise dB, efektivna buka izražena u dB

13. FAF – Final approach fix, preletište završnog prilaženja

14. FAP-Final approach point, točka završnog prilaženja

15. FAR – Federal Aviation Regulations, Savezni zrakoplovni propisi (SAD)

16. FIR – Flight information region, područje letnih informacija

17. FIS – Flight information service, usluga pružanja letnih informacija.

18. FL – Flight level, razina leta

19. GND – Ground, tlo (zemlja)

20. GP-Glide path, odašiljač putanje poniranja

21. IAF – Initial approach fix, preletište početnog prilaženja

22. IAS – Indicated airspeed, indicirana brzina

23. IF – Intermediate fix, preletište međuprilaženja

24. IFR – Instrument flight rules, pravila instrumentalnog letenja

25. ILS – Instrument landing system, sustav za instrumentalno slijetanje

26. JAR-Joint Aviation Requirements, zahtjevi Zajedničkih zrakoplovnih vlasti

27. LLZ-Localizer, odašiljač pravca slijetanja

28. M – Mach number, Machov broj

29. MAPt – Missed approach point, točka neuspjelog prilaženja

30. MDA – Minimum descent altitude, minimalna apsolutna visina snižavanja

31. MDH – Minimum descent height, minimalna visina snižavanja

32. MLS – Microwave landing system, mikrovalni sustav za slijetanje

33. MSA – Minimum sector altitude, minimalna sektorska apsolutna visina

34. MSL – Mean sea level, srednja razina mora

35. MTOM – maximum take-off mass, najveća dopuštena uzletna masa.

36. NDB – Non-directional radio beacon, neusmjereni radiofar

37. PAR-Precision approach radar, radarski sustav za precizno prilaženje

38. PIREP – Pilot report, izvještaj pilota

39. QDM – Magnetic heading (zero wind), magnetski smjer leta (u uvjetima bez vjetra)

40. QDR – Magnetic bearing, magnetski navigacijski smjer

41. QFE – Atmospheric pressure at aerodrome elevation (or at runway threshold), tlak zraka na razini aerodroma (ili na pragu uzletno-sletne staze)

42. QNE – Altimeter subscale set to 1013.2 hPa, visinomjer postavljen na 1013.2 hPa

43. QNH – Altimeter subscale setting to obtain elevation when on the ground, visinomjer postavljen za dobivanje nadmorske visine

44. QTE – True bearing, stvarni navigacijski smjer

45. RNAV – Area navigation, prostorna navigacija

46. RNP – Required navigation performance, zahtijevana navigacijska sposobnost

47. RPL – Repetitive flight plan, trajni plan leta

48. RVSM – Reduced vertical separation minimum, smanjeni minimum vertikalnog razdvajanja (300 m (1 000 ft) od i uključujući FL 290 do i uključujući FL 410)

49. SID – Standard instrument departure, standardni instrumentalni odlazak

50. SIGMET – Significant meteorological information, značajne meteorološke informacije

51. SRA – Surveillance radar approach, prilaženje pomoću nadzornog radara

52. SSR – Secondary surveillance radar, sekundarni nadzorni radar

53. TCAS – Traffic alert and collision avoidance system, sustav signaliziranja opasnosti i davanja uputa za izbjegavanje sudara

54. VFR – Visual flight rules, pravila vizualnog letenja

55. VHF – Very high frequency, vrlo visoka frekvencija (30 – 300 MHz)

56. VOR-Very high frequency omnidirectional radio range, VHF svesmjerni radiofar

Temeljna pravila ponašanja u zračnom prometu

Članak 3.

(1) Svaki sudionik u zračnom prometu, koji pripada zrakoplovnom, pomoćnom ili drugom stručnom osoblju, mora se ponašati na način koji jamči sigurnost i red u obavljanju zračnog prometa, te da pritom nitko nije ugrožen, oštećen ili ometan i uznemiravan više nego što je u danim okolnostima neizbježno.

(2) Buka koju stvara zrakoplov ne smije biti veća nego što to neizbježno zahtijeva propisno upravljanje ili posluživanje zrakoplova.

(3) Osoba koja je pod utjecajem alkohola ili drugih omamljujućih sredstava, ili koja je u takvom tjelesnom ili duševnom stanju da nije u stanju obavljati poslove pilota zrakoplova ili člana posade, ne smije upravljati zrakoplovom niti djelovati kao drugi član posade.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na ostalo zrakoplovno osoblje.

(5) U smislu ovoga Pravilnika, smatrat će se da je pod utjecajem alkohola osoba, kojoj je prisutnost alkohola u organizmu utvrđena odgovarajućim sredstvima za mjerenje alkoholiziranosti, a odgovara količini većoj od 0,2 g/kg, a za vojno zrakoplovno osoblje 0,0 g/kg. Pod omamljujućim sredstvima u smislu ovoga Pravilnika podrazumijevaju se sredstva koja utječu na tjelesno i duševno stanje osobe, zbog kojih je ugroženo sigurno i pravilno obavljanje njezinih poslova, te zbog kojih je ugrožena njena sigurnost i sigurnost osoba s kojima dolazi u dodir tijekom obavljanja poslova.

Zapovjednik zrakoplova

Članak 4.

(1) Za upravljanje zrakoplovom tijekom leta i na tlu, odgovoran je zapovjednik zrakoplova kojega odredi operator zrakoplova.

(2) Ako u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka operator zrakoplova ne odredi zapovjednika zrakoplova, tada se zapovjednikom zrakoplova smatra pilot koji upravlja zrakoplovom sa sjedišta zapovjednika zrakoplova. Ako sjedalo zapovjednika zrakoplova nije posebno određeno u letačkom priručniku zrakoplova ili u uputi za uporabu zrakoplova, sjedalom zapovjednika zrakoplova smatra se:

1. kod aviona, motornih jedrilica i jedrilica ako su sjedala smještena jedno pored drugoga – lijevo sjedalo,

2. kod aviona, motornih jedrilica i jedrilica ako su sjedala smještena jedno iza drugoga – sjedalo u kojemu se tijekom samostalnog leta mora nalaziti pilot,

3. kod rotokoptera – desno sjedalo.

(3) Instruktor letenja smatra se zapovjednikom zrakoplova prilikom obavljanja vježbovnih i ispitnih letova pod njegovim nadzorom, ako nije određen drugi zapovjednik zrakoplova.

(4) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima, dužnostima i odgovornostima pilota zrakoplova vrijede i za zapovjednika zrakoplova ako odredbama ovoga Pravilnika nije drukčije propisano, bez obzira da li zrakoplovom upravlja zapovjednik zrakoplova ili neka druga osoba.

(5) Posebnosti zapovijedanja hrvatskim vojnim zrakoplovima uređuju se posebnim propisom.

Prava i dužnosti zapovjednika zrakoplova

Članak 5.

(1) Zapovjednik zrakoplova ima pravo konačne odluke kad se radi o upravljanju zrakoplovom. Zapovjednik zrakoplova mora poduzeti sve potrebne mjere za sigurnost tijekom leta, uzlijetanja, slijetanja i vožnje.

(2) Zapovjednik zrakoplova dužan je pridržavati se odredaba Zakona o zračnom prometu, odredaba ovoga Pravilnika i drugih propisa koji se odnose na letenje i uporabu zrakoplova, te postupati u skladu s odobrenjima i uputama nadležne kontrole zračnog prometa, odnosno pridržavati se odredaba propisa kojim se uređuju pružanje usluga aerodromskih letnih informacija te pravila i postupci letenja na nekontroliranim aerodromima.

Priprema leta

Članak 6.

(1) Tijekom pripreme leta, zapovjednik zrakoplova mora se upoznati sa svom dokumentacijom i informacijama od značaja za sigurnu provedbu planiranog leta te provjeriti sposobnost i pripremljenost zrakoplova i posade zrakoplova, provjeriti da se teret kojega prevozi nalazi u sigurnom stanju, da se najveće dopuštene mase zrakoplova neće prekoračiti, da se u zrakoplovu nalaze propisane isprave i knjige, kao i da su potrebni podaci o letu unijeti u dnevnik zrakoplova (Journey Log Book), ako je njegovo vođenje propisano.

(2) Ako planirani let namjerava obavljati izvan okolice aerodroma odlaska (izvanaerodromski let – cross country flight), odnosno prije svakog leta prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), zapovjednik zrakoplova mora se u dostatnom opsegu upoznati s raspoloživim zrakoplovno-meteorološkim izvještajima i prognozama. Prije leta za koji je propisana obvezna predaja plana leta, zapovjednik zrakoplova dužan je na najsvrhovitiji način pribaviti preduzletne informacije (pre-flight information) od Prijavnog ureda operativnih usluga kontrole zračnog prometa (air traffic services reporting office-ARO).

(3) Smatra se da se let obavlja izvan okolice aerodroma kad zapovjednik zrakoplova više ne vidi odnosno ne može uočiti letenje drugih zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu (aerodrome traffic circuit).

(4) Posebnosti priprema leta za hrvatske vojne zrakoplove uređuju se posebnim propisom.

Primjena pravila letenja

Članak 7.

(1) Letenje zrakoplova obavlja se prema odredbama ovoga Pravilnika kojima se uređuju opća pravila letenja (članci 19. do 52.), pravila vizualnog letenja (VFR) (članci 53. do 60.), pravila instrumentalnog letenja (IFR) (članci 61. do 64.), te u skladu s drugim uvjetima i postupcima utvrđenim odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Prema pravilima vizualnog letenja (VFR), smije se letjeti ako su vrijednosti za vidljivost, odstojanje zrakoplova od oblaka i visinu baze oblaka za obavljanje odnosnog leta, jednake ili veće od vrijednosti utvrđenih u Dodatku 6. ovoga Pravilnika.

(3) Kada prevladavaju meteorološki uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, pilot zrakoplova može letjeti i prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR) ako to naznači u planu leta, ako ima propisana ovlaštenja i ako je zrakoplov opremljen propisanom navigacijskom, komunikacijskom i drugom opremom.

(4) Prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), mora se letjeti ako su vrijednosti za vidljivost, odstojanje zrakoplova od oblaka i visinu baze oblaka za obavljanje odnosnog leta, manje od vrijednosti utvrđenih u Dodatku 6. ovoga Pravilnika. Letenje prema pravilima vizualnog letenja (VFR) u takvim uvjetima, smije se obavljati samo ako je nadležna kontrola zračnog prometa izdala odobrenje za obavljanje posebnog VFR leta (special VFR flight) prema odredbama članka 57. ovoga Pravilnika.

(5) U odgovarajuće klasificiranom zračnom prostoru ne smije se letjeti brzinama koje su veće od brzina utvrđenih u Dodatku 6. ovoga Pravilnika, osim ako se radi o vojnim zrakoplovima koji uslijed svojih letnih osobina i svojstava nisu u stanju održavati minimalne utvrđene brzine u odgovarajuće klasificiranom zračnom prostoru uz obvezu rezervacije prostora u zračnom prostoru klase G (uvjetno zabranjeno područje). Ako to prometna situacija dopušta i pritom se ne ugrožava sigurnost zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može u pojedinom slučaju dopustiti iznimke u pogledu ograničenja brzine.

(6) Opseg pružanja operativnih usluga kontrole zračnog prometa, koje se obavljaju u kontroliranom odnosno nekontroliranom zračnom prostoru unutar područja letnih informacija, utvrđuju se na temelju klasifikacije zračnog prostora, a u skladu s Dodatkom 5. ovoga Pravilnika.

Letenje zrakoplovno-sportskih letjelica, letjelica bez posade, raketa i ostalih letećih objekata

Članak 8.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na letenje zrakoplovno-sportskih letjelica i letjelica bez posade, osim ako se pojedine odredbe zbog letačko operativnih osobina tih letjelica, posebice zbog izuzeća od obveze posjedovanja svjedodžbe o plovidbenosti i obveze uporabe aerodroma, te posebnog načina letenja zrakoplovno-sportske letjelice ili nepostojanja posade, ne mogu primjenjivati.

(2) U hrvatskom zračnom prostoru letjelica bez posade smije letjeti samo u područjima s ograničenjem letenja.

(3) Rakete i ostali leteći objekti koji mogu ugroziti sigurnost zračnog prometa u hrvatskom zračnom prostoru mogu se lansirati u znanstvene, sportske i druge svrhe, na način i pod uvjetima utvrđenim odredbama ovoga Pravilnika.

(4) Posebnosti letenja hrvatskih vojnih letjelica bez posade uređuju se posebnim propisom.

Uzlijetanja i slijetanja na određeni aerodrom

Članak 9.

(1) Uzlijetanja i slijetanja zrakoplova na određeni aerodrom, ne smiju se obavljati ako nisu utvrđeni postupci za sigurno uzlijetanje i slijetanje na taj aerodrom (npr. propisi za lokalni promet, postupci za smanjenje buke, postupci tijekom leta, odgovarajuće popratne karte aerodroma itd.).

(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka za uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova objavljuju se u posebnoj publikaciji koju objavljuje ministarstvo nadležno za poslove obrane.

Pružanje usluga aerodromskih letnih informacija

Članak 10.

(1) Na nekontroliranim aerodromima na kojima je predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija (AFIS), te poslove u skladu s propisanim uvjetima obavlja stručna osoba koju određuje operator aerodroma (u daljnjem tekstu: stručna osoba za AFIS).

(2) Radi sigurnog odvijanja zračnog prometa, stručna osoba za AFIS dužna je neposredno surađivati s najbližom nadležnom kontrolom zračnog prometa na propisan način.

Provjera pripreme leta, propisanih dokumenata i nošenje registracijskih oznaka

Članak 11.

(1) Na zahtjev nadležnog zrakoplovnog inspektora, pilot civilnog zrakoplova mora dokazati da je propisno pripremio let, a zrakoplovno osoblje mora dati na uvid propisane isprave i knjige zrakoplova koje se odnose na posadu zrakoplova i zrakoplov.

(2) Hrvatski i inozemni zrakoplovi moraju nositi jasno i dobro vidljive registracijske oznake, koje osiguravaju njihovo uočavanje i prepoznavanje tijekom leta. U zrakoplovu se moraju nalaziti dokumenti, koji su propisani u državi registracije zrakoplova za letenje u međunarodnom zračnom prometu, a poglavito potvrda o registraciji, svjedodžba o plovidbenosti zrakoplova, te dokaz o potrebnim sklopljenim osiguranjima, ako se ne radi o državnim zrakoplovima.

Radiotelefonska komunikacija

Članak 12.

(1) Radi obavljanja jednoobrazne, brze i nedvosmislene radiotelefonske komunikacije pilot zrakoplova i nadležna kontrola zračnog prometa odnosno stručna osoba za AFIS, moraju upotrebljavati propisane normirane međunarodne izraze i kratice na engleskom odnosno hrvatskom jeziku sukladno odredbama članka 116. Zakona o zračnom prometu.

(2) Postupke, fraze, termine i kratice za obavljanje radiotelefonske komunikacije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje HKZP.

(3) Pilot zrakoplova mora u slučajevima utvrđenim u Dodatku 6. ovoga Pravilnika, biti na stalnom prijamu na radiofrekvenciji nadležne kontrole zračnog prometa, te u slučaju potrebe uspostaviti radiotelefonsku komunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

Signali i znakovi

Članak 13.

(1) Tijekom letenja u hrvatskom zračnom prostoru svi civilni i vojni zrakoplovi moraju upotrebljavati propisane signale i znakove u skladu s odredbama Dodatka 2. ovoga Pravilnika.

(2) Ako pilot zrakoplova opazi ili primi signale i znakove iz stavka 1. ovoga članka mora poduzeti mjere predviđene odredbama Dodatka 2. ovoga Pravilnika.

(3) Signali i znakovi iz stavka 1. ovoga članka moraju se primjenjivati samo u propisane svrhe. Drugi signali i znakovi koji bi se s njima mogli zamijeniti, ne smiju se upotrebljavati.

(4) Ako radiokomunikacija već postoji, odobrenja i/ili upute nadležne kontrole zračnog prometa odnosno savjeti i informacije koje se daju u okviru pružanja aerodromskih letnih informacija, imaju prednost pred svjetlosnim i zemaljskim signalima i znakovima. Ova odredba se ne primjenjuje na signale iz Dodatka 2. članka 5. stavak 1. točka 6. ovoga Pravilnika.

Signali i znakovi za presretanje

Članak 14.

(1) Ako pilot civilnog zrakoplova kojega presreće vojni zrakoplov opazi signale i znakove utvrđene odredbama ovoga članka i odredbama Dodatka 3. ovoga Pravilnika, mora neodložno poduzeti mjere predviđene tim odredbama.

(2) Pilot civilnog zrakoplova presretnutog u hrvatskom zračnom prostoru dužan je:

1. slijediti upute presretača koje odgovaraju vizualnim signalima utvrđenima u Dodatku 3. stavku 1. točka 1. a) do c) ili davati signale na način utvrđen u Dodatku 3. stavak 1. točka 2. a) do c) ovoga Pravilnika,

2. o presretanju izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa, ako je to moguće,

3. pokušati uspostaviti radiokomunikaciju s presretačem ili tijelom nadležnim za navođenje zrakoplova, emitirajući opći poziv na frekvenciji za slučaj nužde (121.5 MHz i/ili 243 MHz), navodeći pritom svoj pozivni znak, poziciju zrakoplova i vrstu leta, i

4. postaviti SSR transponder na mod A, kôd 7700, ako od nadležne kontrole zračnog prometa nije primio drugačije upute.

(3) Ako je bilo koja uputa primljena radiokomunikacijom sa zemlje u suprotnosti s uputama ili signalima presretača, pilot zrakoplova mora slijediti upute presretača i neodložno pribaviti razjašnjenje glede suprotnosti uputa.

(4) Ako tijekom radiokomunikacije s presretačem ne postoji mogućnost sporazumijevanja na istom jeziku, moraju se pokušati razmijeniti bitne informacije i potvrditi primljene upute primjenjujući sljedeće izraze uz navedeni izgovor. Svaki se izraz mora emitirati dva puta.

1. Izrazi koje koristi presretač:

Izraz	Izgovor	Značenje
CALL SIGN	KOL SAJN	Koji je Vaš pozivni znak?
FOLLOW	FOL OU	Slijedite me!
DESCEND	DI SEND	Počnite snižavanje za slijetanje!
YOU LAND	JU LEND	Sletite na ovaj aerodrom!
PROCEED	PRO SID	Možete nastaviti let!

2. Izrazi koje koristi presretnuti zrakoplov:

Izraz	Izgovor	Značenje
CALL SIGN	KOL SAJN	Moj pozivni znak je ...
WILCO	VIL KO	Razumio, postupam prema uputi!
CAN NOT	KEN NOT	Nemoguće slijediti uputu!
REPEAT	RI PIT	Ponovite Vašu uputu!
AM LOST	EM LOST	Pozicija nepoznata!
MAYDAY	MEJ DEJ	U nuždi sam!
HIJACK	HAJ DŽEK	Otet sam!
LAND (ime arodroma)	LEND	Tražim slijetanje na (ime aerodroma)!
DESCEND	DI SEND	Tražim snižavanje!

(5) Izrazi tiskani masnim slovima moraju se naglašavati. Obzirom na okolnosti, korištenje izraza »HIJACK« može biti neprovedivo, te stoga nije preporučljivo. Pilot zrakoplova mora navesti pozivni znak zrakoplova koji se koristi u radiokomunikaciji s kontrolom zračnog prometa, a koji odgovara registracijskoj oznaci zrakoplova navedenoj u planu leta.

(6) Tijekom postupka presretanja, pilot presretača opremljenog SSR transponderom mora postupiti sukladno odredbi članka 112. stavak 6. ovoga Pravilnika.

Zabranjena područja i područja s ograničenjem letenja

Članak 15.

(1) Letenje kroz zabranjena područja (prohibited area-P) je zabranjeno.

(2) Područja s ograničenjem letenja su uvjetno zabranjena područja (restricted area-R), privremeno izdvojena područja (temporary segragated area-TSA) i opasna područja (danger area-D). Područjima s ograničenjem letenja smatraju se i područja utvrđena u svrhu rane identifikacije zrakoplova radi zaštite suvereniteta Republike Hrvatske.

(3) Letovi zrakoplova u području utvrđenom u svrhu rane identifikacije zrakoplova radi zaštite suvereniteta Republike Hrvatske obavljaju se na temelju posebnoga propisa.

Letenje kroz uvjetno zabranjena i privremeno izdvojena područja

Članak 16.

(1) Kroz uvjetno zabranjena i privremeno izdvojena područja smije se letjeti:

1. ako to dozvoljavaju uvjeti pod kojima je takvo područje utvrđeno,

2. ako je nadležna kontrola zračnog prometa izdala odobrenje za letenje kroz određeno područje u pojedinom slučaju ili općenito,

3. ako je u slučaju vojnog zrakoplova koji obavlja posebnu zadaću ministarstva nadležno za poslove obrane izdalo odobrenje za letenje u određenom području, te

4. ako je u slučaju letova koji se obavljaju u svrhu potrage i spašavanja ili pružanja hitne medicinske pomoći letenje kroz takvo područje prethodno dogovoreno između tijela nadležnog za potragu i spašavanje i tijela koje je odgovorno za djelovanje u tom području.

(2) Tijekom vremena u kojemu je uvjetno zabranjeno ili privremeno izdvojeno područje djelatno, nadležna kontrola zračnog prometa može za IFR let izdati odobrenje za letenje u tom području ako u tom trenutku u njemu nema nikakvih djelovanja. Odobrenje za VFR let u uvjetno zabranjenom ili privremeno izdvojenom području izdat će se na zahtjev pilota.

Letenje kroz opasna područja

Članak 17.

(1) Letenje kroz opasna područja piloti zrakoplova trebaju izbjegavati, a prije ulaska u opasno područje uspostaviti radiokomunikaciju s nadležnom jedinicom kontrole zračnog prometa.

(2) Tijekom vremena u kojemu je opasno područje djelatno ali se u njemu trenutno ne obavljaju djelatnosti, nadležna kontrola zračnog prometa će izdati odobrenje ili upute za let u tom području i to IFR letu bez posebnog zahtjeva pilota, a VFR letu samo na zahtjev pilota.

Mjerne jedinice i kratice

Članak 18.

(1) U zračnom prometu vrijeme se mjeri i određuje primjenom jedinstvenog koordiniranog vremena (Universal Time Co-ordinated – UTC).

(2) U zračnom prometu kao referentni geodetski sustav za utvrđivanje lokacija primjenjuje se Svjetski geodetski sustav 84 (World Geodetic System-WGS 84).

(3) Prilikom letenja primjenjuju se sljedeće mjerne jedinice za:

1. navigaciju

– nautička milja (NM) i desetice;

2. kraće udaljenosti (do 4 000 m), poglavito za mjerenje udaljenosti na aerodromima

– metar (m);

3. apsolutnu visinu (altitude) i relativnu visinu (height)

– stopa (ft);

4. nadmorsku visinu (elevation)

– stopa (ft);

5. horizontalnu brzinu, uključujući brzinu vjetra

– čvor (kt);

6. vertikalnu brzinu

– stopa u minuti (ft/min);

7. smjer vjetra kod uzlijetanja i slijetanja

– stupanj (°) prema magnetskom sjeveru;

8. smjer vjetra

– stupanj (°) prema geografskom sjeveru;

9. vidljivost u letu, pri tlu i uzduž uzletno-sletne staze

– kilometar ili metar (km ili m);

10. tlak zraka za postavljanje barometarskog visinomjera

– hektopascal (hPa);

11. temperaturu

– stupanj Celsiusa (°C);

12. masu, ili težinu

– tone (t) ili kilogrami (kg).

(4) Na zahtjev pilota zrakoplova, kao mjerna jedinica za mjerenje tlaka zraka u svrhu postavljanja barometarskog visinomjera, može se koristiti inch Hg ili mm Hg.

(5) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, za letenje hrvatskih vojnih zrakoplova mogu se koristiti i druge mjerne jedinice.

Dio drugi

ZAJEDNIČKE ODREDBE O LETENJU ZRAKOPLOVA

Glava 1.OPĆA PRAVILA LETENJA

Odjeljak 1.OPĆE ODREDBE

Minimalna sigurna visina

Članak 19.

(1) Letenje ispod minimalne sigurne visine (minimum safe height) dozvoljeno je samo prilikom slijetanja ili uzlijetanja.

(2) Minimalna sigurna visina je visina koja osigurava da u slučaju slijetanja u nuždi neće doći do neprimjerenog i nepotrebnog uznemiravanja stanovništva bukom zrakoplova, odnosno nepotrebnog ugrožavanja osoba i stvari na tlu ili vodi.

(3) Iznad gradova, drugih gusto naseljenih područja i skupova ljudi, minimalna sigurna visina ne smije biti manja od 1 000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 600 m od pozicije zrakoplova, a u svim drugim slučajevima 500 stopa iznad zemlje ili vode.

(4) Ako je to potrebno zbog vrste letenja koje se obavlja i ako se pritom opravdano pretpostavlja da ne postoji opasnost za osobe i stvari na tlu

– slobodni baloni s posadom smiju letjeti ispod visine od 1 000 stopa iz stavka 3. ovoga članka,

– slobodni baloni s posadom, jedrilice, ovjesne jedrilice (hang-glider) i parajedrilice (paraglider) smiju letjeti ispod visine od 500 stopa iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Letenje ispod mostova i sličnih objekata te dalekovoda i antena, zabranjeno je osim ako je za to Ministarstvo izdalo odobrenje u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(6) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo može za letove posebne namjene, odobriti letenje i na visinama manjim od propisanih, ako je to potrebno radi obavljanja poslova i zadaća i ako se pritom ne ugrožavaju osobe i stvari na tlu.

(7) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se na letove za posebna djelovanja u skladu s odredbama članka 18. Zakona o zračnom prometu, brišuće letove hrvatskih vojnih zrakoplova, letove zrakoplova policijskih postrojbi, letove u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći i letove u svrhu potrage i spašavanja zrakoplova.

(8) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo u pojedinom slučaju može za letenje iznad gradova, drugih gusto naseljenih područja i skupova ljudi utvrditi veće visine od visina predviđenih odredbama stavka 3. ovoga članka.

(9) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, ministarstvo nadležno za poslove obrane može za letove hrvatskih vojnih zrakoplova koji nisu obuhvaćeni odredbom stavka 7. ovoga članka, odobriti letenje i na visinama manjim od propisanih.

Izbacivanje predmeta ili drugih tvari iz zrakoplova u letu

Članak 20.

(1) Izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari iz zrakoplova u letu je zabranjeno, osim ako Ministarstvo to odobri.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, iz zrakoplova u letu se smiju izbacivati balasti u obliku neškodljive tekućine ili finog pijeska, gorivo, užad za vuču, reklame te slični predmeti, ako je to u interesu sigurnosti zrakoplova ili zaštite života i zdravlja osoba u zrakoplovu, te ako se izbacuju ili raspršuju na mjestima gdje ne prijeti opasnost po osobe ili stvari na tlu.

(3) Izbacivanje goriva iz zrakoplova u letu ne smije se obavljati na razinama manjim od 5000 stopa u slučaju izbacivanja kerozina, odnosno 2000 stopa u slučaju izbacivanja benzina.

(4) Izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari iz hrvatskih vojnih zrakoplova u letu uređuje se posebnim propisom.

Akrobatski letovi

Članak 21.

(1) Akrobatski letovi smiju se obavljati samo u vizualnim meteorološkim uvjetima uz izričitu suglasnost svih osoba u zrakoplovu. Akrobatski letovi zrakoplovno-sportskim letjelicama dozvoljeni su ako je to predviđeno uputom za uporabu koju je izdao proizvođač te letjelice.

(2) Akrobatski letovi na visinama manjim od 1 500 stopa, iznad gradova i drugih gusto naseljenih područja, te iznad skupova ljudi i zračnih luka na kojima se odvija javni zračni promet su zabranjeni. Ministarstvo može, na zahtjev, u pojedinom slučaju odobriti iznimke.

(3) Za obavljanje akrobatskih letova u okolici nekontroliranog aerodroma, osim odobrenja nadležne kontrole zračnog prometa, potrebno je pribaviti i suglasnost stručne osobe za AFIS ako je na tom aerodromu predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija.

(4) Posebnosti akrobatskih letova hrvatskih vojnih zrakoplova uređuju se posebnim propisom.

Grupno letenje

Članak 22.

(1) Za obavljanje grupnog letenja potrebna je suglasnost svih pilota koji sudjeluju u takvom letu. U jednoj grupi koja obavlja let u kontroliranom zračnom prostoru može biti maksimalno 5 zrakoplova.

(2) Prilikom izdavanja odobrenja kontrole zračnog prometa i primjene razdvajanja, nadležna kontrola zračnog prometa smatrat će zrakoplove koji sudjeluju u grupnim letovima jednim zrakoplovom. Vođa grupe i piloti koji sudjeluju u grupnim letovima odgovorni su za održavanje potrebnog sigurnog međusobnog odstojanja unutar grupe te tijekom manevriranja u svrhu stvaranja i razdvajanja grupe.

(3) Prilikom obavljanja grupnih letova u kontroliranom zračnom prostoru, piloti svih zrakoplova u grupi moraju održavati horizontalni razmak do najviše 0,5 NM i vertikalni razmak do najviše 100 stopa od zrakoplova vođe grupe. Ako se namjerava letjeti na većim razmacima, mora se od nadležne kontrole zračnog prometa zatražiti odobrenje za razdvajanje grupe i primjenu pojedinačnog razdvajanja.

(4) Zone aerodromskog prometa (ATZ) i kontrolirane zone (CTR) moraju se tijekom obavljanja grupnih letova izbjegavati ako se unutar njih ne namjerava sletjeti sukladno odredbi članka 38. stavak 1. točka 13. ovoga Pravilnika.

(5) Svi zrakoplovi u grupi moraju biti opremljeni propisanom komunikacijskom i navigacijskom opremom. Tijekom grupnog letenja radiotelefonsku komunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa sukladno odredbama članka 12. stavak 3. ovoga Pravilnika obavlja vođa grupe, a ostali zrakoplovi u grupi moraju biti na slušanju (stalnom prijamu) na istoj frekvenciji. Samo vođa grupe postavlja SSR transponder na odgovarajući dodjeljeni ili propisani kod.

(6) Ako tijekom grupnog leta vođa grupe izgubi orijentaciju postupa se sukladno odredbama članka 164. stavak 2. i 3. ovoga Pravilnika.

(7) Grupno letenje hrvatskih vojnih zrakoplova uređuje se posebnim propisom.

Vučni i promidžbeni letovi

Članak 23.

(1) Promidžbeni letovi, prigodom kojih se zrakoplovom vuku predmeti, smiju se obavljati samo uz odobrenje Ministarstva. Odobrenje će se izdati samo:

1. ako pilot zrakoplova posjeduje propisano ovlaštenje za vuču,

2. ako je zrakoplov opremljen baždarenim barografom za zapisivanje visina tijekom leta,

3. ako u grupnom letu ne sudjeluje više od tri (3) zrakoplova, pri čemu razmak između predmeta kojeg vuče prethodni zrakoplov i zrakoplova koji ga slijedi, kao i između samih zrakoplova mora iznositi najmanje 200 stopa (60 m), te

4. ako osiguranje operatora zrakoplova od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama izričito uključuje vuču predmeta.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odgovarajuće i na vuču predmeta u ostale svrhe. Odredba stavka 1. točka 2. ne primjenjuje se na obavljanje radova iz zraka ako se pritom upotrebljava helikopter.

(3) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, odobrenje nije potrebno za vuču jedrilica i ovjesnih jedrilica pod uvjetom da pilot posjeduje propisano ovlaštenje za vuču.

(4) Iznimno od odredaba članka 19. ovoga Pravilnika, promidžbeni letovi mogu se obavljati na visinama od najmanje 1 000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 600 m. Iznad gradova, drugih gusto naseljenih područja i skupova ljudi, promidžbeni letovi mogu se obavljati na visini od najmanje 2 000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 600 m. U tim se područjima, moraju isključivo upotrebljavati zrakoplovi koji udovoljavaju strožim zahtjevima za zaštitu od buke zrakoplova, u skladu s propisom. Promidžbeni letovi unutar kontroliranih zona i zračnom prostoru klase C, smiju se obavljati samo uz prethodno pribavljeno odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

(5) Za obavljanje promidžbenih letova, Ministarstvo može propisati posebna vremenska ograničenja.

(6) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, nije potrebno za promidžbene letove kod kojih je poruka ispisana samo na zrakoplovu.

(7) Promidžbeni letovi u kojima se koriste akustična sredstva su zabranjeni.

(8) Vučni letovi hrvatskih vojnih zrakoplova uređuju se posebnim propisom.

Letovi nadzvučnim brzinama

Članak 24.

(1) Letovi civilnih zrakoplova nadzvučnim brzinama u hrvatskom zračnom prostoru su zabranjeni.

(2) Letovi vojnih zrakoplova nadzvučnim brzinama u hrvatskom zračnom prostoru, dozvoljeni su na razinama leta višim od 33 000 stopa.

(3) Iznimno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo može odobriti iznimke od propisane zabrane, samo ako je zajamčeno da se probijanje zvučnog zida neće zamijetiti sa zemljine površine.

(4) Odobrenje iz stavka 3. ovoga članka, koje se odnosi na nadzvučne letove civilnih zrakoplova, može se izdati uz utvrđene uvjete, ograničenja i s određenim rokom. Pritom se mogu propisati određene razine i rute, a ako se namjerava uzletjeti ili sletjeti unutar područja Republike Hrvatske i određeni aerodromi.

(5) Pojedinačni probni let nadzvučnom brzinom može se odobriti u svrhu dokazivanja da se probijanje zvučnog zida neće zamijetiti sa zemljine površine, te ako operator zrakoplova dokaže postojanje osiguranja od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama.

Letovi jedrilica i zrakoplovno-sportskih letjelica u oblacima

Članak 25.

(1) Ako se sigurnost zračnog prometa može održavati odgovarajućim mjerama, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti letove jedrilica u oblacima. Izdavanje odobrenja nadležne kontrole zračnog prometa, može biti uvjetovano posjedovanjem odgovarajuće komunikacijske i navigacijske opreme, prometnom situacijom te drugim razlozima, ako se opravdano pretpostavlja da bi se takvim letom mogla ugroziti sigurnost zračnog prometa.

(2) Letovi jedrilica u opasnim oblacima (kumulonimbus) su dozvoljeni ako je to predviđeno uputom za uporabu koju je izdao proizvođač jedrilice.

(3) Dvije ili više jedrilica mogu letjeti u istom oblaku, ako između njih postoji stalna radiokomunikacija i ako vertikalno odstojanje između dvije jedrilice iznosi najmanje 500 stopa (150 m). Vertikalno odstojanje se osigurava, stalnim uzajamnim obavještavanjem i dogovorom pilota jedrilica putem radiokomunikacije.

(4) Letovi zrakoplovno-sportskih letjelica u oblacima su zabranjeni.

(5) Uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje HKZP.

Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja aviona, rotokoptera, zračnih brodova, motornih jedrilica, mikrolakih aviona i jedrilica

Članak 26.

(1) Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja aviona, rotokoptera, zračnih brodova, motornih jedrilica, mikrolakih aviona i jedrilica, smiju se obavljati samo uz odobrenje Ministarstva u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dokaz o suglasnosti vlasnika ili drugih korisnika posjeda, na kojem se namjerava obavljati izvanaerodromsko slijetanje ili uzlijetanje.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za izvanaerodromsko slijetanje motornih jedrilica i jedrilica prilikom obavljanja izvanaerodromskih letova, odobrenje nije potrebno.

(4) Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja hrvatskih vojnih zrakoplova uređuju se posebnim propisom.

Letenje balona i korištenje vezanih balona, zmajeva i vučenih padobrana

Članak 27.

(1) Izvanaerodromska uzlijetanja slobodnih balona s posadom smiju se obavljati samo uz odobrenje Ministarstva.

(2) Korištenje vezanih balona dozvoljeno je samo uz odobrenje Ministarstva.

(3) Odobrenje iz stavaka 2. ovoga članka, potrebno je za korištenje zmajeva (kite) i vučenih padobrana (man-carrying parachute kite), ako je uže kojim su vezani duže od 300 stopa. Korištenje zmajeva ili letenje vučenih padobrana zabranjeno je izvan područja zračnih luka (područje s ograničenjem gradnje), kao i na udaljenosti manjoj od 3 km od granice zračnih pristaništa i letjelišta.

(4) Ministarstvo može odobriti iznimke od odredaba stavka 2. i 3. ovoga članka.

(5) Uže vezanih balona i zmajeva, za čije je korištenje potrebno odobrenje, mora biti uočljivo označeno na odstojanjima od po 100 m crveno-bijelim zastavicama danju, a crvenim i bijelim svjetlima noću, tako da je drugim zrakoplovima vidljivo iz svih smjerova.

Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja ovjesnih jedrilica, parajedrilica i izvanaerodromski skokovi padobranom

Članak 28.

(1) Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja ovjesnih jedrilica i parajedrilica smiju se obavljati samo uz odobrenje Ministarstva, koje uključuje uzlijetanja ovjesnih jedrilica i parajedrilica pomoću vuče. Ministarstvo može od podnositelja zahtjeva zatražiti dokaz o suglasnosti vlasnika ili drugih korisnika posjeda na kojem se namjeravaju obavljati izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja.

(2) Izvanaerodromsko slijetanje ovjesnih jedrilica i parajedrilica kod izvanaerodromskih letova, dopušteno je i bez odobrenja Ministarstva.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se na odgovarajući način na izvanaerodromske skokove padobranom.

Letenje zrakoplovnih modela i drugih daljinski upravljanih ili neupravljanih letećih objekata

Članak 29.

(1) Zrakoplovni modeli pokretani motorom s unutarnjim sagorijevanjem smiju letjeti na udaljenosti manjoj od 1,5 km od stambenih područja samo uz odobrenje Ministarstva. Odobrenje je potrebno i za zrakoplovne modele svih vrsta, koji lete na udaljenosti manjoj od 1,5 km od granica aerodroma. Zrakoplovni modeli svih vrsta smiju letjeti na aerodromima samo u skladu s uputama operatora aerodroma.

(2) Letenje zrakoplovnih modela na raketni pogon i daljinski upravljanih ili neupravljanih letećih objekata s vlastitim pogonom, smije se obavljati samo uz odobrenje Ministarstva. Odobrenje se može izdati stručno osposobljenim osobama za svaki pojedini slučaj ili kao opće odobrenje.

(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno za:

1. lansiranje signalnih raketa, koje se koriste u slučajevima spašavanja osoba i/ili stvari,

2. ispaljivanje pirotehničkih objekata, kod kojih goriva masa (pogonsko i efektivno punjenje) iznosi 20 g ili manje, ako pritom sigurnost zračnog prometa nije očito ugrožena, s izuzetkom ispaljivanja pirotehničkih objekata na udaljenosti manjoj od 1,5 km od granica aerodroma tijekom radnog vremena aerodroma,

3. letenje zrakoplovnih modela i letećih objekata na raketni pogon, kod kojih masa pogonskog goriva iznosi 20 g ili manje.

(4) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka, mora sadržavati:

1. broj planiranih letova,

2. opis zrakoplovnog modela ili letećeg objekta s podacima o masi, uzletnoj masi i snazi motora ili pogonskog goriva,

3. vrstu upravljanja,

4. mjesto letenja i područje slijetanja/prizemljenja,

5. vrijeme početka letenja i trajanje,

6. očekivan vrhunac leta u slučaju letećih objekata,

7. dokaz o osiguranju operatora od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama.

(5) Za letenje zrakoplovnih modela ukupne mase manje od 5 kg koji nisu na raketni pogon, odobrenje Ministarstva nije potrebno.

(6) Letenje hrvatskih vojnih zrakoplovnih modela i drugih daljinski upravljanih i neupravljanih letećih objekata uređuje se posebnim propisom.

Posebno korištenje kontroliranog zračnog prostora

Članak 30.

(1) Prilikom posebnog korištenja kontroliranog zračnog prostora, od HKZP se prethodno mora pribaviti odobrenje za:

1. skokove padobranima i izbacivanje predmeta padobranima,

2. letenje zrakoplovnih modela i drugih daljinski upravljanih ili neupravljanih letećih objekata s vlastitim pogonom,

3. letenje slobodnih balona bez posade ukupne mase kupole balona i balasta veće od 0,5 kg, kao i za letenje uvezanih slobodnih balona bez posade, te grupno letenje slobodnih balona bez posade, te za

4. letenje mikrolakih aviona, parajedrilica i ovjesnih jedrilica.

(2) Za pribavljanje odobrenja HKZP odgovoran je:

1. pilot zrakoplova ili ovlašteni voditelj, odnosno organizator planiranog djelovanja, u slučaju iz stavka 1. točka 1. i 4. ovoga članka,

2. rukovatelj zrakoplovnog modela ili drugog letećeg objekta ili ovlašteni voditelj, odnosno organizator planiranog djelovanja, u slučaju iz stavka 1. točka 2. ovoga članka,

3. rukovatelj balona za letenje slobodnih balona bez posade, a organizator za letenje uvezanih slobodnih balona bez posade i grupnog letenja balona bez posade u slučaju iz stavka 1. točka 3. ovoga članka.

(3) Uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje HKZP.

Odjeljak 2.

IZBJEGAVANJE SUDARA I PRVENSTVO PUTA

Izbjegavanje sudara

Članak 31.

(1) Zbog izbjegavanja sudara, pilot zrakoplova mora u svakom trenutku održavati dostatni razmak od drugih zrakoplova, vozila i prepreka.

(2) Osim prilikom uzlijetanja i slijetanja, u letu se mora održavati odstojanje od najmanje 500 stopa (150 m) od pojedinih objekata ili drugih prepreka. Odredbe članka 19. stavak 1. do 3. ovoga Pravilnika o minimalnoj sigurnoj visini moraju se pritom primjenjivati.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka, ne primjenjuju se na jedrilice, ovjesne jedrilice, parajedrilice i slobodne balone s posadom, a za ostale zrakoplove Ministarstvo može u pojedinom slučaju odobriti iznimke.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. o obvezi pilota zrakoplova primjenjuju se i u slučaju kada se let obavlja u zračnom prostoru u kojemu djeluje kontrola zračnog prometa.

Osnove za primjenu pravila prednosti

Članak 32.

(1) Zrakoplovi koji se u letu međusobno približavaju u suprotnim smjerovima moraju se, ako postoji opasnost od sudara, izbjeći skretanjem udesno.

(2) Zrakoplov mora izbjeći drugi zrakoplov s vidljivo umanjenim manevarskim sposobnostima.

(3) Kod primjene pravila prednosti, motorne jedrilice čiji motor nije u uporabi smatraju se jedrilicama, mikrolaki avioni smatraju se motornim jedrilicama, a parajedrilica i ovjesna jedrilica smatraju se jedrilicom.

(4) Pilot zrakoplova koji, u skladu s odredbama o izbjegavanju sudara ili pravilima prednosti, ima prednost u odnosu na druge zrakoplove, zadržava smjer leta, razinu i brzinu sve dok opasnost od sudara ne prođe, a u slučaju potrebe, dužan je poduzeti potrebne mjere da bi se izbjegla opasnost od sudara.

(5) Odredbe o pravilima prednosti ne oslobađaju pilote zrakoplova koji sudjeluju u događaju od njihove dužnosti sprečavanja sudara uključujući manevre u svrhu izbjegavanja sudara na temelju informacija dobivenih pomoću sustava u zrakoplovu za izbjegavanje sudara. Pilot zrakoplova koji u skladu s odredbama o izbjegavanju sudara ili pravilima prednosti izbjegava drugi zrakoplov ili njegovu letnu putanju i mora promijeniti svoj smjer leta, smije preletjeti iznad, ispod ili ispred drugog zrakoplova samo na takvom odstojanju koje isključuje ugrožavanje ili ometanje tog zrakoplova.

Pravila prednosti u letu

Članak 33.

(1) Ako se smjerovi leta dvaju zrakoplova križaju na približno istoj visini, zrakoplov koji dolazi slijeva mora primijeniti postupak izbjegavanja. Pod križanjem smjerova leta zrakoplova, smatra se presijecanje smjera leta od strane drugog zrakoplova pod kutom od 70 do 160 stupnjeva.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupak izbjegavanja moraju uvijek primjenjivati:

1. zrakoplovi teži od zraka pokretani motorom prema zračnim brodovima, jedrilicama, ovjesnim jedrilicama, parajedrilicama i balonima,

2. zračni brodovi prema jedrilicama, ovjesnim jedrilicama, parajedrilicama i balonima,

3. jedrilice, ovjesne jedrilice i parajedrilice prema balonima,

4. zrakoplovi pokretani motorom prema zrakoplovima koji vuku druge zrakoplove ili predmete.

(3) Prigodom pretjecanja, zrakoplov koji pretječe mora izbjeći letnu putanju drugog zrakoplova promjenom smjera leta udesno, čak i ako je u penjanju ili snižavanju. Zrakoplov pretječe drugi zrakoplov ako mu se približava odostraga sa smjerom leta koji u odnosu na smjer leta prethodnog zrakoplova čini kut manji od 70°. Noću se taj međusobni odnos smjerova leta smatra određenim kad se propisana crvena i zelena pozicijska svjetla zrakoplova ne mogu vidjeti (Dodatak 1. članak 2. stavak 1. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika).

Pravila prednosti tijekom prilaženja za slijetanje

Članak 34.

(1) Zrakoplovi u završnom prilaženju za slijetanje i zrakoplovi koji slijeću imaju prednost u odnosu na druge zrakoplove.

(2) Ako više zrakoplova težih od zraka istodobno prilaze aerodromu za slijetanje, zrakoplov na većoj visini, mora izbjeći zrakoplov na manjoj visini. Zrakoplovi teži od zraka pokretani motorom, moraju izbjegavati ostale zrakoplove u svim slučajevima.

(3) Zrakoplov na manjoj visini, ne smije drugom zrakoplovu koji se nalazi u završnom prilaženju za slijetanje presijecati letnu putanju ili ga pretjecati.

Pravila prednosti tijekom vožnje na manevarskim površinama

Članak 35.

(1) Kretanje zrakoplova vlastitim pogonom po tlu, smije se obavljati na manevarskim površinama aerodroma, pod uvjetom da zrakoplovom upravlja osoba ovlaštena za vožnju zrakoplova i da je dobivena suglasnost stručne osobe za AFIS ili odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

(2) Vozilo koje vuče ili gura zrakoplov na manevarskim površinama aerodroma, ima prednost u odnosu na zrakoplov u vožnji i na druga vozila. Zrakoplov u vožnji, ima prednost u odnosu na vozila koja ne vuku ili guraju zrakoplov.

(3) Zrakoplovi pokretani vlastitom snagom, tijekom vožnje na aerodromima imaju prednost pred vozilima i pješacima.

(4) Zrakoplov u vožnji na manevarskoj površini aerodroma, mora izbjeći zrakoplov koji uzlijeće ili namjerava uzletjeti. Zrakoplov smije uzletjeti, tek onda kad opasnost od sudara više ne postoji.

(5) Ako postoji opasnost od sudara zrakoplova koji se tijekom vožnje po manevarskoj površini aerodroma međusobno približavaju, moraju primijeniti postupak izbjegavanja na način:

1. da se zrakoplovi u suprotnim ili približno suprotnim smjerovima zaustave ili izbjegnu skretanjem udesno ili,

2. da zrakoplovi čiji se smjerovi kretanja križaju, zrakoplov koji dolazi slijeva primjeni postupak izbjegavanja ili,

3. da u slučaju kada zrakoplov pretječe drugi zrakoplov, zrakoplov koji pretječe izbjegne smjer kretanja drugog zrakoplova promjenom smjera kretanja udesno.

Pravila prednosti pri kretanju po vodi

Članak 36.

(1) Ako se zrakoplovi ili zrakoplov i plovilo međusobno približavaju po vodi, a postoji opasnost od sudara, svaki zrakoplov mora pažljivo uzeti u obzir okolnosti i djelovati u skladu s manevarskim sposobnostima vozila. U pojedinom slučaju vrijedi sljedeće:

1. ako se zrakoplovu s desne strane približava drugi zrakoplov ili plovilo u smjeru koji se križa, vozilo koje dolazi s desne strane ima prednost,

2. ako se zrakoplov približava drugom zrakoplovu ili plovilu u suprotnom ili približno suprotnom smjeru, mora skrenuti udesno i održavati dostatni razmak,

3. zrakoplov ili plovilo kojeg se pretječe ima prednost; zrakoplov koji pretječe mora održavati dostatni razmak,

4. zrakoplovi koji uzlijeću ili slijeću na vodene površine, moraju održavati takav razmak od plovila da se isključi svaka opasnost od sudara i da se ne ometa kretanje plovila.

(2) Međunarodna pravila za sprečavanje sudara na moru (Annex B to the final act of the international conference on safety of life at sea – The Rules of the Road at Sea) i posebni propisi, primjenjuju se na odgovarajući način na prednost, kretanje i postupke zrakoplova koji se kreću na vodi.

Odjeljak 3.

ODREDBE O AERODROMSKOM PROMETU

Pravila za obavljanje aerodromskog prometa

Članak 37.

(1) Aerodromski promet je promet zrakoplova koji se nalaze u aerodromskom prometnom krugu, u njega ulaze ili iz njega izlaze, kao i cjelokupan promet na manevarskim površinama. Manevarska površina obuhvaća uzletno-sletne staze i ostale dijelove aerodroma određene za uzlijetanje i slijetanje, uključujući okolne pojaseve i staze za vožnju, te ostale dijelove aerodroma određene za vožnju, osim stajanke.

(2) Aerodromski promet obavlja se u skladu s odredbama članka 81. stavak 3. i članka 111. Zakona o zračnom prometu.

(3) Za obavljanje aerodromskog prometa na aerodromima, koji isključivo služe za letenje zrakoplovno-sportskih letjelica ili zrakoplovnih modela, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 2. i stavka 4. ovoga članka.

(4) Za istodobno obavljanje aerodromskog prometa zrakoplovno--sportskih letjelica, zrakoplovnih modela i drugih zrakoplova, potrebna je suglasnost stručne osobe za AFIS.

Letenje na aerodromu i u njegovoj okolici

Članak 38.

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na aerodromu ili u njegovoj okolici dužan je:

1. pridržavati se valjanih propisa o letenju zrakoplova na aerodromu ili u njegovoj okolici, poglavito posebnih pravila i postupaka za obavljanje aerodromskog prometa u skladu s odredbama članka 37. ovoga Pravilnika,

2. pridržavati se savjeta i informacija stručne osobe za AFIS ako je na tom aerodromu predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija te uputa operatora aerodroma,

3. promatrati aerodromski promet zbog izbjegavanja sudara,

4. uklopiti se u prometni tok, ili se iz njega vidljivo izdvojiti,

5. prilikom prilaženja za slijetanje i nakon uzlijetanja, u aerodromskom prometnom krugu obavljati promjene smjera lijevim zaokretima, ako nije drugačije određeno,

6. slijetati i uzlijetati uz vjetar ako to ne isključuju razlozi koji se odnose na sigurnost zračnog prometa, smjer uzletno-sletnih staza ili drugi mjesni razlozi,

7. postupati u skladu s odobrenjima i uputama izdanim putem radiotelefonske komunikacije, odobrenjima i uputama izdatim svjetlosnim i zemaljskim signalima, kao i u skladu sa znakovima i oznakama,

8. tijekom vožnje presjeći uzletno-sletnu stazu što je moguće više pod pravim kutom, i to samo onda ako se u prilaženju za slijetanje ili na uzlijetanju ne nalazi drugi zrakoplov,

9. napustiti što je brže moguće uzletno-sletnu stazu nakon slijetanja,

10. sletjeti desno od sletnog znaka (»T«), ako nije drugačije određeno,

11. nakon uzlijetanja, penjati sa što većim kutom penjanja, uzimajući u obzir operativno-tehničku sposobnost zrakoplova i sigurnost zračnog prometa,

12. nakon neuspjelog prilaženja postupati u skladu s odredbom točke 11.,

13. izbjegavati zonu aerodromskog prometa (Aerodrome Traffic Zone-ATZ) i kontroliranu zonu (controlled zone-CTR), ako se unutar nje ne namjerava sletjeti.

(2) Ako je hitno potrebno iz razloga sigurnosti zračnog prometa ili drugih važnih razloga, stručna osoba za AFIS ako je na tom aerodromu predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, može u pojedinom slučaju dopustiti odstupanja od odredaba stavka 1. ovoga članka ako se pritom ne ugrožava sigurnost ostalog zračnog prometa.

Letenje na nekontroliranim aerodromima na kojima nije predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, i u njihovoj okolici

Članak 39.

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na nekontroliranom aerodromu na kojem nije predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, i u njegovoj okolici, dužan je postupati u skladu s odredbama članka 38. stavak 1. točka 1., 3., 4., 5., 6., 8., 9., 10., 11. i 12. te:

1. pet minuta prije ulaska u zonu aerodromskog prometa, na utvrđenoj frekvenciji emitirati u slijepo poruku sljedećeg sadržaja:

– ime aerodroma na kojeg se poruka odnosi,

– registracijsku oznaku i tip zrakoplova,

– trenutnu poziciju i visinu i

– svoju namjeru.

2. tijekom leta u zoni aerodromskog prometa stalno biti na prijamu na utvrđenoj frekvenciji,

3. ako namjerava sletjeti, uključiti se u određeni aerodromski prometni krug na utvrđenoj visini

– u poziciji niz vjetar za stazu koja je u uporabi, ili

– na bilo kojoj poziciji ako nema drugog prometa, ili

– na nekoj poziciji koju sami sudionici u prometu dogovore.

4. obvezno na slijepo prosljeđivati izvještaj o poziciji koji se odnosi na poziciju niz vjetar i završni krak, a koji mora sadržavati pojedinosti iz članka 78. stavak 2. ovoga Pravilnika,

5. na stajanci prije uzlijetanja, na utvrđenoj frekvenciji emitirati u slijepo poruku sljedećeg sadržaja:

– ime aerodroma na kojeg se poruka odnosi,

– registracijsku oznaku i tip zrakoplova,

– naznaku vožnje,

– planiranu uzletnu stazu i

– namjeru odnosno odredište.

(2) Promet u aerodromskom prometnom krugu ima prednost pred prometom koji se u njega uključuje. Promet u završnom kraku uvijek ima prednost pred drugim prometom, osim u slučajevima nužde.

(3) Ako u aerodromskom prometnom krugu promet već postoji, smjer slijetanja i uzlijetanja određuje se prema tom prometu i obvezan je za sve zrakoplove koji se u njega uključuju ili namjeravaju uzletjeti. Sudionici u prometu mogu se drukčije dogovoriti.

(4) Pilot zrakoplova koji nije opremljen radiopostajom, dužan je pridržavati se odredaba ovoga članka, osim onih odredaba koje se odnose na uporabu radiopostaja.

Letenje na kontroliranom aerodromu

Članak 40.

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na kontroliranom aerodromu ili njegovoj okolici, dužan je:

1. postupati u skladu s odredbama članka 38. ovoga Pravilnika,

2. biti stalno na prijamu na predviđenoj radiofrekvenciji nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa, ako nije u nadležnosti neke druge kontrole zračnog prometa; ako obavljanje radiotelefonske komunikacije nije moguće, pilot zrakoplova mora postupati u skladu s odobrenjima, uputama i informacijama proslijeđenima svjetlosnim i zemaljskim signalima, te znakovima,

3. putem radiotelefonske komunikacije ili pomoću znakova, pribaviti prethodno odobrenje za sva kretanja koja su uvod u vožnju, uzlijetanje i slijetanje ili za kretanja u svezi s tim djelovanjima,

4. slijediti signale i znakove operatora aerodroma za kretanja na stajanci i aerodromskim površinama za parkiranje zrakoplova.

(2) Na kontroliranom aerodromu, za odobravanje odstupanja od odredaba članka 38. stavak 1. ovoga Pravilnika, a u smislu odredbe članka 38. stavak 2. ovoga Pravilnika nadležan je aerodromski kontrolni toranj.

(3) Promet pješaka i vozila na manevarskim površinama kontroliranog aerodroma smije se obavljati samo uz odobrenje nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa. Odobrenja i/ili upute koje se odnose na sigurnost prometa na aerodromu, koje izdaje kontrola zračnog prometa moraju se provoditi, bilo da su izdane pismeno, usmeno, putem radija, svjetlosnim signalima ili znakovima.

(4) VFR letovi u kontroliranim zonama, smiju se obavljati samo uz odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

Pokretanje i proba motora zrakoplova

Članak 41.

(1) Motori zrakoplova smiju se pokrenuti, samo ako se na pilotskom sjedalu nalazi ovlaštena osoba, a druge se osobe tom prilikom ne mogu ugroziti. Motor smije raditi u stanju mirovanja zrakoplova, samo ako je podvozje dostatno osigurano.

(2) Proba motora i vožnja iz hangara, mora se obavljati na način da objekti, drugi zrakoplovi ili vozila ne budu izloženi jačoj struji zraka i da osobe ne mogu biti ozlijeđene.

(3) Zadržavanje ispred zrakoplova s pokrenutim motorom ili na nedostatno sigurnoj udaljenosti nije dozvoljeno.

Odjeljak 4.

ODREDBE O ZRAKOPLOVU

1. OPĆE ODREDBE

Vježbovni letovi u simuliranim instrumentalnim meteorološkim uvjetima

Članak 42.

Zrakoplov smije letjeti u simuliranim instrumentalnim meteorološkim uvjetima, samo ako je opremljen dvostrukim sustavom za upravljanje, i ako drugi pilot zrakoplova, koji posjeduje valjano ovlaštenje za tip, leti za drugim upravljačem. Drugi pilot mora pritom motriti zračni prostor, a u slučaju potrebe, može se poslužiti stručnim promatračem koji se nalazi u istom zrakoplovu i s kojim je u radiokomunikaciji.

Obvezna svjetla na zrakoplovu

Članak 43.

(1) Od zalaska do izlaska sunca, tijekom uporabe, zrakoplovi moraju upotrebljavati obvezna svjetla u skladu s odredbama Dodatka 1. ovoga Pravilnika. Zrakoplovi ne smiju upotrebljavati svjetla, koja bi se mogla zamijeniti s obveznim svjetlima.

(2) Operator zrakoplova ili pilot, ako je to potrebno iz razloga sigurnosti zračnog prometa, mora označiti zrakoplov izvan uporabe svjetlima prema odredbama Dodatka 1. ovoga Pravilnika ili drugim svjetlima.

(3) Protusudarno svjetlo na zrakoplovu, mora se upotrebljavati danju i noću, osim ako odredbama Dodatka 1. ovoga Pravilnika nisu utvrđene iznimke.

(4) Zrakoplovi koji na aerodromima ne voze vlastitom snagom te hrvatski vojni zrakoplovi, mogu se označiti drugim svjetlima. Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka ne primjenjuju se prilikom takvog označavanja.

Obvezna svjetla na zrakoplovu na vodi

Članak 44.

(1) Zrakoplovi na vodi, između zalaska i izlaska sunca, moraju upotrebljavati obvezna svjetla u skladu s odredbama Dodatka 1. ovoga Pravilnika, osim ako se nalaze u području gdje plovila nisu obvezna upotrebljavati svjetla. Zrakoplovi ne smiju upotrebljavati svjetla koja bi se mogla zamijeniti s obveznim svjetlima.

(2) Odredba članka 36. stavak 2. ovoga Pravilnika primjenjuje se i na uporabu obveznih svjetala zrakoplova koji se kreću po vodi.

2. KOMUNIKACIJSKA I NAVIGACIJSKA OPREMA ZRAKOPLOVA

Obveza u pogledu opremljenosti zrakoplova propisanom komunikacijskom i navigacijskom opremom

Članak 45.

Poradi sigurnog obavljanja zračnog prometa u skladu s propisanim postupcima letenja, zrakoplovi koji lete u hrvatskom zračnom prostoru, moraju biti opremljeni propisanom komunikacijskom i navigacijskom opremom.

Stanje i operativne osobine komunikacijske i navigacijske opreme

Članak 46.

(1) Komunikacijska i navigacijska oprema zrakoplova smije se upotrebljavati samo ako se sastoji od sustava, instrumenata i dijelova koji su homologirani i kao takvi registrirani za uporabu, te ako se upotrebljavaju u skladu s njezinim osobinama i sposobnostima te u utvrđenim uporabnim granicama.

(2) HKZP može odobriti iznimke od propisane komunikacijske i navigacijske opreme za hrvatske vojne zrakoplove, te u pojedinim slučajevima i za druge zrakoplove, ako se time ne ugrožava sigurnost i nesmetano obavljanje zračnog prometa.

Obveze pilota i operatora zrakoplova

Članak 47.

(1) Let ne smije započeti ako u zrakoplovu ne postoji propisana komunikacijska i navigacijska oprema, odnosno ako nije u uporabnom stanju.

(2) Ako se prije početka leta utvrdi da komunikacijska i navigacijska oprema nije u uporabnom stanju, nadležna kontrola zračnog prometa može, u pojedinom slučaju, odobriti obavljanje takvog leta, ako se pritom ne ugrožava sigurnost zračnog prometa. Ako dijelovi opreme iz stavka 1. ovoga članka, koji su nužni za sigurnu provedbu leta i pridržavanje i postupanje prema postupcima kontrole zračnog prometa, otkažu tijekom leta, pilot zrakoplova mora o tome neodložno izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

(3) Operator zrakoplova ne smije dozvoliti obavljanje leta ako propisana komunikacijska i navigacijska oprema ne postoji.

Komunikacijska oprema za IFR letove

Članak 48.

(1) Za obavljanje IFR letova zrakoplovi moraju biti opremljeni s dva VHF primopredajnika kod kojih opseg frekvencijskog područja iznosi od 117,975 do 137 MHz s razmakom kanala od po 25 kHz.

(2) Za obavljanje IFR letova iznad FL 245 zrakoplovi moraju biti opremljeni s dva primopredajnika iz stavka 1. ovoga članka s razmakom kanala od po 8.33 kHz, osim državnih zrakoplova iz članka 7. stavak 3. Zakona o zračnom prometu.

(3) Stavak 2. ovoga članka primjenjuje se u skladu sa člankom 218. stavak 2. ovoga Pravilnika.

Navigacijska oprema za IFR letove

Članak 49.

(1) Za obavljanje IFR letova zrakoplovi moraju biti opremljeni:

1. s dva prijamnika signala VHF svesmjernog radiofara (VOR-prijamnici) pri čemu jedan može izostati ako je zrakoplov opremljen propisanim sustavom za prostornu navigaciju koji se može koristiti nezavisno od VOR – prijamnika. Prijamnici moraju biti povezani s pokazivačem i tijekom uporabe neovisni o drugom prijamniku;

2. s jednim automatskim radiokompasom (ADF), koji obuhvaća frekventno područje od 200 kHz do 526.5 kHz s pokazivačem smjera i sposobnosti slušanja signala (ako je to propisano za uporabu tijekom postupaka prilaženja i odlaska);

3. s jednim SSR transponderom s modom A s 4096 kodova te modom C s automatskim prosljeđivanjem visine;

4. s jednim daljinomjernim uređajem (DME interogator);

5. s opremom za prostornu navigaciju ako je njezina uporaba obvezna u skladu s odredbom članka 50. stavak 3. ovoga Pravilnika.

6. sa sustavom u zrakoplovu za izbjegavanje sudara ako je njegova uporaba obvezna u skladu s odredbama članka 51. ovoga Pravilnika.

(2) Za obavljanje ILS prilaženja, zrakoplovi moraju biti opremljeni:

1. s jednim prijamnikom ILS signala usmjerivača (LLZ);

2. s jednim prijamnikom ILS signala putanje poniranja (GP);

3. s jednim VHF prijamnikom s pokazivačem signala radiomarkera;

4. s jednim pokazivačem ILS signala usmjerivača i putanje poniranja.

(3) U zračnom prostoru sa smanjenim minimumom vertikalnog razdvajanja (RVSM zračnom prostoru) civilni zrakoplovi moraju dodatno biti opremljeni s:

1. dva nezavisna barometarska visinomjera,

2. jednim uređajem za upozoravanje na visinska odstupanja i

3. jednim autopilotom sa sposobnošću održavanja visine te moraju imati odobrenje za tu svrhu.

Oprema za prostornu navigaciju

Članak 50.

(1) Uporaba opreme za prostornu navigaciju dopuštena je za letove koji lete utvrđenim standardnim dolazim i standardnim odlaznim rutama ili objavljenim rutama za prostornu navigaciju, te na izravnim rutama koje, u pojedinom slučaju, dodijeli nadležna kontrola zračnog prometa, ako oprema za prostornu navigaciju udovoljava zahtijevanoj navigacijskoj sposobnosti (RNP) za letenje u odgovarajućem zračnom prostoru ili na odgovarajućoj ruti.

(2) Zrakoplovi koji lete objavljenim rutama za prostornu navigaciju, izravnim rutama koje u pojedinom slučaju dodijeli nadležna kontrola zračnog prometa, utvrđenim prijelaznim rutama (feeder routes), utvrđenim standardnim dolaznim i standardnim odlaznim rutama te iznad utvrđenih razina i u predviđenim zračnim prostorima, moraju biti opremljeni osnovnom opremom za prostornu navigaciju (Basic RNAV Equipment) koja udovoljava zahtijevanoj navigacijskoj sposobnosti RNP 5. Osnovna oprema za prostornu navigaciju, mora osiguravati da bočno navigacijsko odstupanje od željene putanje leta ne iznosi više od + 5 NM tijekom 95% trajanja leta.

(3) Zrakoplovi koji lete na rutama objavljenim za preciznu prostornu navigaciju, utvrđenim prijelaznim rutama (feeder routes), utvrđenim standardnim dolaznim (transitions) i standardnim odlaznim rutama i u predviđenim zračnim prostorima, moraju biti opremljeni opremom za preciznu prostornu navigaciju (Precision RNAV Equipment) koja udovoljava zahtijevanoj navigacijskoj sposobnosti RNP 1. Oprema za preciznu prostornu navigaciju, mora osiguravati da bočno navigacijsko odstupanje od željene putanje leta ne iznosi više od ± 1 NM tijekom 95% trajanja leta.

(4) Rute za prostornu navigaciju, prijelazne rute, utvrđene standardne dolazne i standardne odlazne rute te razine i zračne prostore u kojima je obvezna uporaba određene opreme za prostornu navigaciju utvrđuje HKZP.

Opremljenost sustavom u zrakoplovu za izbjegavanjesudara – ACAS II

Članak 51.

(1) Svi civilni avioni na turbinski pogon najveće dopuštene uzletne mase preko 5700 kg ili s brojem putničkih sjedala većim od 19 moraju biti opremljeni sustavom u zrakoplovu za izbjegavanje sudara ACAS II.

(2) Eventualne iznimke od odredbi stavka 1. ovoga članka kao i način njihova odobravanja, utvrđuje Ministarstvo.

Komunikacijska i navigacijska oprema za VFR letove

Članak 52.

(1) Avioni, rotokopteri, motorne jedrilice, jedrilice, zračni brodovi i slobodni baloni s posadom, moraju za obavljanje VFR letova biti opremljeni jednim VHF primopredajnikom koji pokriva barem one frekvencije u frekvencijskim područjima od 117,975 MHz do 137 MHz, koje su potrebne za obavljanje planiranog leta. Snaga i osjetljivost prijamnika, moraju biti najmanje takvi da, uzimajući u obzir operativne osobine zrakoplova i planirane rute, omogućuju besprijekornu radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na letove danju koji se obavljaju u okolici aerodroma uzlijetanja, ako se radi o nekontroliranom aerodromu.

(3) Pored VHF primopredajnika iz stavka 1. ovoga članka avioni, rotokopteri i motorne jedrilice moraju biti opremljeni:

1. s jednim VOR prijamnikom za obavljanje VFR letova u zračnom prostoru klase C iznad razine leta 105;

2. za noćne letove izvan okolice aerodroma na kojemu je odobrenjem za uporabu dopušteno noćno letenje i koji je opremljen sustavom osvjetljenja:

a) s jednim VOR prijamnikom za letove u kontroliranom zračnom prostoru,

b) s jednim VOR prijamnikom ili automatskim radiokompasom (ADF) za letove u nekontroliranom zračnom prostoru;

3. s jednim VOR prijamnikom ili ADF-om za letove iznad slojeva oblaka.

(4) Zrakoplovi pokretani motorom, moraju biti opremljeni jednim SSR transponderom za obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru klase »C«, kao i za druge letove koji se obavljaju iznad 5000 stopa MSL ili iznad 3500 stopa iznad zemlje, ovisno koja je razina veća. Transponder mora biti opremljen modom A s 4096 kodova i modom C sa sposobnošću automatskog prosljeđivanja visine.

(5) Zrakoplovi pokretani motorom moraju biti opremljeni sustavom u zrakoplovu za izbjegavanje sudara ako je njegova uporaba obvezna u skladu s odredbama članka 51. ovoga Pravilnika.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može, u pojedinom slučaju, odobriti obavljanje letova zrakoplova bez VHF primopredajnika u kontroliranim zonama, obavljanje aerodromskog prometa na kontroliranom aerodromu i akrobatske letove u kontroliranom zračnom prostoru, ako time neće biti ugrožena sigurnost zračnog prometa.

Glava 2.

PRAVILA VIZUALNOG LETENJA (VFR)

VFR letovi u zračnom prostoru klase B do G

Članak 53.

(1) U zračnom prostoru klase B do G, VFR letovi moraju se obavljati tako da, tijekom leta minimalne vrijednosti za vidljivost u letu i odstojanje od oblaka, ne budu manje od vrijednosti utvrđenih u Dodatku 6. ovoga Pravilnika.

(2) VFR letovi smiju se obavljati u kontroliranim zonama, samo ako postoje dodatni minimalni meteorološki uvjeti za vidljivost pri tlu i bazu oblaka za kontrolirane zone, utvrđeni u Dodatku 6. ovoga Pravilnika.

(3) Ako su propisani meteorološki uvjeti unutar kontrolirane zone ispod minimalnih vrijednosti, propisanih odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može zrakoplovima koji lete prema pravilima vizualnog letenja (VFR) izdati odobrenje za obavljanje posebnog VFR leta u svrhu slijetanja, uzlijetanja, prelijetanja ili ulaska u kontroliranu zonu pod uvjetima utvrđenim odredbama članka 57. ovoga Pravilnika.

(4) Hrvatski vojni zrakoplovi prilikom obavljanja VFR letova, mogu koristiti druge minimalne vrijednosti za vidljivost u letu, odstojanje od oblaka, vidljivost pri tlu i bazu oblaka ako je to potrebno zbog vrste zrakoplova koji se upotrebljava, izvršenja određenog letačkog zadatka i letnih sposobnosti ukoliko se time ne ugrožava sigurnost i nesmetano odvijanje zračnog prometa.

(5) Za kontrolirane zone klase D i za određene dijelove drugog zračnog prostora, Ministarstvo može utvrditi druge minimalne vrijednosti za vidljivost u letu, udaljenost od oblaka, vidljivost pri tlu ili bazi oblaka od vrijednosti utvrđenih u Dodatku 6. ovoga Pravilnika, ako se takvim postupkom ne ugrožava sigurnost zračnog prometa te osoba i stvari na tlu.

Posebni uvjeti za obavljanje VFR letova

Članak 54.

(1) VFR letovi iznad razine leta 195 su zabranjeni.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, VFR letovi iznad razine leta 195 do i uključujući razinu leta 285 mogu se u pojedinom slučaju obavljati u za to posebno određenim područjima uz prethodno pribavljeno odobrenje HKZP ili temeljem posebnih sporazuma odobrenih od strane HKZP. VFR letovi iznad razine leta 285 u zračnom prostoru gdje se primjenjuje smanjeno vertikalno razdvajanje mogu se obavljati samo unutar za to posebno određenih područja.

Postavljanje visinomjera i putne razine kod VFR letova

Članak 55.

(1) Kod obavljanja VFR letova koji se provode izvan okolice aerodroma odlaska, na i ispod razine utvrđene u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na QNH vrijednost kontroliranog aerodroma najbližeg ruti leta. QNH vrijednost je vrijednost tlaka zraka nekog mjesta svedena na srednju razinu mora, pod pretpostavkom da na tom mjestu i ispod njega vladaju temperaturni uvjeti standardne atmosfere.

(2) Kod obavljanja VFR letova iznad razine utvrđene u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na 1013.25 hPa (standardno postavljanje visinomjera – QNE).

(3) Prilikom obavljanja VFR letova, mora se održavati razina leta koja odgovara trenutnoj magnetskoj putanji prema polukružnom sustavu putnih razina (semi-circular cruising level system), sukladno odredbama Dodatka 4. ovoga Pravilnika. To ne vrijedi tijekom penjanja ili snižavanja odnosno, kad se tijekom leta ne mogu održavati propisane vrijednosti za vidljivost u letu i odstojanje od oblaka (članak 53. stavak 1. i 2.) na određenoj razini leta. Razine leta su predviđene razine u atmosferi za potrebe razdvajanja po visini, određene utvrđenim prikazanim vrijednostima visinomjera postavljenog na 1013.25 hPa. Polukružna putna razina je utvrđena putna razina, određena prema onoj polovici stupanjske podjele kompasa, u kojoj se nalazi odgovarajuća magnetska putanja.

(4) Razine iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka utvrđuje HKZP.

(5) U zračnom prostoru klase B i C, VFR letovi se moraju pridržavati razina koje je dodijelila nadležna kontrola zračnog prometa. U zračnom prostoru klase D pilot zrakoplova je dužan nadležnoj kontroli zračnog prometa neodložno javiti svaku promjenu razine.

(6) Kod obavljanja letova hrvatskih vojnih nadzvučnih zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu u kontroliranoj zoni klase D visinomjer se može postaviti i na QFE vrijednost tlaka zraka odnosnog aerodroma.

VFR letovi iznad slojeva oblaka

Članak 56.

Obavljanje VFR letova iznad slojeva oblaka odnosno njihovo prelijetanje, može se provoditi samo:

1. ako visina leta iznosi najmanje 1000 stopa iznad zemlje ili vode i ako se održava vidljivost u letu i odstojanje od oblaka (članak 53. stavak 1.), prema vrijednostima za zračni prostor klasifikacije E, u skladu s odredbama Dodatka 6. ovoga Pravilnika,

2. ako pilot zrakoplova može održavati namjeravanu letnu putanju,

3. ako je zajamčeno prilaženje na aerodrom odredišta i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima,

4. ako je pilot zrakoplova osposobljen za obavljanje radiotelefonske komunikacije.

Odobrenje za poseban VFR let u kontroliranoj zoni

Članak 57.

(1) Nadležna kontrola zračnog prometa izdat će odobrenje za obavljanje jednog ili više posebnih VFR letova iz članka 53. stavak 3. ovoga Pravilnika, samo:

1. ako prometna situacija to dopušta,

2. ako je vidljivost pri tlu 1500 m ili više, odnosno 800 m ili više ako se radi o helikopteru, te

3. ako visina baze oblaka iznosi najmanje 500 stopa.

(2) Ako propisane minimalne vrijednosti iz stavka 1. točka 2. i/ili točka 3. ovoga članka ne postoje, odobrenje kontrole zračnog prometa za obavljanje posebnog VFR leta, izdat će se samo ako pilot zrakoplova potvrdi da posjeduje odobrenje za iznimno prekoračenje odgovarajućih minimalnih vrijednosti. Takva potvrda nije potrebna za letove koji se provode u svrhu potrage i spašavanja, pružanja hitne medicinske pomoći, te za letove hrvatskih vojnih i policijskih zrakoplova.

(3) Prilikom obavljanja posebnog VFR leta, pilot zrakoplova mora se pridržavati:

1. minimalnih meteoroloških uvjeta prema vrijednostima za zračni prostor klase G, i

2. minimalnih sigurnih visina, osim ako pilot zrakoplova posjeduje odobrenje za iznimno prekoračenje minimalne sigurne visine.

(4) Na razdvajanje posebnih VFR letova, bilo jednog od drugoga ili od IFR letova primjenjuju se minimumi za razdvajanje IFR letova.

VFR letovi u kontroliranom zračnom prostoru

Članak 58.

(1) VFR letove u kontroliranom zračnom prostoru mogu obavljati piloti zrakoplova koji posjeduju odgovarajuće letačke dozvole, ovlašteni piloti vojnih zrakoplova, kao i kandidati za stjecanje potrebnih dozvola odnosno ovlaštenja.

(2) Zrakoplovi koji obavljaju VFR letove u kontroliranom zračnom prostoru, moraju biti opremljeni komunikacijskom i navigacijskom opremom u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može u pojedinom slučaju zrakoplovu koji nije pokretan motorom i nema propisanu komunikacijsku i navigacijsku opremu izdati odobrenje za ulazak u kontrolirani zračni prostor ako to prometna situacija dopušta.

(4) Odobrenje za obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru, izdat će se ako prometna situacija i kapacitet kontrole zračnog prometa to dozvoljavaju. Odobrenje za ulazak u kontrolirani zračni prostor za mjesne letove (npr. letove jedrilica, balona itd.) na aerodromima ispod kontroliranog zračnog prostora, dodijelit će se u skladu s operativnim uputama nadležne kontrole zračnog prometa. VFR letovi od javnog interesa (npr. letovi u svrhu kalibraže i snimanja iz zraka), te probni, ispitni i slični letovi moraju se unaprijed najaviti i usuglasiti s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

(5) Radiokomunikacija se obavlja na engleskom ili hrvatskom jeziku, uz pridržavanje propisane i objavljene frazeologije. Radiokomunikacija s nadležnom kontrolom zračnog prometa mora se uspostaviti kako slijedi:

1. najkasnije 5 minuta prije ulaska u kontrolirani zračni prostor,

2. kod odlaska s aerodroma ispod kontroliranog zračnog prostora, što je prije moguće nakon uzlijetanja, a prije ulaska u kontrolirani zračni prostor.

(6) Ako za odnosni VFR let nije predan plan leta, nadležnoj kontroli zračnog prometa moraju se proslijediti podaci o letu prema sljedećem redoslijedu:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. tip zrakoplova,

3. brzina,

4. pozicija,

5. aerodrom odlaska, ruta i aerodrom odredišta,

6. razina.

(7) Ukoliko se pilot zrakoplova uslijed meteoroloških ili drugih razloga ne može pridržavati odobrenja kontrole zračnog prometa, mora pravodobno pribaviti izmijenjeno odobrenje. U interesu nesmetanog obavljanja zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti rutu odnosno razinu koja je različita od zatražene. Zatražena, dodijeljena odnosno javljena promijenjena razina može odstupati od polukružnog sustava putnih razina.

(8) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na letove hrvatskih vojnih zrakoplova čije je vođenje u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove obrane i koji se obavljaju na temelju posebnog propisa.

(9) Uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje HKZP.

Noćni VFR letovi

Članak 59.

(1) Za obavljanje noćnih VFR letova, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 53. do 58. ovoga Pravilnika. Noćni VFR letovi u kontroliranom zračnom prostoru moraju se planirati i obavljati na objavljenim rutama i postupcima.

(2) Obavljanje noćnih VFR preleta (cross-country flight) zrakoplovno-sportskim letjelicama te obavljanje noćnih skokova padobranom dvosjedom, zabranjeno je.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka noćni VFR letovi hrvatskih vojnih zrakoplova u kontroliranom zračnom prostoru obavljaju se sukladno predanom planu leta.

Letovi u svrhu potrage i spašavanja i pružanje hitne medicinske pomoći

Članak 60.

Prilikom obavljanja letova u svrhu potrage i spašavanja te letova u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći osobama u opasnosti, može se odstupiti od pravila propisanih odredbama članka 53. do 59. ovoga Pravilnika.

Glava 3.PRAVILA INSTRUMENTALNOG LETENJA (IFR)

Minimalna sigurna razina kod IFR letova

Članak 61.

(1) Osim prilikom uzlijetanja i slijetanja, IFR let se ne smije obavljati ispod minimalne IFR putne razine na ruti odnosno ispod minimalne područne apsolutne visine (AMA) izvan rute.

(2) Utvrđena minimalna sigurna razina za IFR letove iznosi najmanje 1 000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 8 km od predviđene pozicije zrakoplova, odnosno u planinskom području najmanje 2 000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 8 km od predviđene pozicije zrakoplova.

(3) Minimalne razine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje HKZP.

Postavljanje visinomjera i putne razine kod IFR letova

Članak 62.

(1) Kod obavljanja IFR letova, na i ispod razina utvrđenih u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka, pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na QNH vrijednost primljenu od nadležne kontrole zračnog prometa.

(2) Kod obavljanja IFR letova iznad razina utvrđenih u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka, pilot zrakoplova mora primjenjivati standardno postavljanje visinomjera.

(3) Obavljanje IFR letova u kontroliranom zračnom prostoru, osim ako se zrakoplov nalazi u penjanju ili snižavanju, mora se provoditi na razini leta ili apsolutnoj visini leta, koja odgovara trenutnoj magnetnoj putanji prema polukružnom sustavu putnih razina (Dodatak 4. ovoga Pravilnika). HKZP može odobriti iznimke ako se time ne ugrožava sigurnost zračnog prometa.

(4) IFR letovi u zračnom prostoru klase G u hrvatskom zračnom prostoru su zabranjeni iz sigurnosnih razloga. Planovi leta za takve IFR letove se neće prihvaćati i za njih se neće izdavati odobrenje kontrole zračnog prometa.

(5) Razine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje HKZP.

Promjena iz pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja

Članak 63.

(1) Ako pilot zrakoplova namjerava promijeniti pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja, mora o tome obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

(2) Pilot zrakoplova smije promijeniti pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja samo ako je predvidivo da će let završiti ili biti nastavljen tijekom dužeg vremenskog razdoblja u vizualnim meteorološkim uvjetima.

(3) Promjena pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja može se provesti ako:

1. u kontroliranom zračnom prostoru:

a) postoji vidljivost u letu od najmanje 8 km i

b) ako zrakoplov održava horizontalno odstojanje od oblaka od najmanje 1.5 km te vertikalno odstojanje od najmanje 1000 stopa,

2. u kontroliranim zonama, ako postoje propisani VFR minimumi.

(4) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, promjena pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja (plan leta-oznaka »Y«) može se provesti:

a) ako postoji vidljivost u letu od najmanje 3 km,

b) ako postoji vidljivost zemljine površine i

c) ako zrakoplov leti izvan oblaka.

(5) Minimalne vrijednosti iz stavka 4. ovoga članka mogu se primjenjivati:

a) ako se prijelaz iz pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog letenja (VFR) provodi na minimalnoj sigurnoj razini utvrđenoj za IFR letove i

b) ako se kontrolirani zračni prostor napusti odmah nakon promjene na VFR let.

(6) Zrakoplovi koji mijenjaju pravila letenja u skladu s minimalnim vrijednostima iz stavka 4. ovoga članka, razdvajaju se u kontroliranom zračnom prostoru od zrakoplova za koje je razdvajanje propisano prema normama utvrđenim za razdvajanje IFR letova, čak i nakon promjene na VFR dio leta, u skladu s klasifikacijom zračnog prostora.

(7) Kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjio utjecaj na druge zrakoplove za koje je razdvajanje propisano, te da bi se spriječilo ugrožavanje zračnog prometa i izbjegli nesporazumi, promjena pravila letenja prema minimalnim vrijednostima iz stavka 4. ovoga članka zabranjena je iznad minimalne IFR putne razine. U tom se slučaju moraju primijeniti vrijednosti utvrđene odredbama stavka 3. ovoga članka.

(8) Zbog olakšanja prijelaza iz pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog letenja (VFR), nadležna kontrola zračnog prometa može, u pojedinim područjima, odobriti snižavanje na visinu manju od minimalne IFR putne razine primjenom minimalne apsolutne visine radarskog vektoriranja (MRVA). Snižavanje ispod minimalne apsolutne visine radarskog vektoriranja, može se odobriti IFR letovima, samo prema objavljenim IFR postupcima.

Prekid prilaženja za slijetanje

Članak 64.

Pilot zrakoplova mora prekinuti prilaženje i započeti utvrđeni postupak neuspjelog prilaženja, ako je zrakoplov dostigao utvrđene vrijednosti za prekid prilaženja za primijenjeni postupak instrumentalnog prilaženja, a ne može vizualno završiti prilaženje.

Dio treći

KONTROLA ZRAČNOG PROMETA

Glava 1.OPĆE ODREDBE

Odjeljak 1.OPĆA PRAVILA POSTUPANJA

Postupci letenja

Članak 65.

(1) Pilot zrakoplova mora se pridržavati propisanih postupaka letenja prilikom prilaženja i odlazaka na i sa kontroliranih aerodroma te prilikom obavljanja IFR letova, osim u slučaju kad nadležna kontrola zračnog prometa izda odobrenje koje odstupa od propisanih postupaka letenja.

(2) Nadležna kontrola zračnog prometa može dozvoliti odstupanja od objavljenih postupaka letenja iz stavka 1. ovoga članka, ako to prometna situacija i uvjeti dopuštaju i ako se takvim postupkom ne ugrožava sigurnost zračnog prometa.

Pravila prednosti

Članak 66.

(1) Kontrola zračnog prometa obavlja se prema načelu »tko prvi dođe, prvi će biti uslužen«, osim u slučaju kad je načelo prednosti potrebno izmijeniti zbog omogućavanja većeg protoka zračnog prometa u što manjem vremenskom razdoblju, i što sigurnijeg, redovitijeg i nesmetanijeg odvijanja zračnog prometa, obzirom na ukupnu prometnu situaciju i operativne potrebe pojedinih zrakoplova, a poglavito obzirom na operativne potrebe vojnih mlaznih zrakoplova.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prednost u svakom slučaju uživaju sljedeći letovi navedenim redoslijedom:

1. letovi kod kojih je pilot objavio stanje nužde ili je stanje nužde očigledno, uključujući letove koji su predmetom protuzakonitog ometanja ili im protuzakonito ometanje neposredno prijeti (STS/EMER),

2. letovi hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske (STS/PROTECTED),

3. letovi u svrhu potrage i spašavanja, te u humanitarne svrhe (STS/SAR/HUM),

4. letovi kojima se prevoze oboljele ili ozljeđene osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć, uključujući letove u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći oboljelim ili ozljeđenim osobama, kao i letovi kojima se prevoze transplatati, krv i lijekovi uključujući letove koji se obavljaju kako bi se u mjestu odredišta zrakoplova ukrcali pacijenti, lijekovi, transplatati ili krv (STS/HOSP),

5. letovi kojima se prevoze poglavari država (STS/HEAD) i letovi kojima se prevoze predsjednici vlada i drugi državni dužnosnici koji imaju utvrđen takav povlašteni status (STS/STATE),

6. letovi mlaznih jednosjeda i dvosjeda hrvatske vojske, koji ujedno uživaju prednost pred ostalim letovima hrvatske vojske,

7. promatrački letovi temeljem međunarodnih sporazuma koji obvezuju Republiku Hrvatsku (Open Skies Treaty),

8. letovi koji podliježu mjerama za upravljanje protoka zračnog prometa.

(3) Vježbovni letovi hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu presretanja, uživaju prednost kao i letovi iz stavka 2. točka 5. ovoga članka.

Zabrana VFR letova

Članak 67.

(1) Kada to zahtijeva prometna situacija i intenzitet letova koji podliježu kontroli zračnog prometa, HKZP može u prostorno i vremensko ograničenom opsegu, u potpunosti ili djelomično, zabraniti obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru.

(2) Ako to zahtijeva sigurnost zračnog prometa, pojedinačno ili ukupno VFR letenje u kontroliranom zračnom prostoru mogu privremeno zabraniti:

1. nadležni kontrolor zračnog prometa,

2. HKZP.

Razdvajanje kontroliranog prometa

Članak 68.

(1) Nadležna kontrola zračnog prometa primjenjuje propisane norme razdvajanja u kontroliranom zračnom prostoru u sljedećim slučajevima:

1. između svih vrsta letova koji podliježu razdvajanju u skladu s klasifikacijom zračnog prostora, utvrđenom odredbama Dodatka 5. ovoga Pravilnika,

2. između IFR letova i posebnih VFR letova,

3. između posebnih VFR letova,

4. IFR letova i noćnih VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru,

5. između IFR letova i VFR letova koji mijenjaju pravila letenja u uvjetima smanjenih meteoroloških minimuma,

6. između VFR letova koji se nalaze u navigacijskim poteškoćama, a prelijeću kroz oblake ili se nalaze u njima, te između tih letova i drugih letova za koje je obvezna primjena postupaka razdvajanja,

7. između letova koji podliježu razdvajanju, zabranjenih područja i područja s ograničenjem letenja,

8. između letova koji podliježu razdvajanju i utvrđenih područja za posebno korištenje kontroliranog zračnog prostora, i

9. između letova koji podliježu razdvajanju i granica vlastitog područja nadležnosti, odnosno nekontroliranog zračnog prostora.

(2) Ako se vrsta ili propisana norma razdvajanja koja se koristi za razdvajanje dva ili više letova iz stavka 1. ovoga članka ne može održavati ili primjenjivati, nadležna kontrola zračnog prometa mora poduzeti mjere koje osiguravaju postojanje odnosno primjenu i uspostavu druge vrste ili druge norme razdvajanja prije nego što je prvotno korištena vrsta ili propisana norma razdvajanja postala nedostatna.

(3) Propisane vrste i norme razdvajanja primjenjuju se i na razdvajanje letova hrvatskih vojnih zrakoplova, osim ako je posebnim dogovorom na temelju zakona predviđeno povećanje ili smanjenje utvrđenih normi razdvajanja.

Javljanje o opasnostima

Članak 69.

Pilot zrakoplova mora nadležnoj kontroli zračnog prometa, neodložno javiti svako opažanje opasnosti koja bi mogla ugroziti sigurnost zrakoplova ili sigurnost zračnog prometa. Izvještaji o opasnostima za zračni promet trebaju sadržavati sve bitne pojedinosti koje su od značaja za sigurno odvijanje zračnog prometa.

Odjeljak 2.

ODOBRENJA KONTROLE ZRAČNOG PROMETA

Pojam i opseg odobrenja kontrole zračnog prometa

Članak 70.

Pojam »odobrenje kontrole zračnog prometa« (ATC clearance) može se skratiti na način da se iza ili ispred riječi »odobrenje« koriste izrazi kao što su npr.« za uzlijetanje«, »rutno«, »za prilaženje«, »za slijetanje«, »za obavljanje padobranskih skokova« itd. kako bi se naznačilo na koji se dio leta, vrstu leta, odnosno djelovanje odgovarajuće odobrenje odnosi.

Postupanje prema odobrenju

Članak 71.

(1) Izdavanjem odobrenja kontrole zračnog prometa pilotu zrakoplova se dozvoljava obavljanje leta pod uvjetima utvrđenim u odobrenju. Prilikom obavljanja poslova kontrole zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može izdavanjem odgovarajućih odobrenja i njihovim izmjenama utvrditi pojedinosti koje se odnose na odvijanje leta, posebice na letnu putanju i razinu.

(2) Ako pilot zrakoplova iz važnih razloga zatraži prednost prilikom izdavanja odobrenja kontrole zračnog prometa, te razloge mora navesti u svom zahtjevu.

(3) Pilot zrakoplova mora postupati prema posljednjem izdanom i potvrđenom odobrenju kontrole zračnog prometa, sve dok mu se ne izda novo odobrenje, osim ako se radi o situacijama kada se zrakoplov nalazi u opasnosti i koje zahtijevaju trenutnu odluku pilota zrakoplova, pri čemu pilot mora neodložno o tome obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa i pribaviti novo odobrenje.

Letovi i djelovanja za koje je potrebno odobrenje kontrole zračnog prometa

Članak 72.

Odobrenje kontrole zračnog prometa mora se pribaviti za sljedeće letove ili djelovanja:

1. IFR letove,

2. VFR letove u zračnom prostoru klase B, C i D,

3. aerodromski promet na kontroliranim aerodromima,

4. posebne VFR letove,

5. noćne VFR letove te noćne letove zračnih brodova i slobodnih balona s posadom u kontroliranom zračnom prostoru,

6. letove jedrilica u oblacima,

7. letove u uvjetno zabranjenim i privremeno izdvojenim područjima, ako je to izričito propisano prilikom utvrđivanja odgovarajućih područja,

8. akrobatske letove u kontroliranom zračnom prostoru i na kontroliranim aerodromima,

9. skokove padobranom i izbacivanje predmeta padobranima u kontroliranom zračnom prostoru,

10. letenje zrakoplovnih modela s raketnim pogonom i daljinski upravljanih ili neupravljanih letećih objekata s vlastitim pogonom u kontroliranom zračnom prostoru,

11. letenje slobodnih balona bez posade, ukupne mase kupole balona i balasta veće od 0,5 kg, kao i za letenje uvezanih slobodnih balona bez posade, te grupno letenje slobodnih balona bez posade u kontroliranom zračnom prostoru.

12. letenje mikrolakih aviona, parajedrilica i ovjesnih jedrilica u kontroliranom zračnom prostoru.

Pribavljanje odobrenja

Članak 73.

(1) U slučajevima iz članka 72. točke 1. do 7. ovoga Pravilnika, pilot zrakoplova mora odobrenje pribaviti putem radiokomunikacije.

(2) U slučajevima iz članka 72. točke 8. do 12. ovoga Pravilnika, odobrenje se mora pribaviti od nadležne kontrole zračnog prometa putem telefona.

(3) Akrobatski letovi u kontroliranom zračnom prostoru moraju se dogovoriti telefonom s nadležnom kontrolom zračnog prometa. Odobrenje se izdaje putem telefona ili radiokomunikacijom.

(4) U slučaju održavanja zrakoplovnih priredbi te posebnog korištenja kontroliranog zračnog prostora, prethodno se mora pribaviti pismeno odobrenje HKZP sukladno odredbama članaka 30. odnosno 186. ovoga Pravilnika.

Sadržaj odobrenja

Članak 74.

(1) Odobrenje kontrole zračnog prometa proslijeđeno radiokomunikacijom, u načelu, a ovisno o vrsti leta (IFR, VFR), obvezi razdvajanja, klasifikaciji zračnoga prostora, fazi leta (uzlijetanje, rutni let, prilaženje, slijetanje i dr.), vrsti plana leta, te utvrđenom načinu rada nadležne kontrole zračnog prometa, može sadržavati podatke navedene sljedećim redoslijedom:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. granicu valjanosti odobrenja,

3. rutu leta,

4. razinu odnosno razine leta za čitavu rutu ili njezin dio i promjene razina po potrebi,

5. sve ostale potrebne upute ili informacije, kao što su postavljanje SSR transpondera, postupke prilaženja ili odlaska, vrijeme komunikacije i vremena istjecanja odobrenja. Pod vremenom istjecanja odobrenja, smatra se vrijeme u kojem se odobrenje automatski poništava, ako let ne započne.

(2) Upute koje se odnose na razine, a uključene su u odobrenje, mogu sadržavati:

1. putnu razinu odnosno razine,

2. razine na kojima se prolaze određene značajne točke, ako je potrebno,

3. mjesto ili vrijeme početka penjanja ili snižavanja, ako je potrebno

4. brzinu penjanja ili snižavanja, ako je potrebno,

5. podrobna uputstva koja se odnose na odlazne i prilazne razine.

Odjeljak 3.

IZVJEŠTAJI PILOTA ZRAKOPLOVA

1. IZVJEŠTAJ O POZICIJI

Obveza javljanja pozicije

Članak 75.

(1) Pilot zrakoplova mora u slučajevima utvrđenim odredbama članka 12. stavak 3. ovoga Pravilnika, prilikom prelijetanja utvrđenih obveznih točaka javljanja, proslijediti nadležnoj kontroli zračnog prometa izvještaj o poziciji. Ako nije drukčije propisano izvještaj o poziciji mora se proslijediti iznad ili neposredno nakon prelijetanja svake utvrđene obvezne točke javljanja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može, u pojedinom slučaju, zahtijevati prosljeđivanje izvještaja o poziciji i iznad drugih točaka ili pilota zrakoplova osloboditi te obveze.

Izvještaj o poziciji kod IFR letova

Članak 76.

(1) Pilot zrakoplova prilikom IFR leta, a kod prve uspostave radiokomunikacije, mora javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. pozicija,

3. vrijeme preleta.

Vrijeme preleta može se izostaviti ako se točka javljanja prelijeće u trenutku prosljeđivanja izvještaja o poziciji.

(2) Nakon promjene radiofrekvencije, moraju se proslijediti sljedeći podaci:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. razina, a odobrena razina u slučaju penjanja ili snižavanja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, kod promjene frekvencije s prilazne kontrole na frekvenciju aerodromskog kontrolnog tornja, odnosno promjene frekvencije s aerodromskog kontrolnog tornja na frekvenciju prilazne kontrole, ne prosljeđuje se podatak o razini.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kod IFR leta u zračnom prostoru u kojem se ne provodi radarska usluga, pilot zrakoplova mora javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. pozicija,

3. vrijeme preleta,

4. razina.

Vrijeme preleta može se izostaviti ako se točka javljanja prelijeće u trenutku javljanja.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, kod promjene frekvencije s prilazne kontrole na frekvenciju aerodromskog kontrolnog tornja, ne prosljeđuju se podaci o vremenu preleta i razini, a kod promjene frekvencije s aerodromskog kontrolnog tornja na frekvenciju prilazne kontrole, ne prosljeđuju se podaci o vremenu preleta.

Izvještaj o poziciji kod VFR letova

Članak 77.

(1) Kod obavljanja VFR leta, pilot zrakoplova mora javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke i to navedenim redoslijedom:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. pozicija,

3. vrijeme preleta,

4. razina,

5. predviđeno vrijeme sljedeće pozicije.

(2) Vrijeme preleta iz stavka 1. točka 3. ovoga članka može se izostaviti, ako se točka javljanja prelijeće u trenutku javljanja.

Izvještaj o poziciji zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu

Članak 78.

(1) Pilot zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu na kontroliranom aerodromu, mora na zahtjev nadležne kontrole zračnog prometa javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. pozicija.

(2) Pilot zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu na nekontroliranom aerodromu, mora javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. naziv aerodroma,

2. pozivni znak zrakoplova,

3. poziciju za smjer slijetanja,

4. planiranu sletnu stazu.

2. Izvještaj o odlasku i dolasku

Izvještaj o odlasku

Članak 79.

(1) Za sve letove za koje je predan plan leta a koji uzlijeću s nekontroliranog aerodroma, ako nije drukčije propisano, pilot zrakoplova mora nadležnoj kontroli zračnog prometa neodložno proslijediti izvještaj o odlasku, javljanjem stvarnog vremena uzlijetanja

(2) Neposredno nakon uzlijetanja, stvarno vrijeme uzlijetanja mora javiti:

1. nadležnom prijavnom uredu operativnih usluga kontrole zračnog prometa osoba koju ovlasti pilot zrakoplova ili

2. pilot zrakoplova propisanim radiokomunikacijskim postupkom nadležnoj kontroli zračnog prometa, a ako to nije moguće, centru za pružanje letnih informacija.

(3) Izvještaj o odlasku mora sadržavati sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. aerodrom odlaska,

3. vrijeme uzlijetanja,

4. aerodrom odredišta.

Izvještaj o dolasku

Članak 80.

(1) Za sve letove za koje je predan plan leta, a koji slijeću na nekontrolirane aerodrome, pilot zrakoplova mora, nadležnoj kontroli zračnog prometa neodložno proslijediti izvještaj o dolasku, javljanjem vremena slijetanja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se zrakoplov već nalazi u aerodromskom prometnom krugu i očekuje se sigurno slijetanje, umjesto prosljeđivanja izvještaja o dolasku pilot zrakoplova može putem radiokomunikacije proslijediti predviđeno vrijeme slijetanja nadležnoj kontroli zračnog prometa, a ako to nije moguće, centru za pružanje letnih informacija.

(3) Izvještaj o dolasku mora sadržavati sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. aerodrom slijetanja,

3. vrijeme slijetanja.

Ako iz nekog razloga slijetanje nije uslijedilo na aerodrom odredišta, izvještaj o dolasku mora sadržavati aerodrom odlaska i aerodrom odredišta, naznačen u planu leta.

Odjeljak 4.

PLAN LETA

Obveza predavanja plana leta

Članak 81.

(1) Plan leta obvezno se predaje za sljedeće letove:

1. IFR letove,

2. VFR letove u kontroliranom zračnom prostoru, osim za letove unutar kontrolirane zone danju,

3. letove u uvjetno zabranjenim područjima i drugim područjima, uključujući područja iz članka 15. stavak 3. ovoga Pravilnika, ako je to izričito propisano prilikom utvrđivanja odgovarajućeg područja,

4. VFR letove koji prelaze granicu Republike Hrvatske.

(2) U svrhu olakšavanja provođenja mjera potrage i spašavanja zrakoplova, plan leta može se predati i za druge letove.

(3) Uvjeti i način predaje planova leta za letove hrvatskih vojnih zrakoplova uređuju se posebnim propisom.

Predavanje pojedinih vrsta planova leta

Članak 82.

(1) Pojedinačni plan leta (individual flight plan-FPL) mora se predati za svaki pojedini let za koji je predavanje plana leta propisano. Pojedinim letom u smislu ovoga Pravilnika smatra se i grupni let više zrakoplova, kao i svaki dio leta kad se radi o letu koji uključuje međuslijetanja.

(2) Trajni plan leta (repetitive flight plan-RPL) može se predati za najmanje 10 IFR letova koje planira isti operator zrakoplova, ako su ti letovi planirani kao redoviti, istovrsni i najmanje jednom tjedno, odnosno svakodnevno tijekom najmanje deset dana u slijedu.

Vrijeme predavanja plana leta

Članak 83.

Vrijeme predavanja plana leta utvrđuje HKZP.

Predavanje plana leta i odgovornost

Članak 84.

(1) Operator zrakoplova, zapovjednik zrakoplova ili druga ovlaštena osoba mora predati plan leta sukladno uvjetima koje utvrđuje HKZP.

(2) Predavatelj plana leta odgovoran je za:

1. potpunost i točnost podataka,

2. pribavljanje preduzletnih informacija i po potrebi odobrenja kontrole zračnog prometa,

3. provjeru provedivosti leta, između ostalog i na temelju pribavljenih preduzletnih informacija, te

4. potpuno adresiranje i prosljeđivanje.

Sadržaj i obrazac plana leta

Članak 85.

(1) Obrazac plana leta iz Dodatka 7. ovoga Pravilnika, mora sadržavati odgovarajuće podatke o planiranom letu.

(2) Uvjete za predavanje, prihvaćanje, poništavanje i izmjene plana leta, te uvjete za dopuštena odstupanja koja se odnose na plan leta, utvrđuje HKZP.

Odjeljak 5.

UPRAVLJANJE PROTOKOM ZRAČNOG PROMETA

Pojam, opseg i uvjeti za upravljanje protokom zračnog prometa

Članak 86.

(1) Upravljanje protokom zračnog prometa (Air Traffic Flow Management) provodi se prikladnim mjerama kako bi se izbjeglo preopterećenja, te kako bi se optimizirali postojeći kapaciteti europskog sustava kontrole zračnog prometa.

(2) Prikladnim mjerama iz stavka 1. ovoga članka, smatraju se mjere koje se odnose na planiranje, koordinaciju i provedbu strategijskih (sedam i više dana prije dana događanja), predtaktičkih (unutar šest dana prije dana događanja) i taktičkih (na dan događanja) mjera, uzimajući pritom u obzir utvrđene kapacitete sustava kontrole zračnog prometa, istovjetan odnos prema IFR letovima koji slijeću odnosno uzlijeću iz Republike Hrvatske u odnosu na letove koji prelijeću Republiku Hrvatsku, te primjenu onih mjera upravljanja protokom koje imaju najmanji negativni utjecaj na korisnike zračnog prostora.

(3) Uvjete i postupke upravljanja protokom zračnog prometa u hrvatskom zračnom prostoru utvrđuje HKZP.

Opći

ATFM postupci

Članak 87.

(1) Taktičke mjere iz članka 86. stavak 2. ovoga Pravilnika mogu se primjenjivati, pojedinačno ili u kombinaciji kao sljedeći postupci:

1. pravodobno dodjeljivanje slotova odlaska prema određenim odredišnim područjima ili aerodromima,

2. predlaganje rasteretnih ili alternativnih ruta, i

3. privremeno zabranjivanje pojedinih letova pod određenim uvjetima.

(2) Slot odlaska proračunava se i dodjeljuje korisnicima zračnog prostora na temelju podataka iz plana leta, a primjenjuje se na IFR letove i na letove s promjenom pravila letenja, ako se IFR dio leta obavlja u području u kojemu su na snazi mjere za upravljanje protoka zračnog prometa. Postupak dodjele slota, odnosno mjere za upravljanje protokom zračnog prometa, ne primjenjuju se na letove sa statusom »EMER«, »HEAD« i »SAR« te u drugim predviđenim slučajevima.

(3) Za sve letove koji podliježu mjerama za upravljanje protokom zračnog prometa, slot odlaska se dodjeljuje najkasnije dva sata prije EOBT-a u obliku proračunatog vremena uzlijetanja (CTOT). Proračunato vrijeme uzlijetanja se pribavlja u prijavnom uredu operativnih usluga kontrole zračnog prometa, ili se proslijeđuje izravno korisniku zračnog prostora.

Obveze pilota zrakoplova i korisnika zračnog prostora u pogledu pridržavanja slota

Članak 88.

(1) Aerodromska kontrola zračnog prometa odgovorna je za nadzor slotova odlaska na aerodromima odlaska, što uključuje i odbijanje izdavanja odobrenja za pokretanje motora ili uzlijetanje letovima koji značajnije odstupaju od dodijeljenog CTOT-a. Za potrebe aerodromske kontrole zračnog prometa slot odlaska iz članka 87. stavak 3. ovoga Pravilnika iznosi 15 minuta (-5/+10 minuta oko proračunatog vremena uzlijetanja).

(2) Operator zrakoplova dužan je poznavati i pridržavati se objavljenih mjera protoka zračnog prometa te planirati letove zrakoplova u odlasku tako da se uzlijetanja obavljaju u skladu s proračunatim vremenom uzlijetanja. Ako korisnik zračnog prostora uoči da se iz bilo kojeg razloga ne može pridržavati dodijeljenog slota, mora o tome neodložno i izravno obavijestiti tijelo nadležno za upravljanje protokom zračnog prometa ili nadležnu kontrolu zračnog prometa.

Glava 2.

AERODROMSKA KONTROLA ZRAČNOG PROMETA

Aerodromski prometni krug i vožnja

Članak 89.

Sljedeće pozicije u aerodromskom prometnom krugu i krugu za vožnju (taxi circuit) predstavljaju točke na kojima piloti, u načelu, traže i ovisno o prometnoj situaciji dobivaju odobrenja i upute:

1. parkirališna pozicija; pilot zrakoplova traži odobrenje za pokretanje motora, ako je potrebno, te po potrebi informacije za odlazak i upute za vožnju u svrhu odlaska,

2. pozicija za čekanje; zrakoplov javlja da je spreman za odlazak, ako je potrebno. Zrakoplovi u odlasku zadržavaju se na toj poziciji do trenutka kad kontrolor zračnog prometa ovisno o prometnoj situaciji može izdati uputu za izlazak na stazu ili odobrenje za uzlijetanje,

3. pozicija za uzlijetanje; na toj se poziciji dodjeljuje odobrenje za uzlijetanje, ako to nije učinjeno ili nije bilo moguće učiniti na poziciji br. 2,

4. krak niz vjetar; pilot javlja poziciju niz vjetar, ako je potrebno. Odobrenje za slijetanje može se izdati na toj poziciji,

5. osnovni krak; pilot zrakoplova javlja osnovni krak, ako to od njega zatraži kontrolor zračnog prometa. Odobrenje za slijetanje može se izdati na toj poziciji ako to nije učinjeno ili nije bilo moguće učiniti na poziciji br. 4,

6. završni krak; pilot zrakoplova javlja završni krak, ako to od njega zatraži kontrolor zračnog prometa. Odobrenje za slijetanje mora se izdati na toj poziciji ako to nije učinjeno ili nije bilo moguće učiniti na poziciji br. 4 ili 5,

7. izlazak sa staze; na toj poziciji izdaje se uputa za vožnju do stajanke ili uputa da zrakoplov uspostavi komunikaciju sa zemaljskom kontrolom odnosno kontrolom stajanke.

Staza u uporabi

Članak 90.

(1) Za stazu u uporabi određuje se uzletno-sletna staza čiji je smjer najbliži smjeru vjetra.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za stazu u uporabi može se odrediti i druga staza ako je to potrebno zbog smještaja aerodromskog prometnog kruga, dužine uzletno-sletne staze, kapaciteta uzletno-sletne staze, smještaja navigacijskih sredstava koji služe za izvršenje prilaženja, nesmetanijeg slijetanja ili odlaska zrakoplova, blizine drugih aerodroma, prometne situacije, postupaka za smanjenje buke ili utjecaja trenutne meteorološke situacije pod uvjetom da prosječna leđna komponenta vjetra na toj stazi u pravilu ne iznosi više od 5 čvorova, osim ako je HKZP odobrila veću leđnu komponentu vjetra za tu stazu ili ako sigurnosni razlozi zahtijevaju trenutnu uporabu druge uzletno-sletne staze.

(3) Ako staza u uporabi nije prikladna za neki tip zrakoplova, a na zahtjev pilota, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti uporabu druge staze, pod uvjetom da prometna situacija i postupci za smanjenje buke dopuštaju takvu izmjenu.

Postupci pokretanja motora zrakoplova

Članak 91.

(1) U svrhu redovitog i nesmetanog odvijanja zračnog prometa, piloti zrakoplova moraju prije svakog odlaska prema IFR planu leta zatražiti odobrenje za pokretanje motora. Odobrenje za pokretanje motora ne smije se zatražiti, ako pilot zrakoplova nije siguran da li je u stanju pokrenuti motore unutar 5 minuta nakon izdavanja odobrenja.

(2) Ako je predviđeno kašnjenje u odlasku manje od 20 minuta, pilotima se izdaje odobrenje za trenutno pokretanje motora. Ako je predviđeno kašnjenje u odlasku veće od 20 minuta, kontrolor zračnog prometa je obvezan obavijestiti pilota zrakoplova o trenutku kada smije pokrenuti motore ili očekivanom trajanju kašnjenja.

Odobrenja za odlaske prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR)

Članak 92.

(1) Prije odlaska, pilot zrakoplova prima rutno odobrenje (en-route clearance), uključujući odobrenje za odlaznu rutu.

(2) Početna razina na koju se zrakoplov penje nakon uzlijetanja utvrđena je u standardnom instrumentalnom odlasku (Standard instrument departure-SID), odnosno određuje ju nadležna kontrola zračnog prometa zajedno s rutnim odobrenjem prije uzlijetanja.

(3) Ovisno o prometnoj situaciji, odobrenja za daljnje penjanje izdaju se nakon uzlijetanja.

Informacije o bitnom lokalnom prometu

Članak 93.

(1) Bitnim lokalnim prometom smatra se svaki promet zrakoplova, vozila ili osoba na ili u blizini manevarskih površina, odnosno promet u okolici aerodroma koji bi mogao predstavljati opasnost za dotične zrakoplove.

(2) Nadležna kontrola zračnog prometa mora obavijestiti pilota zrakoplova o svakom bitnom lokalnom prometu, na način koji omogućuje lako uočavanje i prepoznavanje tog prometa. O iznenadnoj pojavi opasnosti tijekom završnog prilaženja, pilot zrakoplova mora se obavijesti bez odlaganja.

Bitne informacije o stanju aerodroma

Članak 94.

(1) Bitne informacije o stanju aerodroma su podaci, koji se odnose na stanje operativnih površina i pripadajućih sredstava koja su potrebna za sigurno odvijanje zračnog prometa. Bitne informacije o stanju aerodroma izdaju se uvijek, kada kontrolor zračnog prometa smatra da je to potrebno i u interesu sigurnosti zračnoga prometa ili na zahtjev pilota zrakoplova.

(2) Bitne informacije o stanju aerodroma prosljeđuju se sljedećim redoslijedom:

1. građevinski ili radovi u svrhu održavanja na, ili u neposrednoj blizini operativnih površina,

2. neravnine ili napuknuća površine uzletno-sletne staze, staze za vožnju ili stajanke,

3. snijeg, bljuzgavica ili led na uzletno-sletnoj stazi, stazi za vožnju ili stajanci,

4. nanosi ili zapusi snijega, uključujući visinu snježnog pokrivača u neposrednoj blizini uzletno-sletne staze, staze za vožnju ili stajanke, kao i informacije o čišćenju snijega i posipanju odnosno prskanju uzletno-sletne staze,

5. ostale privremene opasnosti, uključujući parkirane zrakoplove i ptice na tlu ili u zraku,

6. otkaz ili nepravilnosti u radu dijela ili ukupnog aerodromskog sustava osvjetljenja i

7. ostale važne obavijesti.

Informacije zrakoplovima u odlasku i dolasku

Članak 95.

(1) Pilotu zrakoplova koji namjerava letjeti prema pravilima vizualnog letenja (VFR) i pilotu koji namjerava letjeti prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), ako automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje nije na raspolaganju, nakon uspostave prve komunikacije kontrolor zračnog prometa prosljeđuje informacije sljedećim redoslijedom:

1. uzletno-sletnu stazu u uporabi,

2. trenutni smjer i brzinu vjetra pri tlu, uključujući značajna odstupanja,

3. QNH postavljanje visinomjera ili QFE na zahtjev,

4. temperaturu zraka i točku rosišta za zrakoplove s turbinskim motorima,

5. trenutnu vidljivost u smjeru uzlijetanja i početnog penjanja ako je manja od 10 km i trenutnu vidljivost(i) uzduž uzletno-sletne staze u uporabi, ako podaci postoje.

(2) Ako je potrebno, prije uzlijetanja kontrolor zračnog prometa obavještava pilota zrakoplova o:

1. promjenama bitnih informacija o stanju aerodroma,

2. svim značajnim promjenama smjera i brzine vjetra pri tlu, temperature zraka, vidljivosti ili vidljivosti uzduž staze, te promjeni QNH vrijednosti tlaka zraka ako promjena iznosi 1 hPa (0,03 incha Hg) ili više,

3. značajnim meteorološkim uvjetima (kumulonimbus ili oluja, umjerena ili jaka turbulencija, smicanje vjetra, tuča, umjereno ili jako zaleđivanje, kiša koja se ledi i sl.) u području uzlijetanja i penjanja, ako informacija već nije proslijeđena putem automatskog emitiranja informacija za slijetanje i uzlijetanje.

(3) Pilotu zrakoplova koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR) odobrava se ulazak u kontroliranu zonu odnosno ulazak u aerodromski prometni krug ako meteorološki uvjeti i prometna situacija to dozvoljavaju. Odobrenje za ulazak uključuje i sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. VFR rutu dolaska, odnosno smjer prometnog kruga kad se upotrebljava desni prometni krug, ako se radi o odobrenju za ulazak u aerodromski prometni krug,

2. uzletno-sletnu stazu u uporabi ili smjer slijetanja,

3. QNH vrijednost tlaka zraka,

a ako je potrebno prosljeđuju se i sljedeći podaci:

4. apsolutna visina leta,

5. trenutni smjer i brzina vjetra,

6. bitni lokalni promet,

7. bitne aerodromske informacije,

8. posebne upute.

(4) Na zračnim lukama, nadležna kontrola zračnog prometa prosljeđuje vrijeme slijetanja i uzlijetanja samo na poseban zahtjev pilota.

Vrtložna turbulencija

Članak 96.

(1) Prema kategorijama vrtložne turbulencije zrakoplovi mogu biti:

1. teški (heavy-H); zrakoplovi najveće dopuštene uzletne mase (maximum certificated take-off mass – MTOM), od 136 tona ili više,

2. srednji (medium-M); zrakoplovi najveće dopuštene uzletne mase manje od 136 tona, a veće od 7 tona,

3. laki (light-L); zrakoplovi najveće dopuštene uzletne mase do uključujući 7 tona.

(2) Obzirom da se opasnost i postojanje vrtložne turbulencije ne može točno predvidjeti, nadležna kontrola zračnog prometa nije odgovorna za pružanje informacije o opasnosti i postojanju vrtložne turbulencije u svakom trenutku i ne može jamčiti za točnost takve informacije.

(3) Smatra se da nadležna kontrola zračnog prometa primjenjuje propisane minimume za razdvajanje zbog vrtložne turbulencije za zrakoplove u odlasku, ako uz odobrenje za uzlijetanje proslijedi pilotu zrakoplova sljedeće podatke:

1. tip zrakoplova koji je prethodno uzletio,

2. proteklo vrijeme od uzlijetanja prethodnog zrakoplova ili udaljenost od zrakoplova koji je prethodno uzletio,

3. smjer i brzinu vjetra pri tlu,

4. upozorenje o mogućem postojanju vrtložne turbulencije korištenjem propisane fraze.

(4) Nakon prijama podataka iz stavka 3. ovoga članka, pilot zrakoplova je odgovoran za izbjegavanje vrtložne turbulencije, te se od njega ne zahtijeva pridržavanje propisanih minimuma razdvajanja zbog vrtložne turbulencije za zrakoplove u odlasku.

(5) Kad pilot zrakoplova ispred sebe vidi zrakoplov teže kategorije i u stanju je sam održavati sigurni razmak (npr. tako da tijekom prilaženja ostane iznad letne putanje prethodnog zrakoplova i sleti iza njegove točke dodira) ili pri pogodnom vjetru, povećano odstojanje nije potrebno.

(6) Tijekom vožnje iza zrakoplova teže kategorije pilot zrakoplova treba, ako je moguće, održavati odstojanje od najmanje 200 m.

Glava 3.

PRILAZNA I OBLASNA KONTROLA ZRAČNOG PROMETA

Očekivano vrijeme prilaženja

Članak 97.

(1) Ako nadležna kontrola zračnog prometa predviđa, da će IFR let čekati 20 minuta ili više iznad navigacijskog sredstva koje služi kao granica valjanosti odobrenja, pilotu zrakoplova mora se proslijediti očekivano vrijeme prilaženja, odnosno vrijeme napuštanja mjesta čekanja u svrhu završetka prilaženja za slijetanje.

(2) Ako predviđeno vrijeme čekanja iznosi manje od 20 minuta, nadležna kontrola zračnog prometa prosljeđuje očekivano vrijeme prilaženja, samo kad to smatra potrebnim. Nadležna kontrola zračnoga prometa, mora pilotu zrakoplova proslijediti izmijenjeno očekivano vrijeme prilaženja ako se ono razlikuje za ±5 minuta ili više od proslijeđenog.

(3) Ako nadležna kontrola zračnoga prometa nije izdala odobrenje za nastavak leta nakon prolaska navigacijskog sredstva koje služi kao granica valjanosti odobrenja, pilot zrakoplova mora započeti postupak čekanja, zadržati posljednju dodijeljenu razinu i čekati na daljnja odobrenja.

Slijed za slijetanje

Članak 98.

Slijed za slijetanje mora se uspostaviti na način koji omogućuje dolazak najvećeg broja zrakoplova uz najmanje prosječno kašnjenje, dajući pritom prednost zrakoplovima na način utvrđen odredbama članka 66. ovoga Pravilnika.

Podešavanje brzine

Članak 99.

U svrhu uspostavljanja slijeda za prilaženje i smanjenja potrebnog broja vektora, nadležna kontrola zračnoga prometa može, prilikom radarskog vektoriranja tijekom međuprilaženja i završnog prilaženja, zahtijevati da zrakoplov pod radarskom kontrolom podesi brzinu za najviše ± 20 kt, na temelju indicirane brzine (IAS). Podešavanje brzine se ne smije zahtijevati ili primjenjivati nakon što je zrakoplov u završnom prilaženju preletio točku udaljenu 4 NM od praga uzletno-sletne staze.

Informacija o poziciji i udaljenosti

Članak 100.

(1) Radarski kontrolor zračnog prometa mora obavijestiti pilota zrakoplova, kojeg se radarski vektorira zbog instrumentalnog prilaženja, o poziciji zrakoplova najmanje jednom prije početka završnog prilaženja, tako da mu proslijedi udaljenost od točke ili navigacijskog sredstva na koje se informacija odnosi.

(2) Tijekom radarskog prilaženja (PAR, SRA), nadležna kontrola zračnog prometa mora podsjetiti pilota zrakoplova koji se nalazi u završnom prilaženju da provjeri da li je podvozje izvučeno i zabravljeno.

(3) Tijekom instrumentalnog prilaženja, nadležni kontrolor zračnog prometa mora izdati odobrenje za slijetanje ili alternativno odobrenje pilotu zrakoplova, najkasnije na udaljenosti od 2 NM od zone dodira.

Prilaženje s neprekinutim snižavanjem

Članak 101.

(1) Postupak prilaženja s neprekinutim snižavanjem (continouos descent approach-CDA) primjenjuje se samo tijekom ILS prilaženja u cilju uštede goriva i smanjenja buke, ako to prometna situacija dopušta, a na zahtjev pilota, ili prijedlog kontrolora zračnog prometa.

(2) Prilikom primjene postupka iz stavka 1. ovoga članka, prilazna kontrola vodi zrakoplove primjenom postupaka radarskog vektoriranja i odobrava neprekinuto snižavanje do razine međuprilaženja, tako da se razina dostigne na smjeru usmjerivača na udaljenosti od oko 8 NM od točke dodira. Neprekinuto snižavanje do odobrene razine provodi se brzinom snižavanja od 300 stopa/NM (kut snižavanja oko 3°)

(3) Ako se tijekom snižavanja, iz posebnih razloga (npr. razdvajanje, struktura zračnog prostora, prepreke) odobre početne razine koje su veće od razine međuprilaženja, nadležna kontrola zračnog prometa, treba pravodobno ukinuti to ograničenje, tako da bude osigurano neprekinuto snižavanje od 300 stopa/NM.

(4) Nakon postizanja visine međuprilaženja, zrakoplov se mora nalaziti u horizontalnom letu otprilike 1 NM prije uključivanja u putanju poniranja. Taj segment međuprilaženja služi za smanjenje brzine. Informacije o udaljenosti od točke dodira prosljeđuju se pilotu zrakoplova zajedno s odobrenjem za snižavanje, a u pravilu na udaljenostima od 20, 15 i 10 NM od točke dodira kako bi se pilotu zrakoplova, ako je potrebno, omogućilo ispravljanje brzine snižavanja.

(5) Ako prometna situacija ne dopušta primjenu CDA (npr. prilaženje zrakoplova s različitom letnim sposobnostima), nadležna kontrola zračnog prometa obavještava o tome pilota zrakoplova odgovarajućom propisanom frazom. U tom se slučaju prilaženje provodi prema objavljenim postupcima.

(6) Pilot zrakoplova tijekom CDA prilaženja, mora koristiti tehniku prilaženja propisanu za smanjenje buke u skladu s odredbama članka 155. ovoga Pravilnika.

Vizualno prilaženje

Članak 102.

(1) IFR letu se može odobriti vizualno prilaženje, uz uvjet, da pilot može održavati stalnu vidljivost zemljine površine i:

1. ako je javljena baza oblaka na ili iznad odobrene razine početnog prilaženja, ili ako se zrakoplov već nalazi ispod baze oblaka, ili

2. ako pilot tijekom postupka instrumentalnog prilaženja javi da će meteorološki uvjeti dozvoliti vizualno prilaženje i da postoji velika vjerojatnost da će se vizualno prilaženje i slijetanje moći završiti, ili ako nadležna kontrola zračnoga prometa predloži vizualno prilaženje i pilot ga prihvati, uz pridržavanje navedenih uvjeta, ili

3. ako je zrakoplov kojemu se odobrava vizualno prilaženje prvi zrakoplov u slijedu prilaženja, ili ako pilot javi da vidi prethodni zrakoplov i primi uputu da ga slijedi. Ako pilot tijekom postupka instrumentalnog prilaženja javi da će vidljivost dozvoliti vizualno prilaženje, ali da ne vidi prethodni zrakoplov, mora se održavati radarsko razdvajanje sve do uspostave vizualnog razdvajanja.

(2) Vizualno prilaženje može se provoditi i u instrumentalnim meteorološkim uvjetima, ako se pilot zrakoplova može pridržavati nekog od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Izdavanje odobrenja za vizualno prilaženje ovisi o prometnoj situaciji i možebitnim postupcima za smanjenje ili izbjegavanje buke.

(4) Ako pilot zahtijeva ili prihvati predloženi postupak vizualnog prilaženja, odgovoran je za pridržavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju, nadležna kontrola zračnog prometa smatra, da pilot može neodložno započeti postupak vizualnog prilaženja.

(5) U cilju bržeg odvijanja zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može pilotu zrakoplova predložiti vizualno prilaženje, ako je javljena baza oblaka na ili iznad odobrene razine početnog prilaženja, ili ako se zrakoplov već nalazi ispod baze oblaka.

(6) Odgovornost za održavanje razdvajanja između zrakoplova kojemu je odobreno vizualno prilaženje i ostalih zrakoplova snosi nadležna kontrola zračnoga prometa, dok se danju ta odgovornost može prenijeti na pilota zrakoplova.

Vizualni odlasci IFR letova u VMC uvjetima

Članak 103.

(1) U slučajevima uzlijetanja određenih tipova zrakoplova, nadležna kontrola zračnog prometa može, na vlastiti prijedlog ili na zahtjev pilota zrakoplova, izdati odobrenje za provedbu modificiranoga objavljenog IFR postupka u vizualnim meteorološkim uvjetima (visual climb-outs in VMC), ako je udovoljeno svim sljedećim zahtjevima:

1. baza oblaka se nalazi iznad minimalne apsolutne visine za radarsko vektoriranje,

2. vidljivost pri tlu iznosi 5 km ili više,

3. postupak se primjenjuje samo danju,

4. neće se povrijediti nekontrolirani zračni prostor,

5. postupak je ograničen samo do prolaska određene visine (npr. min. IFR putne razine),

6. neće doći do neprimjerenog ugrožavanja stanovništva bukom.

(2) Odobrenje za vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima izdaje se IFR letu zajedno s rutnim odobrenjem, a samo izuzetno neposredno nakon uzlijetanja.

(3) Kad zatraži ili potvrdi primitak odobrenja za vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima, pilot zrakoplova preuzima odgovornost za nadvisivanje prepreka sve do prelaska visine određene u skladu s odredbom točke 5. stavak 1. ovoga članka.

Vrtložna turbulencija

Članak 104.

(1) Povećane norme razdvajanja iz stavka 2. ovoga članka, koje se primjenjuju između letova iz članka 68. ovoga Pravilnika, a uslijed djelovanja vrtložne turbulencije, moraju se primjenjivati ako:

1. zrakoplov leti neposredno iza prethodnog zrakoplova na istoj razini ili na razini koja se nalazi na manje od 1000 stopa ispod njega, ili

2. ako oba zrakoplova koriste istu uzletno-sletnu stazu, ili

3. ako zrakoplov prolazi iza prethodnog zrakoplova na istoj razini ili na razini koja se nalazi na manje od 1000 stopa ispod njega.

(2) Uslijed djelovanja vrtložne turbulencije primjenjuju se sljedeće povećane norme razdvajanja između letova iz stavka 1. ovoga članka:

Prethodni zrakoplov	Slijedni zrakoplov	NM
Teški	Teški	4
Teški	Srednji	5
Teški	Laki	6
Srednji	Laki	5

Razdvajanje zrakoplova uporabom Machovog broja i promjena brzine

Članak 105.

(1) Propisane norme razdvajanja između mlaznih zrakoplova koji lete istom putanjom i na istoj putnoj razini iznad FL 245, nadležna kontrola zračnog prometa može uspostaviti i održavati, tako da od pilota zrakoplova zahtjeva da lete stvarnim brzinama, izraženima u obliku Machovog broja, koje osiguravaju održavanje ili povećanje odstojanja između tih zrakoplova.

(2) Kontrola brzine uporabom Machovog broja zahtijeva da:

1. se piloti zrakoplova pridržavaju posljednje dodijeljenog Machovog broja,

2. da piloti zrakoplova prije svake promjene brzine obavijeste nadležnu kontrolu zračnog prometa, kad je potrebno odstupiti od trenutne brzine za ± 0,1 Macha,

3. da piloti zrakoplova, na zahtjev nadležne kontrole zračnog prometa, uključe trenutni stvarni Machov broj u redovne izvještaje o poziciji.

(3) Ako pilot zrakoplova namjerava tijekom leta mijenjati putnu brzinu, navedenu u planu leta, mora pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnoga prometa, ako vrijednost izmjene iznosi 5 % ili više od navedene brzine.

(4) U donjem zračnom prostoru, ispod FL 245, putne brzine izražavaju se u čvorovima na temelju indicirane brzine (IAS).

(5) Ukoliko pilot zrakoplova tijekom leta zahtjeva promjenu visine leta ili je ista zahtjevana od nadležne kontrole zračnog prometa, a zrakoplov nije u stanju održavati vertikalnu brzinu penjanja odnosno poniranja od 500 stopa u minuti ili više, pilot zrakoplova je dužan o tome izvjestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

Putno penjanje

Članak 106.

Primjena postupka putnoga penjanja (cruise climb) u hrvatskom zračnom prostoru je zabranjena.

Vlastito međusobno razdvajanje u vizualnim meteorološkim uvjetima

Članak 107.

Nadležna kontrola zračnoga prometa može, kontroliranom letu, prenijeti odgovornost za održavanje razdvajanja na pilota zrakoplova, tako da mu odobri održavanje vlastitog razdvajanja u vizualnim meteorološkim uvjetima kad je udovoljeno svim sljedećim zahtjevima:

1. postupak se primjenjuje samo danju,

2. ne postoji promet u suprotnom smjeru,

3. pilot zrakoplova zahtijeva ili se složi s takvim postupkom i potvrdi da vidi drugi zrakoplov,

4. postoji suglasnost pilota drugog zrakoplova za takav postupak,

5. samo jedan od zrakoplova smije biti u penjanju ili snižavanju,

6. primjena postupka je ograničena u odnosu na rutu, razinu ili vrijeme,

7. informacija o bitnom prometu je proslijeđena pilotima odnosnih zrakoplova.

Informacija o bitnom prometu

Članak 108.

(1) Bitni promet (essential traffic) je onaj kontrolirani let, na koji se primjenjuju propisani postupci razdvajanja, a nije od drugog zrakoplova razdvojen propisanim normama razdvajanja.

(2) Nadležna kontrola zračnoga prometa mora proslijediti informaciju o bitnom prometu odnosnim kontroliranim letovima, u svim slučajevima, kad jedan drugome predstavljaju bitan promet. Informacija o bitnom prometu mora sadržavati sljedeće podatke:

1. tip zrakoplova,

2. informaciju o relativnoj poziciji,

3. smjer leta odnosnog zrakoplova,

4. putnu razinu odnosnog zrakoplova, odnosno potvrdu o promjeni razine ili predviđeno vrijeme iznad točke javljanja najbliže mjestu prolaska razine.

Glava 4.

UPORABA RADARA U KONTROLI ZRAČNOGA PROMETA

Odjeljak 1.OPĆE ODREDBE

Svrha uporabe radara

Članak 109.

Tijekom obavljanja poslova kontrole zračnoga prometa radar se može upotrebljavati za:

1. razdvajanje letova u kontroliranom zračnom prostoru,

2. motrenje (nadzor) i vektoriranje zrakoplova,

3. ubrzanje protoka zračnoga prometa,

4. pružanje pomoći pilotima zrakoplova u svrhu izbjegavanja područja u kojima prevladavaju nepovoljni meteorološki uvjeti, navigacijske pomoći pilotima, u posebnim okolnostima, te za pružanje selektivnih informacija o prometu.

Odjeljak 2.

POSTUPCI PRILIKOM UPORABE SEKUNDARNOG RADARA

Postavljanje SSR transpondera tijekom redovne uporabe

Članak 110.

(1) Pilot zrakoplova mora postaviti mod i kod SSR transpondera, prema uputi nadležne kontrole zračnoga prometa. Ukoliko nadležna kontrola zračnoga prometa ne zatraži drugačije, pilot zrakoplova koji ulazi u područje nadležnosti odgovarajuće kontrole zračnog prometa, mora zadržati kôd koji mu je dodijelila posljednja nadležna kontrola, sve dok mu se ne dodijeli novi kôd.

(2) Ako je pilotu zrakoplova dodijeljen dvoznamenkasti kôd, pilot zrakoplova mora postaviti nulu (0) kao treću i četvrtu znamenku, osim u slučajevima kad su u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka utvrđene druge znamenke za posebne postupke.

(3) SSR kodove za pojedine vrste letova koji se odvijaju u hrvatskom zračnom prostoru, te SSR kodove za posebne postupke utvrđuje HKZP.

(4) Utvrđene SSR kodove iz stavka 3. ovoga članka pilot zrakoplova postavlja samostalno. U pojedinim slučajevima nadležna kontrola zračnoga prometa može dodijeliti SSR kodove različite od utvrđenih u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako je od pilota zrakoplova zatraženo postavljanje moda A ili drugog moda, pilot mora istodobno postaviti mod C bez posebne upute.

Postupci prilikom nepravilnog rada SSR transpondera

Članak 111.

(1) Ako nije drukčije zatraženo, pilot zrakoplova čiji SSR transponder na modu C ne radi pravilno, mora o tome neodložno obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa i

1. isključiti javljanje visine i emitirati samo nosivi val odgovora moda C, ili

2. isključiti u potpunosti mod C, ako vrsta SSR transpondera ne dopušta postupak prema odredbi točke 1. ovoga stavka. Pritom mod A mora ostati uključen.

(2) Ako vrsta transpondera ne dopušta odvojeno isključivanje moda A i C, SSR transponder se ne smije isključiti bez izričite upute nadležne kontrole zračnoga prometa, kako bi se osigurao stalan prijenos podataka o identitetu i poziciji preko moda A.

(3) Prilikom ulaska u područje nadležnosti kontrole zračnoga prometa, pilot zrakoplova mora se pridržavati poduzetih mjera i o tome odgovarajuće obavijestiti kontrolu zračnoga prometa.

Postavljanje SSR transpondera u slučajevima nužde

Članak 112.

(1) U slučajevima nužde, pilot zrakoplova mora zadržati postavljeni kôd, osim ako mu nadležna kontrola zračnoga prometa ne dodijeli neki drugi.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pilot zrakoplova može postaviti SSR transponder na mod A kôd 7700, ako to smatra najprikladnijom mjerom u skladu s vrstom nužde.

(3) Prilikom otkaza radiokomunikacije, pilot zrakoplova mora postaviti transponder na mod A kôd 7600 i poduzeti mjere propisane za slučaj otkaza radiokomunikacije.

(4) Pilot zrakoplova koji je predmet protuzakonitoga ometanja, kako bi ukazao na situaciju, mora se potruditi postaviti SSR transponder na mod A kôd 7500, osim ako okolnosti ne nalažu postavljanje kôda 7700.

(5) Pilot zrakoplova kojeg presreće vojni zrakoplov može primijeniti postupak u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, ako takav postupak smatra primjerenim okolnostima u pojedinom slučaju.

(6) Tijekom postupka presretanja, pilot presretača opremljenog SSR transponderom mora obustaviti transmisiju informacija o visini najkasnije na udaljenosti 20 NM (37 km) od zrakoplova kojeg namjerava presresti ili vremenski 40 sekundi prije predviđenog vremena dolaska na točku susreta sa zrakoplovom kojeg namjerava presresti (ovisno što je ranije) kako bi se spriječila neželjena rezolucijska informacija kod presretnutog zrakoplova opremljenog sustavom u zrakoplovu za izbjegavanje sudara.

Postupak kod otkaza SSR transpondera

Članak 113.

(1) Ako SSR transponder otkaže prije uzlijetanja, a ne može se popraviti prije odlaska, pilot zrakoplova mora:

1. obavijestiti aerodromsku kontrolu zračnog prometa i pribaviti odobrenje za provedbu leta,

2. planirati svoj let prema uvjetima iz odobrenja, tako da leti najkraćim putem do najbližeg prikladnog aerodroma gdje se kvar može otkloniti,

3. u rubrici 10. obrasca plana leta, upisati slovo »N« za potpunu neispravnost SSR transpondera ili u slučaju djelomičnog kvara transpondera, odgovarajuće slovo, koje označava preostale sposobnosti transpondera.

(2) Ukoliko otkaz transpondera nastupi nakon uzlijetanja, pilot zrakoplova mora o tome neodložno obavijestiti kontrolu zračnoga prometa.

Postupci za operativno korištenje odgovarača visine moda C

Članak 114.

(1) Smatra se da se zrakoplov nalazi na dodijeljenoj razini, ako prikazivanje odgovarača visine moda C, odstupa ± 300 stopa od te razine.

(2) Smatra se da je zrakoplov, kojem je odobreno napuštanje razine započeo napuštanje i napustio prethodno zauzetu razinu, kad informacija o razini SSR moda C prikazuje promjenu veću od 300 stopa u predviđenom smjeru od prethodno dodijeljene razine.

(3) Smatra se da je zrakoplov u penjanju ili snižavanju prošao razinu kad informacija o razini SSR moda C prikazuje da je prošao tu razinu u zahtijevanom smjeru, za više od 300 stopa.

(4) Smatra se da je zrakoplov dostigao odobrenu razinu kad informacija o razini SSR moda C prikazuje da razina zrakoplova odstupa ± 300 stopa od dodijeljene razine.

(5) Ako se razina koju je pilot zrakoplova javio razlikuje za više od ± 300 stopa od informacije o razini koju prikazuje SSR mod C a propisane norme za vertikalno razdvajanje mogu biti narušene, nadležna kontrola zračnoga prometa mora, obavijestiti pilota zrakoplova o odstupanju, te mu izdati uputu da potvrdi visinu. Ukoliko odstupanje i nakon toga postoji, kao temelj za daljnje razdvajanje mora se uzeti razina koju je javio pilot.

Odjeljak 3.

UPORABA SUSTAVA U ZRAKOPLOVU ZA IZBJEGAVANJE SUDARA (ACAS II)

Opremljenost i svrha uporabe ACAS II

Članak 115.

(1) Informacije dobivene na temelju sustava u zrakoplovu za izbjegavanje sudara, piloti zrakoplova su dužni koristiti u svrhu izbjegavanja mogućih sudara, dobivanja točnije slike o trenutnoj prometnoj situaciji te aktivnog traženja i vizualnog prepoznavanja konfliktnog prometa.

(2) Odredbe članka 116. ovoga Pravilnika ne oduzimaju zapovjedniku zrakoplova njegovo pravo donošenja konačne odluke kada se radi o upravljanju zrakoplovom tj. njegovo pravo na izbor najboljeg načina rješavanja prometnog konflikta ili sprječavanja mogućeg sudara.

(3) U slučaju postupanja nakon primanja rezolucijske informacije (Resolution Advisory-RA) kao i drugog događaja važnog za praćenje djelovanja sustava ACAS, pilot i kontrolor zračnog prometa moraju podnijeti izvještaj utvrđen posebnim propisom.

Način korištenja pokazivanja sustava u zrakoplovu za izbjegavanje sudara

Članak 116.

Upozorenja sustava u zrakoplovu za izbjegavanje sudara piloti moraju koristiti kako slijedi:

1. nikako ne izvoditi manevar izbjegavanja isključivo na temelju prometnih informacija (Traffic Advisories-TA).

2. nakon primitka prometne informacije, koristiti sve dostupne podatke za pripremu pravilne reakcije za slučaj primitka rezolucijske informacije (Resolution Advisory-RA)

3. u slučaju rezolucijske informacije (Resolution Advisory-RA) pilot mora:

a) neodložno postupiti sukladno dobivenoj rezolucijskoj informaciji osim u slučaju kada bi takav postupak ugrozio sigurnost zrakoplova (upozorenje o približavanju prevlačenju – stall warning, smicanje vjetra – wind shear i upozorenja sustava za signaliziranje blizine tla imaju prednost pred upozorenjima ACAS-a)

b) postupati prema rezolucijskoj informaciji čak i kada je u suprotnosti s uputom kontrole zračnog prometa

c) nikad ne izvoditi manevar penjanja ili snižavanja kao i promjene vertikalne brzine koji su suprotni primljenoj rezolucijskoj informaciji

d) što je prije moguće, ovisno o radnom opterećenju posade, obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa o rezolucijskoj informaciji uključujući i smjer vertikalnog odstupanja od važeće upute ili odobrenja kontrole zračnog prometa

e) odmah postupati sukladno svakoj promjeni rezolucijske informacije

f) svesti odstupanja od putanje leta na minimum tj. na odstupanja koja su nužna za postupanje prema rezolucijskim informacijama

g) nakon razrješenja konflikta odmah nastaviti postupati sukladno prethodno valjanoj uputi ili odobrenju kontrole zračnog prometa

h) obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa da nastavlja postupati prema valjanom odobrenju.

Odgovornost za razdvajanje zrakoplova tijekom manevara na temelju rezolucijske informacije

Članak 117.

(1) Nakon primljene obavijesti da pilot izvodi manevar izbjegavanja na temelju rezolucijske informacije, kontrolor zračnog prometa:

1. ne smije pokušati promijeniti putanju leta zrakoplova koji izvodi manevar izbjegavanja na temelju rezolucijske informacije,

2. ne smije izdati odobrenje ili uputu zrakoplovima na koje se manevar izbjegavanja odnosi sve dok pilot ne javi da ponovno postupa prema valjanoj uputi ili odobrenju kontrole zračnog prometa,

3. mora potvrditi primitak te obavijesti koristeći frazu »ROGER«

4. treba proslijediti informaciju o bitnom prometu ako to smatra neophodnim.

(2) Kad zrakoplov na temelju rezolucijske informacije, odstupi od valjanog odobrenja, kontrolor zračnog prometa prestaje biti odgovoran za razdvajanje odnosnog zrakoplova od drugih zrakoplova koji su ugroženi zbog izravne posljedice započetog manevra izbjegavanja na temelju rezolucijske informacije.

(3) Kontrolor zračnog prometa ponovno preuzima odgovornost za razdvajanje svih zrakoplova iz stavka 2. ovoga članka kada:

1. potvrdi javljanje pilota zrakoplova da ponovno postupa prema valjanom odobrenju, ili

2. potvrdi javljanje pilota zrakoplova da ponovno postupa prema valjanom odobrenju i izda drugo odobrenje, koje pilot potvrdi.

Glava 5.

USLUGA PRUŽANJA LETNIH INFORMACIJA

Način obavljanja usluge pružanja letnih informacija

Članak 118.

(1) Uslugu pružanja letnih informacija, obavlja centar za pružanje letnih informacija odnosno nadležna jedinica kontrole zračnog prometa u okviru svojih nadležnosti, a u skladu s propisanim postupcima.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, usluge aerodromskih letnih informacija na nekontroliranim aerodromima na kojima je predviđeno pružanje aerodromskih letnih informacija, osigurava operator aerodroma, u skladu s odredbama članka 86. Zakona o zračnom prometu.

Poslovi koji se obavljaju u okviru usluge pružanja letnih informacija

Članak 119.

(1) Usluga pružanja letnih informacija obuhvaća pružanje i prosljeđivanje svih informacija i savjeta pilotima zrakoplova potrebnih za sigurno, redovito i nesmetano odvijanje zračnoga prometa, te prihvaćanje i prosljeđivanje informacija koje se odnose na planove leta, izvještaje o odlasku i dolasku, izvještaje pilota glede sigurnosti zračnoga prometa i izvještaje pilota (PIREP).

(2) Poslovi pružanja i prosljeđivanja informacija i savjeta iz stavka 1. ovoga članka putem zrakoplovnih radioemisija obuhvaćaju poglavito prosljeđivanje:

1. općih informacija o:

a) značajnim meteorološkim pojavama (SIGMET),

b) postojanju slučajeva nužde i nesreće zrakoplova,

c) izbacivanju goriva,

d) letenju tijekom potrage i spašavanja zrakoplova, te za vrijeme elementarnih i drugih nesreća većeg razmjera,

e) drugim ograničenjima bitnim za obavljanje zračnog prometa, kao što su eksplozije plina ili eksploziva, požari i sl;

2. općih informacija, automatskim emitiranjem informacija za slijetanje i uzlijetanje (ATIS);

3. posebnih informacija, u načelu na zahtjev pilota zrakoplova o:

a) posebnom korištenju zračnoga prostora (zrakoplovne priredbe i natjecanja, padobranske aktivnosti, akrobatsko letenje, natjecanje jedrilicama i letenje jedrilicama u za to posebno određenim područjima, vojne vježbe i druge bitne vojne aktivnosti, ograničenja koja mogu utjecati na letenje, obrana od tuče itd.),

b) ograničenjima u korištenju i promjeni načina korištenja radionavigacijskih sredstava, radiokomunikacijskih frekvencija, aerodroma, njihovim manevarskim površinama ako su pokriveni snijegom, ledom ili značajnim slojem vode, te sredstvima, uređajima i opremi aerodroma,

c) meteorološkim uvjetima, poglavito o uvjetima na ruti i pri slijetanju, posebnim vremenskim uvjetima, prognozama vjetra na visini, značajnim meteorološkim pojavama i kratkoročnim prognozama;

4. posebnih informacija kad god je potrebno o:

a) ispuštanju radioaktivnih ili otrovnih tvari u atmosferu,

b) teškim ili srednjim slobodnim balonima bez posade,

c) opasnostima od sudara kontroliranim letovima (prosljeđivanje informacija o prometu temeljenih na radaru, u okviru tehničkih i operativnih mogućnosti),

d) bilo kojem drugom podatku, koji bi mogao utjecati na sigurnost zračnog prometa.

Dužnosti pilota zrakoplova prilikom korištenja usluge pružanja letnih informacija

Članak 120.

(1) Prilikom korištenja usluge pružanja letnih informacija, dužnosti pilota zrakoplova su:

1. brižljiva i temeljita priprema leta,

2. slušanje frekvencije (dobrovoljno),

3. slušanje zrakoplovnih radioemisija,

4. uspostavljanje radiokomunikacije, ako to smatra potrebnim za sigurnu provedbu leta,

5. da prilikom uspostavljanja radiokomunikacije proslijedi pozivni znak zrakoplova, aerodrom odlaska i dolaska, poziciju, razinu i planiranu rutu leta,

6. prosljeđivanje kratkih i sažetih izvještaja iz zraka,

7. javljanje namjeravane promjene razine,

8. odjavljivanje prije napuštanja frekvencije ako je radiokomunikacija bila uspostavljena.

(2) Prilikom predaje plana leta iz zraka (AFIL), pilot zrakoplova mora proslijediti sljedeće podatke: pozivni znak zrakoplova, vrstu leta, tip zrakoplova, radio i navigacijsku opremu, aerodrom odlaska ili vrijeme i poziciju na kojoj se plan leta počinje primjenjivati, stvarnu brzinu, traženu razinu ako je potrebno, aerodrom odredišta ili vrijeme i poziciju do koje se plan leta primjenjuje, alternativni aerodrom ako je potrebno, najveće trajanje leta i broj osoba u zrakoplovu.

(3) Ako se od pilota zrakoplova, koji održava radiokomunikaciju s centrom za pružanje letnih informacija, zatraži uključenje transpondera na određen kod i/ili mod, pilot zrakoplova ne smije smatrati da će biti kontroliran ili razdvajan od drugog prometa.

Uporaba radara pri provedbi usluge pružanja letnih informacija

Članak 121.

(1) Informacija s radarskog pokazivača može se koristiti za pružanje podataka identificiranom zrakoplovu:

1. o bilo kojem zrakoplovu, uočenom na konfliktnoj putanji s radarski identificiranim zrakoplovom i prosljeđivanje preporuke ili savjeta za primjenu postupka izbjegavanja,

2. o poziciji područja nepovoljnih meteoroloških uvjeta i, ako je moguće, prosljeđivanje savjeta za najlakše obilaženje takvih područja, i

3. prosljeđivanje informacija, koje pilotu zrakoplova pomažu u navigaciji (navigacijska pomoć).

(2) Uporaba radara u provedbi usluge pružanja letnih informacija ne oslobađa pilota zrakoplova njegovih odgovornosti uključujući i konačnu odluku u svezi bilo koje savjetovane promjene elemenata iz plana leta.

Informacija o opasnosti od sudara

Članak 122.

(1) Kad se identificirani kontrolirani let uoči na konfliktnoj letnoj putanji s nepoznatim zrakoplovom, a smatra se da postoji opasnost od sudara, kontrolirani let mora se obavijestiti kad god je moguće:

1. o nepoznatom zrakoplovu, te preporučiti postupak izbjegavanja ako pilot kontroliranog zrakoplova to zatraži, ili ako po mišljenju nadležne kontrole zračnoga prometa situacija to nalaže, i

2. da konflikt više ne postoji.

(2) Kad god je to moguće, informaciju o prometu na konfliktnoj letnoj putanji treba proslijediti kao:

1. relativni smjer konfliktnog prometa u odnosu na kazaljke sata,

2. udaljenost konfliktnog prometa u NM,

3. smjer u kojem se konfliktni promet kreće,

4. razina i tip zrakoplova ili, ako su nepoznati, relativna brzina konfliktnog prometa (npr. spor ili brz).

(3) Uporaba radara pri provedbi usluge pružanja letnih informacija ne oslobađa zapovjednika zrakoplova od odgovornosti koju ima za konačnu odluku, u odnosu na preporučenu izmjenu plana leta.

Automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje

Članak 123.

(1) Radi smanjenja trajanja i opsega radiokomunikacije, na određenim međunarodnim zračnim lukama u Republici Hrvatskoj, obavlja se automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (ATIS), prosljeđivanjem svakodnevnih informacija potrebnih za uzlijetanje i slijetanje na VHF frekvencijama objavljenim na način uobičajen u zračnom prometu.

(2) ATIS emisija mora udovoljavati sljedećim zahtjevima:

1. emitirana informacija mora se odnositi samo na jednu zračnu luku,

2. emisija mora biti stalna i mora se ponavljati,

3. emitirana informacija mora se ažurirati odmah nakon značajnije promjene,

4. kontrola zračnoga prometa nadležna za prilaženje, slijetanje i uzlijetanje mora se neodložno upoznati s podacima sadržanima u emisiji,

5. svaka pojedina ATIS poruka, mora se označiti slovom ICAO abecede abecednim redoslijedom.

(3) ATIS emisija mora sadržavati sljedeće informacije:

1. naziv zračne luke,

2. ICAO oznaku zračne luke,

3. očekivanu vrstu prilaženja i sletnu stazu,

4. prijelaznu razinu leta,

5. vrijeme motrenja,

6. trenutne meteorološke uvjete u zračnoj luci, uključujući meteorološku prognozu za slijetanje, te ukoliko je potrebno:

a) važne meteorološke pojave u područjima prilaženja i odlaska,

b) stanje uzletno-sletne staze i prema potrebi kočenje,

c) ograničenja u korištenju uzletno-sletne staze,

d) ograničenja u korištenju prilaznih navigacijskih sredstava,

e) kašnjenja u dolasku i odlasku od 20 minuta ili više.

(4) Piloti zrakoplova koji lete prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), a i piloti zrakoplova koji lete prema pravilima vizualnog letenja (VFR), ukoliko to oprema zrakoplova dopušta, moraju prije uspostave radiokomunikacije s nadležnom kontrolom zračnoga prometa na objavljenim VHF frekvencijama, pribaviti uzletne i sletne informacije za odgovarajuću zračnu luku. Prilikom uspostave radiokomunikacije s kontrolom zračnoga prometa nadležnom za prilaženje ili odlazak, pilot zrakoplova mora izgovoriti oznaku primljene informacije, čime bi se utvrdilo da je primljena posljednja valjana emisija.

(5) Nakon uspostave radiokomunikacije iz stavka 4. ovoga članka kontrola zračnoga prometa nadležna za prilaženje, mora zrakoplovima u prilaženju u odgovoru na poruku o oznaci primljene informacije proslijediti trenutnu QNH vrijednost tlaka zraka.

(6) Tijekom automatskog emitiranja informacija za slijetanje i uzlijetanje, informacije koje se odnose na IFR letove i druge letove koji uzlijeću i slijeću na međunarodne zračne luke ne prosljeđuju se.

Glava 6.

RADIOKOMUNIKACIJSKI POSTUPCI

Načini obavljanja radiokomunikacije

Članak 124.

(1) Radiokomunikacija putem zrakoplovne pokretne veze obavlja se kao radiotelefonska komunikacija.

(2) Zrakoplovna pokretna veza je radiokomunikacija između zemaljske radiopostaje i radiopostaje zrakoplova, te između radiopostaja zrakoplova. U zrakoplovnoj pokretnoj vezi mogu se upotrebljavati i radiopostaje za slučaj nužde (survival craft station), te radiofarovi za lociranje pozicije u slučaju nužde (emergency position indicating beacon), na utvrđenim radiofrekvencijama (121,5 MHz i/ili 406,025 MHz i/ili 243,0 MHz).

(3) Lažne poruke nevolje mogu biti emitirane uslijed akrobatskih manevara, neprimjerenog rukovanja, nepažnje pilota, pretvrdog slijetanja, premještanja zrakoplova tijekom prihvata i otpreme te radova na održavanju zrakoplova. Piloti zrakoplova opremljenih odašiljačem za lociranje pozicije u slučaju nužde (emergency location transmitter – ELT) odnosno druge ovlaštene osobe dužni su poradi izbjegavanja lažnih poruka nevolje slušati frekvencije 121,5 MHz i/ili 243,0 MHz i/ili 406,025 MHz u slijedećim slučajevima:

– tijekom leta ako je moguće,

– nakon leta prije gašenja motora,

– tijekom ugradnje ili održavanja ELT-a,

– tijekom radova na održavanju u blizini ELT-a i

– tijekom premještanja zrakoplova na zemlji.

Ukoliko tijekom slušanja čuju ELT signal te isključivanjem uređaja utvrde da signal potječe iz njihovog zrakoplova dužni su o lažnoj poruci nevolje obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa te ako je potrebno servisirati uređaj.

Jezik u uporabi

Članak 125.

(1) Radiotelefonska komunikacija u zrakoplovnoj pokretnoj vezi, obavlja se na engleskom ili hrvatskom jeziku, u skladu s odredbama članka 116. Zakona o zračnom prometu.

(2) U slučajevima, kada se zrakoplov nalazi u nuždi pilot zrakoplova može upotrebljavati engleski ili hrvatski jezik, ovisno o tome kojim jezikom bolje vlada.

(3) Radiotelefonska komunikacija zrakoplovnom pokretnom vezom na nekontroliranim aerodromima i na frekvencijama koje ne koristi HKZP, obavlja se na hrvatskom i engleskom jeziku. U slučajevima kada su utvrđene i objavljene posebne frekvencije radiokomunikacija se obavlja na engleskom jeziku.

Vrijeme u uporabi

Članak 126.

(1) Sve radiopostaje koje sudjeluju u zrakoplovnoj pokretnoj vezi, moraju upotrebljavati jedinstveno koordinirano vrijeme (UTC).

(2) Početak dana označava se kao 0000 sati, a kraj dana kao 2359 sati. Sat počinje nultom (00) minutom, a završava 59. minutom. Minuta počinje nultom (00) sekundom, a završava 59. sekundom.

(3) Kao vrijeme, prosljeđuju se minute tekućeg sata (dvije znamenke). Ako je moguća zabuna, moraju se proslijediti sve četiri znamenke tekućeg sata i minuta.

Dopuštene vrste i prednost poruka u zrakoplovnoj pokretnoj vezi

Članak 127.

(1) U zrakoplovnoj pokretnoj vezi, dopuštene su sljedeće poruke, koje pritom uživaju navedenu prednost u emitiranju:

1. poruke nevolje (Distress message),

2. poruke hitnosti (Urgency message),

3. poruke radiogoniometrijskog smjera (Direction finding message),

4. poruke o sigurnosti leta (Flight safety message),

5. meteorološke poruke (Meteorological message),

6. letačko-operativne poruke (Flight regularity message),

7. državni telegrami (State telegram).

(2) Poruke nevolje (radiotelefonijom MAYDAY) su poruke, koje se odnose na zrakoplove i osobe u njima, kojima prijeti velika i neposredna opasnost, te im je potrebna hitna pomoć.

(3) Poruke hitnosti (radiotelefonijom PAN PAN ili PAN PAN MEDICAL) su poruke, koje se odnose na sigurnost zrakoplova, plovila i nekog drugog vozila ili osobe u njima ili u vidokrugu pilota.

(4) Poruke radiogoniometrijskog smjera su poruke, koje se odnose na emitiranje vrijednosti radiogoniometrijskih smjerova.

(5) Poruke o sigurnosti leta su:

1. poruke koje se prosljeđuju tijekom obavljanja kontrole zračnog prometa i u koje spadaju poruke o kretanju i kontroli zračnog prometa (Air Traffic Control Message),

2. izvještaji o poziciji (Position Report) pilota zrakoplova,

3. poruke pilota ili operatora zrakoplova (Operational Message) koje su od bitnog značaja za zrakoplov u letu.

(6) Meteorološke poruke su poruke, koje se odnose na emitiranje meteoroloških podataka.

(7) Letačko-operativne poruke su:

1. poruke koje se odnose na izmjene reda letenja zrakoplova,

2. poruke koje se odnose na održavanje zrakoplova,

3. upute predstavnicima operatora zrakoplova koje se odnose na izmjene zahtjeva za putnike i posadu, koje su prouzročene neizbježnim odstupanjima od reda letenja, osim pojedinih zahtjeva putnika i posade,

4. poruke koje se odnose na neplanirana slijetanja,

5. poruke koje se odnose na hitno potrebne rezervne dijelove zrakoplova i materijal,

6. poruke koje se odnose na letenje i održavanje sredstava, bitnih za sigurnost i redovitost odvijanja letenja.

(8) Državni telegrami su poruke, koje iz zrakoplova prosljeđuju državni poglavari ili osobe jednakog položaja.

(9) Kako se ne bi nepotrebno ometalo obavljanje kontrole zračnog prometa, letačko-operativne poruke i državni telegrami trebaju se prvenstveno prosljeđivati na frekvencijama letnih informacija ili na drugoj frekvenciji koju dodijeli nadležna kontrola zračnog prometa.

Pozivni znakovi radiopostaja zrakoplova

Članak 128.

(1) U radiotelefonskoj komunikaciji dopuštene su sljedeće vrste pozivnih znakova radiopostaja zrakoplova:

1. oznaka državne pripadnosti, zajedno s registracijskom oznakom zrakoplova,

2. utvrđena radiotelefonska oznaka dodijeljena operatoru zrakoplova, zajedno s oznakama iz točke 1. ovoga stavka,

3. utvrđena radiotelefonska oznaka dodijeljena operatoru zrakoplova, zajedno s brojčanom oznakom leta,

4. tip zrakoplova, zajedno s oznakama iz točke 1. ovoga stavka,

5. pozivni znak za vojne zrakoplove, koji se sastoji od najviše 7 znakova.

(2) Pozivni znakovi radiopostaja zrakoplova ne smiju se mijenjati tijekom leta, osim ako zemaljska radiopostaja, zbog izbjegavanja možebitne zabune tijekom trajanja leta kroz njezino područje nadležnosti, izričito ne dodijeli drugi privremeni pozivni znak.

Dodjela radiotelefonskih oznaka

Članak 129.

Radiotelefonsku oznaku iz članka 128. stavak 1. za uporabu u međunarodnoj zrakoplovnoj telekomunikacijskoj vezi, hrvatskim zračnim prijevoznicima, na njihov zahtjev, dodjeljuje HKZP, nakon prethodne koordinacije s Organizacijom međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO), ako:

1. zračni prijevoznik posjeduje ili koristi zrakoplove na mlazni pogon ili druge vrste velikih zrakoplova, a sudjeluje u zračnom prometu s najmanje 6 letova dnevno u komercijalnom domaćem ili međunarodnom prometu, ili

2. ako je zračni prijevoznik priključen na zrakoplovnu nepokretnu mrežu HKZP, odnosno

3. ako je to u neposrednom interesu HKZP.

Skraćivanje pozivnog znaka radiopostaje zrakoplova

Članak 130.

(1) Uporaba skraćenog pozivnog znaka radiopostaje zrakoplova dopuštena je samo nakon uspostave radiokomunikacije i ako zabuna ili zamjena pozivnih znakova nije moguća.

(2) Radiopostaja zrakoplova smije upotrebljavati svoj skraćeni pozivni znak, samo ako je zemaljska radiopostaja skraćeni pozivni znak već upotrijebila.

(3) Pozivni znak radiopostaje zrakoplova skraćuju se uporabom:

1. oznake državne pripadnosti i dvije posljednje oznake pozivnog znaka, ako se koristi pozivni znak prema odredbi članka 128. stavak 1. točka 1., odnosno uporabom oznake državne pripadnosti i tri posljednje oznake, ako se pozivni znak iz članka 128. stavak 1. točka 1. sastoji iz više od 5 znakova,

2. utvrđene radiotelefonske oznake dodijeljene operatoru zrakoplova, zajedno s posljednje dvije oznake pozivnog znaka, ako se koristi pozivni znak prema odredbi članka 128. stavak 1. točka 2.,

3. oznake tipa zrakoplova i dvije posljednje oznake pozivnog znaka, ako se koristi pozivni znak prema odredbi članka 128. stavak 1. točka 4.

(4) Piloti zrakoplova čija najveća dopuštena uzletna masa iznosi 136 tona ili više, moraju uvijek prilikom uspostave radiokomunikacije s nadležnom kontrolom zračnoga prometa svojem pozivnom znaku pridodati riječ »HEAVY«.

Uspostava radiotelefonske komunikacije

Članak 131.

(1) Radiotelefonska komunikacija mora se uspostaviti uporabom početnog poziva i odgovora na početni poziv na sljedeći način:

1. Početni poziv:

a) pozivni znak radiopostaje s kojom se uspostavlja komunikacija,

b) pozivni znak radiopostaje koja poziva.

2. Odgovor na početni poziv:

a) pozivni znak radiopostaje s kojom se uspostavlja komunikacija,

b) pozivni znak radiopostaje koja odgovara.

(2) Ako se opravdano pretpostavlja da radiopostaja koju se poziva prima poziv, poruka se može proslijediti neposredno nakon početnog poziva, osim ako se radi o letovima koji se obavljaju prema pravilima vizualnog letenja (VFR).

(3) Radiopostaja u zrakoplovnoj pokretnoj vezi može, istodobno pozvati više radiopostaja (višestruki poziv-multiple call). Radiopostaje koje su pozvane višestrukim pozivom moraju potvrditi prijam poruke redoslijedom kojega je koristila radiopostaja koja je pozvala.

(4) Radiopostaja u zrakoplovnoj pokretnoj vezi može, istodobno pozvati sve radiopostaje koje su na slušanju na istoj frekvenciji (opći poziv-general call). Opći poziv počinje frazom SVIM POSTAJAMA (ALL STATIONS), a nastavlja se pozivnim znakom radiopostaje koja poziva. Prijam općeg poziva se ne potvrđuje.

(5) Ako se pozivni znak radiopostaje koja poziva nije razumio, mora se upotrijebiti fraza PONOVITE SVOJ POZIVNI ZNAK (SAY AGAIN YOUR CALL SIGN).

(6) Na poziv upućen nekoj radiopostaji ne smije se odgovarati, ako postoji sumnja u ispravnost upućivanja tog poziva, već se mora pričekati sljedeći jasniji poziv.

Opći postupci za obavljanje radiotelefonske komunikacije

Članak 132.

(1) Za svako obavljanje radiotelefonske komunikacije između radiopostaja u zrakoplovu potrebno je zatražiti dozvolu zemaljske radiopostaje, osim ako se radi o kratkoj razmjeni poruka.

(2) Zemaljska radiopostaja ne smije emitirati i prosljeđivati poruke radiopostajama u zrakoplovu tijekom uzlijetanja, posljednjeg dijela završnog prilaženja i zaustavljanja nakon slijetanja.

(3) Svaka emisija mora biti jasna, nedvojbena i jednoznačna, uz uporabu propisane normirane frazeologije. Govor mora biti jasan, normalne jačine i jednolike brzine (do sto riječi u minuti). Nebitne i neprikladne izjave su zabranjene.

(4) Uporaba kratica u radiotelefonskoj komunikaciji je zabranjena, osim ako se ne radi o kraticama koje se uobičajeno upotrebljavaju u zračnom prometu kao što su npr. ATC, FIR, IFR, VFR, VMC, VOR, NDB, IMC, TCAS, kao i kratice iz Q-skupine QNH, QFE, QNE, QDM, QDR i QTE itd.

(5) Nakon uspostave radiokomunikacije, pozivni znak zemaljske radiopostaje i pojedine fraze kao što je npr. PRIMIO (ROGER) mogu se ispustiti, ako ne postoji mogućnost zabune.

(6) Radiopostaja zrakoplova mora potvrditi prijam poruke emitiranjem vlastitog pozivnog znaka i fraze PRIMIO (ROGER).

(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, radiopostaja zrakoplova, doslovno ponavljajući odgovarajuću poruku, mora potvrditi prijam svih odobrenja, kao i uputa koje se odnose na kretanje zrakoplova ( npr. ulazak, slijetanje, uzlijetanje, prelazak i povratnu vožnju po stazi, razina, brzina leta), uključenje moda i koda sekundarnog radara, vrijednosti tlaka zraka u svrhu postavljanja visinomjera, frekvencije u slučajevima promjene frekvencije, oznaku vrste prilaženja i stazu u uporabi. Prijam drugih uputa radiopostaja zrakoplova može potvrditi uporabom fraze WILCO.

(8) Zemaljska radiopostaja potvrđuje prijam poruke radiopostaje zrakoplova, emitiranjem vlastitog pozivnog znaka i fraze PRIMIO (ROGER) ili emitiranjem pozivnog znaka radiopostaje u zrakoplovu i fraze PRIMIO (ROGER).

(9) Pilot zrakoplova smije napustiti frekvenciju nadležne kontrole zračnoga prometa, samo uz njezino izričito odobrenje, odnosno nakon što stigne na parkirališnu poziciju. Na napuštanje frekvencije letnih informacija primjenjuje se odredba članka 120., stavak 1., točka 8. ovoga Pravilnika.

Promet u nevolji

Članak 133.

(1) Poziv u nevolji mora biti upućen određenoj zemaljskoj radiopostaji. Poziv u nevolji mora se započeti trostrukim emitiranjem signala za slučaj nevolje »MAYDAY« na korištenoj frekvenciji ili na frekvenciji za slučaj nužde. Poruka nevolje koja slijedi mora sadržavati:

1. pozivni znak zrakoplova u nevolji,

2. vrstu nevolje,

3. namjere pilota zrakoplova,

4. vrstu zahtijevane pomoći,

5. podatke o poziciji, smjeru leta i razini.

(2) Radiopostaja u nevolji ili radiopostaja koja upravlja komunikacijom u nevolji, može narediti prestanak emitiranja svim radiopostajama u području prijma ili samo određenim radiopostajama koje ometaju promet u nevolji. Uputa glasi: PREKINITE EMITIRANJE – MAYDAY (STOP TRANSMITTING – MAYDAY).

(3) Neposredno nakon što se komunikacija u nevolji završi ili kad više nije potrebno održavati radiotišinu na korištenoj frekvenciji, radiopostaja koja je upravljala komunikacijom u nevolji mora na istoj frekvenciji emitirati sljedeću poruku: PROMET U NEVOLJI ZAVRŠEN (DISTRESS TRAFFIC ENDED).

(4) Uporaba frekvencije za slučaj nužde dozvoljena je samo u slučajevima nevolje ili otkaza svih drugih frekvencija.

Hitni promet

Članak 134.

Poziv hitnosti mora biti upućen određenoj zemaljskoj radiopostaji. Poziv hitnosti mora započeti trostrukim emitiranjem signala hitnosti »PAN PAN« i mora se emitirati na korištenoj radiofrekvenciji. Poziv hitnosti mora sadržavati:

1. pozivni znak zrakoplova koji emitira poziv,

2. vrstu poteškoće ili opažanje,

3. druge važne informacije potrebne za pružanje pomoći,

4. po mogućnosti namjere pilota zrakoplova,

5. po mogućnosti podatke o poziciji, smjeru leta i razini.

Dio četvrti

LETAČKI POSTUPCI

Glava 1.UVJETI ZA UTVRĐIVANJE I PROVEDBU POSTUPAKA INSTRUMENTALNOG PRILAŽENJA

Odjeljak 1.OPĆI UVJETI

Kategorije zrakoplova obzirom na brzinu prilaženja

Članak 135.

(1) Letna sposobnost zrakoplova ima izravan utjecaj na potreban zračni prostor i vidljivost za provedbu različitih manevara tijekom instrumentalnog prilaženja. Obzirom na brzinu zrakoplova kao najvažniji čimbenik letne sposobnosti utvrđeno je pet kategorija zrakoplova obzirom na brzinu prilaženja.

(2) Kategorije zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se na temelju umnoška brzine prevlačenja u sletnoj konfiguraciji pri najvećoj dopuštenoj sletnoj masi i broja 1.3, a u svrhu normizacije manevarskih sposobnosti zrakoplova u odnosu na posebne postupke instrumentalnog prilaženja.

(3) Kategorije zrakoplova iz stavka 2. ovoga članka su:

1. kategorija A brzine manje od 91 kt IAS,

2. kategorija B brzine 91 kt ili više, ali manje od 121 kt IAS,

3. kategorija C brzine 121 kt ili više, ali manje od 141 kt IAS,

4. kategorija D brzine 141 kt ili više, ali manje od 166 kt IAS,

5. kategorija E brzine 166 kt ili više, ali manje od 211 kt IAS.

6. kategorija H

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, metoda izračuna kategorije zrakoplova s brzinom prevlačenja ne primjenjuje se na helikoptere.

Brzine za proračun postupaka

Članak 136.

U svrhu proračuna zahtjeva za potrebnim zračnim prostorom i nadvisivanjem prepreka, za pojedine postupke, upotrebljavaju se sljedeća područja brzina za svaku kategoriju zrakoplova iz članka 135. ovoga Pravilnika.

Brzine (kt) za proračune postupaka

Kategorija zrakoplova Vat Područje brzina za početno prilaženje Područje brzina za završno prilaženje Maksimalne brzine za vizualno manevriranje (kruženje) Maksimalne brzine za neuspjelo prilaženje

Kategorija zrakoplova	V^at	Područje brzina za početno prilaženje	Područje brzina za završno prilaženje	Maksimalne brzine za vizualno manevriranje (kruženje)	Maksimalne brzine za neuspjelo prilaženje
					Međufaza	Završna faza
A	< 91	90/150(110*)	70/100	100	100	110
B	91/120	120/180(140*)	85/130	135	130	150
C	121/140	160/240	115/160	180	160	240
D	141/165	185/250	130/185	205	185	265
E	166/210	185/250	155/230	240	230	275
H	-	70/120(100,110*)	60/90	-	90	90

Vat – brzina iznad praga dobivena na temelju umnoška brzine prevlačenja u sletnoj konfiguraciji pri najvećoj dopuštenoj sletnoj masi i broja 1.3

* – maksimalna brzina za povratne postupke (reversal) i produljene postupke (racetrack).

** – maksimalna brzina za povratne postupke (reversal) i produljene postupke (racetrack) do i uključujući 6 000 stopa.

*** – maksimalna brzina za povratne postupke (reversal) i produljene postupke (racetrack) iznad 6 000 stopa.

Odjeljak 2.

INSTRUMENTALNO PRILAŽENJE

Segmenti postupka instrumentalnog prilaženja

Članak 137.

(1) Postupak instrumentalnog prilaženja može se sastojati od pet odvojenih segmenata u skladu s Dodatkom 8. slika 1. ovoga Pravilnika. Segmenti u postupku instrumentalnog prilaženja su:

1. dolazni segment,

2. početni segment,

3. međusegment,

4. završni segment i

5. segment neuspjelog prilaženja.

(2) Segmenti prilaženja iz stavka 1. ovoga članka, započinju i završavaju na određenim preletištima.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u određenim okolnostima pojedini segmenti mogu započeti na utvrđenim točkama, ako preletišta nisu utvrđena (npr. završni segment preciznog prilaženja može započeti u točki u kojoj se sijeku određena visina međusegmenta instrumentalnog prilaženja i nominalna putanja poniranja (točka završnog prilaženja – FAP)).

(4) Kad god je moguće, izravno prilaženje će se odrediti na način da se nalazi u smjeru središnje linije uzletno-sletne staze (straight-in approach). U slučajevima nepreciznih prilaženja, izravno prilaženje se smatra prihvatljivim, ako kut između putanje završnog prilaženja i produžene središnje linije uzletno-sletne staze iznosi najviše 30° za zrakoplove kategorije A i B te 15° za zrakoplove kategorije C, D i E. Pri tome minimalna udaljenost između praga uzletno-sletne staze i točke u kojoj putanja završnog prilaženja presjeca produženu središnju liniju uzletno-sletne staze ne smije biti manja od 1400 metara.

(5) Ako teren ili druga ograničenja ne dozvoljavaju određivanje smjera završne putanje prilaženja ili gradijenta snižavanja, u skladu s odredbama stavka 4. ovoga članka, odredit će se prilaženje s kruženjem (circling approach).

(6) Minimalne sektorske apsolutne visine (MSA), utvrđuju se za svaki aerodrom i osiguravaju nadvisivanje prepreka od najmanje 1 000 stopa u polumjeru od 25 NM od radionavigacijskog sredstva, na kojem se temelje postupci prilaženja za taj aerodrom.

Dolazni segment

Članak 138.

(1) U ovoj fazi leta, pilot zrakoplova leti s rute do preletišta početnog prilaženja (IAF), od kojeg počinje prilaženje.

(2) Na dolaznim rutama primjenjuju se isti uvjeti za nadvisivanje prepreka, koji se primjenjuju i na ruti.

(3) Ako se za vođenje zrakoplova upotrebljava radar, nadležna kontrola zračnoga prometa, vektorirat će zrakoplov do preletišta početnog prilaženja ili u putanju međuprilaženja odnosno, završnog prilaženja do točke, od koje pilot zrakoplova može nastaviti prilaženje prema instrumentalnoj prilaznoj karti.

Segment početnog prilaženja

Članak 139.

(1) U ovoj fazi leta, pilot zrakoplova leti od preletišta početnog prilaženja i vodi zrakoplov prema produženoj putanji završnog prilaženja do preletišta međuprilaženja (IF).

(2) U ovoj fazi leta, dopuštene su velike brzine snižavanja (4 – 8%, što odgovara 250 do 500 stopa/NM). Segment početnog prilaženja osigurava nadvisivanje prepreka od najmanje 1 000 stopa u primarnom području.

(3) Vođenje zrakoplova po putanji uzduž segmenta početnog prilaženja do preletišta međuprilaženja, pilot zrakoplova može provoditi s maksimalnim kutom uvođenja od 90° kod preciznog prilaženja, odnosno 120° kod nepreciznog prilaženja, primjenjujući pritom propisane povratne postupke (proceduralni zaokret i osnovni zaokret) ili produljene postupke u skladu s Dodatkom 8. slika 2. ovoga Pravilnika.

(4) Prilikom primjene povratnih postupaka i produljenih postupaka iz stavka 3. ovoga članka, pilot zrakoplova mora, kod određivanja smjerova i proračuna vremena (timing), na odgovarajući način uzeti u obzir smjer i brzinu vjetra. Svi zaokreti moraju se izvoditi pod kutem poprečnog nagiba od 25° ili kutom poprečnog nagiba koji daje brzinu zaokreta od 3°/s, ovisno o tome koji je kut manji.

Segment međuprilaženja

Članak 140.

(1) U ovoj fazi leta, pilot zrakoplova mora stabilizirati zrakoplov na produženoj središnjoj liniji uzletno-sletne staze (putanja završnog prilaženja, usmjerivač), smanjiti brzinu i pripremiti se za početak snižavanja u završnom prilaženju nakon prolaska preletišta završnog prilaženja (FAF). Gradijent snižavanja mora biti što blaži ili jednak nuli. Visina nadvisivanja prepreka iznosi 500 stopa.

(2) Ako je preletište završnog prilaženja utvrđeno, segment međuprilaženja započinje u trenutku kad zrakoplov izađe na doletnu putanju proceduralnog zaokreta, osnovnog zaokreta ili na završni doletni dio produljenog postupka.

Segment završnog prilaženja

Članak 141.

(1) Pilot zrakoplova započinje završno prilaženje na preletištu završnog prilaženja, a tijekom ILS prilaženja, nakon uvođenja u putanju poniranja.

(2) Tijekom prilaženja iz stavka 1. ovoga članka, minimalni/optimalni gradijent snižavanja iznosi 5,2% za segment završnog nepreciznog prilaženja s preletištem završnog prilaženja (3° za precizno prilaženje). Gradijenti snižavanja strmiji od optimalnih ne smiju se koristiti osim ako su svi drugi načini za nadvisivanje prepreka u završnom prilaženju neprimjenjivi. Najveći gradijent snižavanja za neprecizna prilaženja iznosi 6,5% za zrakoplove kategorije A i B (10% za zrakoplove kategorije H), 6,1% za zrakoplove kategorije C, D i E (3,5 ° za CAT I precizna prilaženja, odnosno 3° za CAT II i III precizna prilaženja) .

(3) Završno prilaženje završava u točki neuspjelog prilaženja (MAPt), koja se ne smije nalaziti ispod apsolutne visine ili visine nadvisivanja prepreka (Obstacle Clearance Altitude/Height-OCA/H).

(4) Ako za postupak prilaženja nije utvrđeno preletište završnog prilaženja, pilot zrakoplova smije započeti snižavanje tek, kad se zrakoplov ustali na putanji završnog prilaženja.

Segment neuspjelog prilaženja

Članak 142.

(1) Pilot zrakoplova mora započeti primjenu postupka neuspjelog prilaženja uvijek kad u trenutku dostizanja odnosnog minimuma za slijetanje ne postoji dostatna vidljivost za uspješan završetak završnog prilaženja poradi slijetanja.

(2) Segment neuspjelog prilaženja započinje u točki neuspjelog prilaženja (MAPt).

(3) Pilot zrakoplova mora započeti primjenu postupka neuspjelog prilaženja najkasnije u točki iz stavka 2. ovoga članka, kako ne bi došlo do narušavanja apsolutne visine ili visine nadvisivanja prepreka. Ako pilot zrakoplova započne primjenu postupka neuspjelog prilaženja prije preleta točke neuspjelog prilaženja, nastavit će let do točke neuspjelog prilaženja i provoditi utvrđeni postupak neuspjelog prilaženja, čak i kad je postupak neuspjelog prilaženja započeo na razini većoj od potrebnih minimuma za slijetanje.

(4) Nakon preleta horizontalne udaljenosti (početna faza), koja odgovara trajanju leta od najviše 15 s (neprecizno prilaženje), odnosno letu do točke udaljene 900 m od praga sletne staze (precizno prilaženje), pilot zrakoplova mora tijekom postupka neuspjelog prilaženja održavati gradijent penjanja od 2.5% (152 stope/NM) (međufaza) u skladu s Dodatkom 8. slika 3. ovoga Pravilnika. Apsolutna visina ili visina nadvisivanja prepreka tijekom početne faze i međufaze iznosi najmanje 100 stopa, a nakon toga se povećava. Kad zrakoplov tijekom međufaze dostigne apsolutnu visinu ili visinu nadvisivanja prepreka od 164 stope, započinje završna faza postupka neuspjelog prilaženja, tijekom koje pilot zrakoplova mora održavati gradijent penjanja od najmanje 2.5%, uz odgovarajuće nadvisivanje prepreka, do točke s koje se može započeti ponovno prilaženje, postupak čekanja ili rutni let.

Apsolutna visina ili visina nadvisivanja prepreka

Članak 143.

(1) Apsolutna visina odnosno visina nadvisivanja prepreka, proračunava se na temelju prepreke u prilazu ili prepreke koja najviše zadire u površine neuspjelog prilaženja. U kartama za instrumentalno prilaženje apsolutna visina nadvisivanja prepreka utvrđena je u odnosu na srednju razinu mora (OCA), a visina nadvisivanja prepreka, u odnosu na nadmorsku visinu aerodroma (OCH).

(2) Za potrebe izvođenja postupaka preciznog prilaženja visine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u odnosu na nadmorsku visinu praga.

(3) Ovisno o osobinama postupka nepreciznog prilaženja (npr. VOR, NDB, SRA, ILS s GP izvan uporabe), odnosno postupka preciznog prilaženja (npr. ILS, PAR, MLS), apsolutne visine odnosno visine nadvisivanja prepreka, utvrđuju se za:

1. neprecizno prilaženje s utvrđenim preletištem završnog prilaženja (FAF); na najmanje 246 stopa (75 m) iznad najviše prepreke,

2. neprecizno prilaženje bez utvrđenog preletišta završnog prilaženja (FAF); na najmanje 295 stopa (90 m) iznad najviše prepreke, te za

3. precizno prilaženje; na najmanje visinu najviše prepreke u području završnog prilaženja ili najviše ekvivalentne prepreke, u području neuspjelog prilaženja plus vrijednost gubitka visine prema sljedećoj tablici:

Gubitak visine izmjeren radio ili barometarskim visinomjerom

Kategorija zrakoplova	Vrijednost gubitka visine izmjerena radiovisinomjerom		Vrijednost gubitka visine izmjerena barometarskim visinomjerom
V^at	m	ft	m	ft
A-169 km/h (90 kt)	13	42	40	130
B-223 km/h (120 kt)	18	59	43	142
C-260 km/h (140 kt)	22	71	46	150
D-306 km/h (165 kt)	26	85	49	161
H-167 km/h (90 kt)	8	25	35	115

(4) Vrijednosti navedene u tablici iz stavka 3. ovoga članka, temelje se na sljedećim normiranim uvjetima:

1. uporaba barometarskog visinomjera kod ILS Cat I prilaženja,

2. uporaba radiovisinomjera i sustava za upravljanje letom (flight director system) ili autopilota kod ILS Cat II prilaženja,

3. raspon krila zrakoplova ne smije biti veći od 60 m, a vertikalna udaljenost između putanje podvozja zrakoplova u sletnoj konfiguraciji i antene putanje poniranja, ne smije biti veća od 6 m,

4. gradijent penjanja u neuspjelom prilaženju iznosi 2.5%.

(5) Na temelju apsolutne visine ili visine nadvisivanja prepreka (OCA/H), operatori zrakoplova dužni su proračunavati minimume za slijetanje, u skladu s uvjetima utvrđenima u Dodatku 8. slika 4. i 5. ovoga Pravilnika, i to:

1. apsolutnu visinu ili visinu odluke (DA/H) za precizna prilaženja, odnosno

2. minimalnu apsolutnu visinu snižavanja ili visinu snižavanja (Minimum Descent Altitude/Height-MDA/H), za neprecizna prilaženja.

Vizualno manevriranje (kruženje)

Članak 144.

(1) Vizualno manevriranje (kruženje) je nastavak postupka instrumentalnog prilaženja, koji omogućuje pilotu zrakoplovu slijetanje na uzletno-sletnu stazu, koja je neprikladno smještena za izravno prilaženje.

(2) Područje vizualnog manevriranja za prilaženje, određuje se crtanjem lukova povezanih tangentama, čija su središta smještena na svakom pragu uzletno-sletne staze. Polumjeri lukova ovise o:

1. kategoriji zrakoplova za koji se apsolutna visina ili visina nadvisivanja prepreka utvrđuje prema Dodatku 8. slika 6. ovoga Pravilnika,

2. kategoriji zrakoplova u odnosu na njegovu brzinu prilaženja u skladu s odredbama članka 135. stavak 3. ovoga Pravilnika,

3. brzini vjetra tijekom zaokreta od 25 kt ili većoj, te o

4. poprečnom nagibu od 20° ili kutu poprečnog nagiba koji daje brzinu zaokreta od 3°/s, ovisno o tome koji je kut manji.

(3) U svrhu nadvisivanja prepreka, apsolutna visina ili visina nadvisivanja prepreka (OCA/H), određuje se dodavanjem odgovarajuće vrijednosti visine prema sljedećoj tablici na najvišu prepreku u području vizualnog manevriranja (kruženja).

OCA/H za prilaženje vizualnim manevriranjem (kruženjem)

Kategorija zrakoplova	Nadvisivanje prepreka	Najniži OCH iznad visine aerodroma
Kategorija zrakoplova	ft (m)	ft (m)
A	295 (90)	394 (120)
B	295 (90)	492 (150)
C	394 (120)	591 (180)
D	394 (120)	689 (210)
E	492 (150)	787 (240)

Glava 2.

POSTUPCI ČEKANJA

Standardna petlja čekanja

Članak 145.

(1) Oblik i nazivlje u svezi s petljom čekanja utvrđeni su u Dodatku 9. slika 1. ovoga Pravilnika.

(2) Prilikom ulaska u petlju čekanja i provedbe postupka čekanja, pilot zrakoplova ne smije letjeti indiciranim brzinama (IAS), većim od brzina utvrđenih u sljedećoj tablici:

Visina čekanja	Brzina	Brzina u uvjetima turbulencije
kategorija H do uključujući 6000 ft	100 kt IAS
do uključujući FL 140	170 kt IAS za kategoriju A i B te kategoriju H iznad 6000ft. 230 kt IAS za druge kategorije.	170 kt IAS za kategoriju A i B te kategoriju H iznad 6000ft. 280 kt IAS za druge kategorije (uz suglasnost nadležne kontrole zračnoga prometa)
iznad FL 140 do uključujući FL 200	240 kt IAS	280 kt IAS ili 0.8 Mach ovisno što je manje (uz suglasnost nadležne kontrole zračnoga prometa)
iznad FL 200 do uključujućiFL 340	265 kt IAS
iznad FL 340	0.83 Mach	0.83 Mach

(3) Piloti zrakoplova moraju sve zaokrete izvoditi pod kutom poprečnog nagiba od 25° ili kutom poprečnog nagiba, koji daje brzinu zaokreta od 3°/s, ovisno o tome koji je kut manji. Ako prilikom utvrđivanja postupka čekanja nije drugačije određeno ili ako nadležna kontrola zračnoga prometa ne izda drugačiju uputu, svi se zaokreti nakon ulaska u petlju čekanja izvode udesno.

(4) Pilot zrakoplova mora započeti s proračunom vremena (timing) odleta poprečno (abeam) od preletišta, ili nakon postizanja smjera odleta, ovisno o tome što je kasnije.

(5) Proračun vremena odleta iz stavka 4. ovoga članka, iznosi jednu minutu, ako se leti do uključujući FL 140, a minutu i pol, ako se leti iznad FL 140. Ako se pritom upotrebljava DME uređaj, proračun vremena odleta određuje se prema utvrđenim vrijednostima udaljenosti. Prilikom određivanja smjera leta i proračuna vremena, pilot zrakoplova je obvezan na odgovarajući način uzeti u obzir poznati vjetar.

(6) Ako pilot zrakoplova iz operativnih razloga nije u stanju letjeti utvrđenim postupkom, mora o tome neodložno obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa.

Postupci ulaska u petlju čekanja

Članak 146.

(1) Prilikom ulaska u petlju čekanja, pilot zrakoplova mora letjeti prema odgovarajućim postupcima za odnosni sektor ulaska, utvrđen u skladu s uvjetima iz Dodatka 9. slika 2. ovoga Pravilnika.

(2) Sektor ulaska iz stavka 1. ovoga članka, pilot zrakoplova određuje na temelju smjera kojim leti prije ulaska u petlju čekanja. Pritom su dozvoljena odstupanja do 5° od granica odgovarajućeg sektora ulaska. Ulazak u petlju čekanja, utvrđenu na temelju presjecišta radijala VOR-a, određuje se presjecištem radijala VOR-a. Ulazak u petlju čekanja iznad VOR/DME preletišta, ograničen je na radijal VOR-a ili DME luk, koji tvore preletište.

(3) Ulazak iz sektora 1 (paralelni ulazak-parallel entry) pilot zrakoplova obavlja na sljedeći način:

1. nakon dolaska na preletište, okreće i leti u smjeru odleta te leti tim smjerom propisano vrijeme ili leti do odgovarajuće utvrđene DME udaljenosti,

2. nakon toga okreće ulijevo kod desne, a udesno kod lijeve petlje, u objavljenu ili dodijeljenu putanju dolaska ili se izravno vraća prema preletištu,

3. nakon drugog dolaska iznad preletišta, okreće udesno kod desne, a ulijevo kod lijeve petlje i leti utvrđenim postupkom čekanja.

(4) Ulazak iz sektora 2 (smaknuti ulazak-offset entry) pilot zrakoplova obavlja na sljedeći način:

1. nakon dolaska na preletište, okreće u smjer odleta, koji na strani na kojoj se čeka tvori kut od 30° ili manje u odnosu na objavljenu ili dodijeljenu putanju dolaska te leti tom putanjom propisano vrijeme ili leti do odgovarajuće utvrđene DME udaljenosti,

2. nakon toga okreće udesno kod desne, a ulijevo kod lijeve petlje u objavljenu ili dodijeljenu putanju dolaska i leti utvrđenim postupkom čekanja.

(5) Ulazak iz sektora 3 (izravni ulazak-direct entry), pilot zrakoplova obavlja tako da nakon dolaska na preletište, okrene udesno kod desne odnosno ulijevo kod lijeve petlje i leti utvrđenim postupkom čekanja.

Ponašanje u petlji čekanja

Članak 147.

(1) Nakon drugog i svih sljedećih dolazaka iznad preletišta, pilot zrakoplova mora izvoditi zaokrete u putanju odleta u propisanom smjeru, koji će zrakoplov dovesti u najprikladniju poziciju za početak zaokreta u objavljenu ili dodijeljenu putanju doleta.

(2) Nakon izvođenja zaokreta u putanju odleta, pilot zrakoplova mora nastaviti letjeti odlaznom putanjom tijekom propisanog vremena odleta ili udaljenosti, te nakon toga okrenuti u propisanom smjeru, u objavljenu ili dodijeljenu putanju odleta i nastaviti let prema preletištu.

(3) Nakon prijma odobrenja za napuštanje petlje čekanja, pilot zrakoplova mora podesiti svoj let unutar granica utvrđenog postupka čekanja, tako da napusti točku čekanja u vrijeme utvrđeno u odobrenju.

Područje čekanja i tampon zona

Članak 148.

(1) Područje čekanja sastoji se od osnovnog područja čekanja i područja ulaska. Osnovno područje čekanja, na bilo kojoj utvrđenoj razini je zračni prostor potreban za obuhvaćanje petlje čekanja, uzimajući u obzir brzine zrakoplova, utjecaj vjetra, greške proračuna vremena, osobine preletišta itd. Područje ulaska je zračni prostor potreban za smještaj određenog postupka ulaska.

(2) Tampon zona je područje koje se prostire 5 NM izvan granica područja čekanja, unutar kojeg su, prilikom utvrđivanja minimalne razine čekanja koja se može upotrebljavati u petlji i području čekanja, uzete u obzir razina i vrsta prepreka.

Minimalna razina čekanja

Članak 149.

Objavljena minimalna razina čekanja mora iznositi najmanje 1000 stopa, a iznad planinskog područja 2000 stopa iznad najviše prepreke, unutar bočnih granica zračnog prostora zaštićenog za postupak čekanja. Minimalna razina čekanja povećava se, ako je to potrebno, zbog osiguranja nadvisivanja prepreka u tampon zoni.

Glava 3.

ODREDBE O BUCI ZRAKOPLOVA I POSTUPCI ZA NJEZINO SMANJENJE

Odjeljak 1.OGRANIČENJA ZA CIVILNE AVIONE NA MLAZNI POGON

Svjedodžba o buci

Članak 150.

(1) Civilni mlazni avioni, koji imaju hrvatsku državnu pripadnost, smiju letjeti u zračnom prostoru Republike Hrvatske, samo ako imaju valjanu svjedodžbu o buci. Svjedodžba o buci mora se tijekom uporabe nalaziti u avionu.

(2) Na aerodrome u Republici Hrvatskoj smiju slijetati i uzlijetati samo oni inozemni civilni mlazni avioni koji posjeduju svjedodžbu o buci ili odgovarajuću potvrdu države registracije aviona. Svjedodžbe o buci ili odgovarajuće potvrde moraju udovoljavati uvjetima, utvrđenima propisom kojima su predviđeni uvjeti i ograničenja za izdavanje odgovarajuće svjedodžbe o buci zrakoplova. Svjedodžba o buci ili druga odgovarajuća potvrda, mora se tijekom uporabe nalaziti u zrakoplovu.

Ograničenja u uporabi civilnih mlaznih aviona

Članak 151.

(1) Civilni mlazni avioni iz članka 150. ovoga Pravilnika, najveće dopuštene uzletne mase 34 000 kg ili više, odnosno, tipa ili serije registrirane za više od 19 putnika smiju slijetati i uzlijetati na aerodrome u Republici Hrvatskoj, ako utvrđena razina buke navedena u svjedodžbi o buci ili odgovarajućoj potvrdi udovoljava sljedećim minimalnim zahtjevima:

1. na bočnoj mjernoj točki, 103 EPNdB (Effective Perceived Noise dB), za avione najveće dopuštene uzletne mase od 400 000 kg ili više; za avione manje mase dopuštena razina buke smanjuje se linearno s logaritmom mase do vrijednosti od 94 EPNdB za avione najveće dopuštene uzletne mase od 35 000 kg, dok ispod toga razina buke ostaje stalna,

2. na uzletno-preletnoj mjernoj točki

a) 101 EPNdB, za avione s dva motora ili manje, najveće dopuštene uzletne mase od 385 000 kg ili više; za avione manje mase, dopuštena se razina buke smanjuje linearno s logaritmom mase po stopi od 4 EPNdB, pri svakom smanjenju mase na polovicu do vrijednosti od 89 EPNdB, dok ispod toga razina buke ostaje stalna,

b) 104 EPNdB, za avione s tri motora, najveće dopuštene uzletne mase od 385 000 kg ili više; za avione manje mase, dopuštena se razina buke smanjuje linearno s logaritmom mase po stopi od 4 EPNdB, pri svakom smanjenju mase na polovicu do vrijednosti od 89 EPNdB, dok ispod toga razina buke ostaje stalna,

c) 106 EPNdB, za avione s četiri motora ili više, najveće dopuštene uzletne mase od 385 000 kg ili više; za avione manje mase, dopuštena se razina buke smanjuje linearno s logaritmom mase po stopi od 4 EPNdB, pri svakom smanjenju mase na polovicu do vrijednosti od 89 EPNdB, dok ispod toga razina buke ostaje stalna,

3. na prilaznoj mjernoj točki, 105 EPNdB, za avione najveće dopuštene uzletne mase od 280 000 kg ili više; za avione manje mase, dopuštena se razina buke, smanjuje linearno s logaritmom mase do vrijednosti od 98 EPNdB, za avione najveće dopuštene uzletne mase od 35 000 kg, dok ispod toga razina buke ostaje stalna.

(2) Civilni mlazni avioni iz stavka 1. ovoga članka, koji su opremljeni motorima s faktorom opstrujavanja (by-pass ratio) manjim od 2, a koji imaju svjedodžbu o buci ili drugu odgovarajuću potvrdu u skladu s odredbama članka 150. ovoga Pravilnika, smiju uzlijetati i slijetati na aerodrome u Republici Hrvatskoj, samo ako njihov homologacijski list (type certificate) nije stariji više od 25 godina. Na te se avione na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka o dopuštenim razinama buke.

Iznimke od propisanih ograničenja

Članak 152.

(1) Ministarstvo može odobriti iznimke u svezi s ograničenjima iz članka 150. i 151. ovoga Pravilnika, ako se radi o avionima od povijesnog značaja, te ako se radi o pojedinim slučajevima prilikom privremene uporabe aviona koji slijeću ili uzlijeću s aerodroma u Republici Hrvatskoj zbog održavanja, preinaka ili pregleda, odnosno ako se koriste u posebnim okolnostima.

(2) Ministarstvo može odobriti vremenski ograničene iznimke u svezi s ograničenjima iz članka 151. stavak 2. ovoga Pravilnika:

1. ako postoje i ako su dostupni odgovarajući uređaji za smanjenje buke (conversion kit), za odnosni tip aviona,

2. ako su uređaji za smanjenje buke koji udovoljavaju minimalnim zahtjevima utvrđenim za izdavanje svjedodžbe o buci, naručeni prije 1. travnja 1999. godine,

3. ako je dogovoren najraniji datum isporuke, i

4. ako operator zrakoplova dokaže, da će se broj aviona koji ne udovoljavaju zahtjevima iz članka 151. stavak 2. ovoga Pravilnika, tijekom tekuće kalendarske godine, smanjiti za najmanje 10% od ukupnog broja aviona u floti.

(3) Vremenski ograničene iznimke iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo može odobriti i u slučaju:

1. ako je zamjenski avion, koji udovoljava vrijednostima razine buke u skladu s odredbama članka 151. stavak 1. ovoga Pravilnika, naručen prije 1. travnja 1999. godine i dogovoren je najraniji datum isporuke, te

2. ako operator zrakoplova dokaže, da bi u slučaju neizdavanja potvrde o iznimci, pretrpio neprihvatljivu gospodarsku štetu; u tom slučaju homologacijski list iz članka 151. stavak 2. ovoga Pravilnika ne smije biti stariji od 28 godina.

(4) Iznimke odobrene u skladu s odredbama ovoga članka, dokazuju se potvrdom o iznimci koja se mora nalaziti u avionu tijekom uporabe.

(5) Iznimke odobrene za avione registrirane u državama članicama Europske unije, priznaju se.

Odjeljak 2.

POSTUPCI ZA SMANJENJE BUKE ZRAKOPLOVA

Obveza primjene postupaka za smanjenje buke zrakoplova

Članak 153.

(1) Svi piloti zrakoplova moraju primjenjivati propisane postupke za smanjenje buke zrakoplova, osim u slučajevima kad razlozi koji bi mogli ugroziti sigurnost zrakoplova (npr. otkaz motora), to ne dozvoljavaju.

(2) Ako primjena postupaka iz stavka 1. ovoga članka zahtijeva promjene u načinu upravljanja i posluživanja zrakoplova, primjenu postupaka mora odobriti Ministarstvo.

Postupci uzlijetanja/odlaska

Članak 154.

(1) Za avione homologirane i registrirane u skladu s ICAO Dodatkom 16., Poglavlje 2. primjenjuju se sljedeći postupci:

1. uzlijetanje do 1 500 stopa GND

a) sa snagom motora za uzlijetanje,

b) sa zakrilcima u položaju za uzlijetanje,

c) penjanje brzinom V2 + 10 kt (ili brzinom kako ju ograničava napadni kut);

2. na 1 500 stopa GND, smanjivanje snage motora barem na snagu za penjanje;

3. od 1 500 do 3000 stopa GND, penjanje brzinom V2 + 10 kt;

4. na 3 000 stopa GND

a) ubrzavanje tijekom penjanja i uvlačenje zakrilaca,

b) normalni prijelaz na rutno penjanje.

(2) Za avione homologirane i registrirane u skladu s ICAO Dodatkom 16., Poglavlje 3., kao i za B 737-200, ako se može dokazati da je ugradnjom dopunske opreme postignuta razina buke prilikom uzlijetanja prema odredbama ICAO Dodatka 16., Poglavlja 3., primjenjuju se sljedeći postupci:

1. uzlijetanje do 1 500 stopa GND

a) sa snagom motora za uzlijetanje,

b) sa zakrilcima u položaju za uzlijetanje,

c) penjanje brzinom V2 + 10 kt (ili brzinom kako ju ograničava napadni kut);

2. na 1 500 stopa GND

a) smanjivanje snage motora barem na snagu za penjanje,

b) ubrzavanje tijekom penjanja i uvlačenje zakrilaca,

c) normalni prijelaz na rutno penjanje.

Postupak prilaženja

Članak 155.

(1) Piloti zrakoplova moraju podesiti svoj let tako, da napuste preletište početnog prilaženja (IAF) brzinom, koja dozvoljava putnu konfiguraciju aviona. Tu brzinu moraju održavati do udaljenosti od oko 12 NM od točke dodira. Za ovu fazu prilaženja, preporuča se održavanje indicirane brzine leta (IAS) od 210 kt ( ±10 kt), osim ako je potrebno održavanje veće brzine, iz razloga letne sposobnosti zrakoplova.

(2) U fazi prilaženja, koja započinje na udaljenosti od oko 12 NM od točke dodira, pa do točke neposredno ispred vanjskog markera, pilot zrakoplova mora letjeti brzinom od 160 kt ( ±10 kt), sa srednjim položajem zakrilaca za odnosni tip aviona i uvučenim podvozjem. Ova faza leta, u pravilu uključuje prijelaz iz horizontalnog leta u snižavanje na putanju poniranja, kojoj se ne smije priključiti na visini manjoj od 3 000 stopa iznad zone dodira.

(3) Pilot zrakoplova mora uspostaviti sletnu konfiguraciju neposredno ispred ili iznad vanjskog markera, tj. u tom trenutku podvozje mora biti izvučeno, zakrilca u položaju za slijetanje, a brzina prilaženja ustaljena.

(4) Pilot zrakoplova ne treba se pridržavati postupaka za smanjenje buke zrakoplova u prilaženju, ako:

1. uzletno-sletna staza nije čista i suha tj., ako je staza pokrivena snijegom, bljuzgavicom, ledom, vodom, blatom, uljem i sl.,

2. je baza oblaka niža od 500 stopa iznad nadmorske visine aerodroma ili ako je vidljivost manja od 1.9 km,

3. je bočna komponenta vjetra, uključujući udare veća od 5 kt, i ako

4. je javljeno ili prognozirano postojanje smicanja vjetra, odnosno, kada bi nepovoljni meteorološki uvjeti npr. oluja, mogli utjecati na izvršenje prilaženja.

Postupak nakon slijetanja

Članak 156.

(1) Nakon svakog slijetanja noću, pilot zrakoplova mora upotrebljavati deflektor mlaza, bez dodavanja snage. Deflektor mlaza uz dodavanje snage, smije se upotrebljavati samo ukoliko je to nužno zbog sigurnosti zrakoplova, obzirom na sletnu masu, dužinu i stanje uzletno-sletne staze i vjetar.

(2) Nakon svakog slijetanja danju, pilot zrakoplova može upotrebljavati deflektor mlaza uz dodavanje snage, prema vlastitom nahođenju, uzimajući u obzir prevladavajuće uvjete (npr. dužinu i stanje uzletno-sletne staze). Deflektor mlaza uz dodavanje maksimalne snage, smije se upotrebljavati samo, ako je to nužno zbog sigurnosti zrakoplova.

Dio peti

IZVANREDNI DOGAĐAJI TIJEKOM LETENJA ZRAKOPLOVA

Glava 1.POSTUPCI U SLUČAJU OTKAZA RADIOKOMUNIKACIJE I POSTUPCI U SLUČAJU NUŽDE TE DRUGIH IZVANREDNIH OKOLNOSTI

Odjeljak 1.POSTUPCI U SLUČAJU OTKAZA RADIOKOMUNIKACIJE

Postupci kod neuspjele uspostave radiokomunikacije

Članak 157.

(1) Ako pilot zrakoplova, u skladu s odredbama članka 131. ovoga Pravilnika, ne uspije uspostaviti radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnoga prometa na propisanoj radiofrekvenciji, mora pokušati uspostaviti radiokomunikaciju na drugim radiofrekvencijama utvrđenim za tu rutu leta, npr. na frekvenciji za slučaj nužde 121.5 MHz.

(2) Ako pokušaji iz stavka 1. ovoga članka ostanu bez uspjeha, pilot zrakoplova mora pokušati uspostaviti radiokomunikaciju s drugim zemaljskim radiopostajama ili radiopostajama zrakoplova. Ako se i nakon toga radiokomunikacija s nadležnom kontrolom zračnoga prometa ne uspije uspostaviti, pilot zrakoplova mora započeti s primjenom postupka, propisanog za slučaj otkaza radiokomunikacije.

(3) Ako je pilot zrakoplova bez uspjeha pokušavao uspostaviti radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnoga prometa, a nema jasnih naznaka da je njegova emisija primljena, mora uz primjenu postupka iz stavka 2. ovoga članka za slučaj otkaza radiokomunikacije, emitirati važne poruke na slijepo. Pilot zrakoplova mora započeti poruku frazom EMITIRAM U SLIJEPO (TRANSMITTING BLIND), te ju nakon toga u cijelosti ponavljati, navesti vrijeme početka sljedeće emisije, a ako namjerava promijeniti frekvenciju, mora navesti i tu frekvenciju, kao i naziv zemaljske postaje koju namjerava zvati.

Postupci zemaljske radiopostaje kod neuspjele uspostave radiokomunikacije

Članak 158.

(1) Ako zemaljska radiopostaja nije u stanju uspostaviti radiokomunikaciju sa zrakoplovom ni na jednoj frekvenciji, na kojoj bi zrakoplov mogao biti na slušanju, zemaljska radiopostaja mora, ako je potrebno, zatražiti pomoć od druge zemaljske radiopostaje, radi pozivanja ili prosljeđivanja poruka zrakoplovu i/ili zatražiti od zrakoplova u blizini da uspostave radiokomunikaciju i proslijeđuju poruke.

(2) Ako pokušaji iz stavka 1. ovoga članka ostanu bez uspjeha, zemaljska radiopostaja treba na slijepo emitirati poruke zrakoplovu, osim odobrenja kontrole zračnoga prometa, na frekvencijama na kojima bi zrakoplov mogao biti na slušanju, npr. na frekvenciji za slučaj nužde 121.5 MHz.

(3) Emitiranje naslijepo odobrenja kontrole zračnoga prometa iz stavka 2. ovoga članka, preko drugog zrakoplova, smije biti proslijeđeno samo, na poseban zahtjev nadležne kontrole zračnoga prometa.

Postupak kod otkaza radiokomunikacije u vizualnim meteorološkim uvjetima

Članak 159.

(1) Ukoliko prilikom obavljanja VFR leta za koji je sukladno Dodatku 6. ovoga Pravilnika propisana stalna dvosmjerna RTF komunikacija dođe do otkaza radiokomunikacije, pilot zrakoplova mora:

1. postaviti transponder na mod A kôd 7600 sukladno članku 112. stavak 3. ovoga Pravilnika,

2. nastaviti let u vizualnim meteorološkim uvjetima,

3. sletjeti na najbliži prikladni aerodrom i

4. neodložno javiti vrijeme dolaska nadležnoj kontroli zračnoga prometa.

(2) Ukoliko do otkaza radiokomunikacije dođe u vizualnim meteorološkim uvjetima prilikom obavljanja IFR leta za koji je sukladno Dodatku 6. ovoga Pravilnika propisana stalna dvosmjerna radiokomunikacija, pilot zrakoplova postupa sukladno odredbama članka 160. ovoga Pravilnika.

(3) Zrakoplov koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR), smije ući u kontroliranu zonu aerodroma, samo ako je pilot zrakoplova prije toga dobio odgovarajuće odobrenje ili, ako je slijetanje na aerodrom unutar kontrolirane zone neizbježno iz letačko-operativnih razloga.

(4) Ako zrakoplovu koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR), radiokomunikacija otkaže prije ulaska u kontrolirani zračni prostor, pilot zrakoplova ne smije ući u taj prostor, čak i ako je već dobio odobrenje za ulazak. Ako otkaz radiokomunikacije nastupi nakon ulaska u kontrolirani zračni prostor, pilot zrakoplova mora nastaviti let prema primljenom i potvrđenom odobrenju ili, ako to nije moguće, najkraćim putem napustiti taj zračni prostor, uz pridržavanje uvjeta propisanih za vizualno letenje.

Postupak kod otkaza radiokomunikacije u instrumentalnim meteorološkim uvjetima

Članak 160.

(1) Ukoliko do otkaza radiokomunikacije dođe prilikom obavljanja IFR leta, pilot zrakoplova mora:

1. postaviti transponder na mod A kôd 7600 sukladno članku 112. stavak 3. ovoga Pravilnika,

2. održavati posljednje dodijeljenu brzinu, te letjeti na posljednje dodijeljenoj razini, ako je veća od minimalne IFR putne razine, tijekom razdoblja od 7 minuta. Ako je posljednja dodijeljena razina manja od minimalne IFR putne razine, pilot mora penjati na minimalnu IFR putnu razinu. Period od 7 minuta započinje od trenutka:

– postizanja posljednje dodijeljene razine ili minimalne IFR putne razine,

– postavljanja transpondera na mod A kôd 7600,

– prethodno javljenog predviđenog vremena preleta obvezne točke javljanja, ili

– neproslijeđivanja izvještaja o poziciji iznad obvezne točke javljanja ovisno što je kasnije,

3. nakon toga prilagoditi brzinu leta i putnu razinu prema predanom planu leta,

4. ako je zrakoplov radarski vektoriran ili leti na RNAV smaknutoj (offset) ruti bez granice valjanosti odobrenja, vratiti se najkraćim mogućim putem na rutu iz tekućeg plana leta ne kasnije od slijedeće značajne točke, uzimajući u obzir važeću minimalnu sigurnu razinu utvrđenu za IFR letove,

5. letjeti na ruti prema tekućem planu leta (current flight plan), do utvrđenog preletišta početnog prilaženja (IAF) za aerodrom odredišta i, ako je potrebno sukladno točki 6. stavak 1. ovoga članka, čekati iznad preletišta početnog prilaženja do početka snižavanja,

6. započeti snižavanje od preletišta početnog prilaženja utvrđenog u točki 5. stavak 1. ovoga članka u vrijeme ili što je moguće bliže posljednjem primljenom i potvrđenom očekivanom vremenu prilaženja (EAT) ili, ako očekivano vrijeme prilaženja nije primljeno i potvrđeno, u vrijeme ili što je moguće bliže predviđenom vremenu dolaska (ETA) prema tekućem planu leta.

7. slijediti objavljeni postupak instrumentalnog prilaženja za preletište početnog prilaženja utvrđeno u točki 5. stavak 1. ovoga članka,

8. sletjeti, ako je moguće, unutar 30 min nakon predviđenog vremena dolaska iz točke 6. ovoga stavka ili unutar 30 min nakon zadnjeg potvrđenog očekivanog vremena prilaženja ovisno što je kasnije,

9. ako slijetanje nije provedivo, letjeti prema alternativnom aerodromu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točka 5. ovoga članka, ako pilot zrakoplova, radi sigurnosnih ili hitnih letačko-operativnih razloga smatra, da nastavak leta prema izvornom aerodromu odredišta nije preporučljiv, može preusmjeriti let na drugi aerodrom, kojega smatra prikladnim. U tom slučaju mora letjeti objavljenim rutama do preletišta početnog prilaženja, utvrđenog za taj aerodrom i postupati prema odredbama stavka 1. točka 1. do 4. i točka 6. do 9. ovoga članka.

(3) Ako pilot zrakoplova, koji namjerava mijenjati pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja, dostigne granicu valjanosti odobrenja, a nije u stanju nastaviti let uz pridržavanje utvrđenih meteoroloških minimuma za vizualno letenje, mora postupiti prema odredbama ovoga članka.

Dodatni postupci kod otkaza radiokomunikacije

Članak 161.

U slučaju otkaza radiokomunikacije, dijelovi rute, predviđeni za vježbanje prilaženja ili postupaka čekanja naznačeni u planu leta nisu više sastavni dijelovi tekućeg plana leta, osim, ako je za obavljanje takvog vježbanja, kontrola zračnoga prometa već izdala posebno odobrenje.

Odjeljak 2.

POSTUPCI U SLUČAJU NUŽDE TE DRUGIH IZVANREDNIH OKOLNOSTI

Prisilno slijetanje

Članak 162.

(1) Pilot zrakoplova obvezan je primijeniti postupak za prisilno slijetanje zrakoplova uvijek, kad ne postoje uvjeti za daljnji siguran nastavak leta, a posebice:

1. ako dođe do potpunog prestanka rada motora, odnosno pogonske grupe zrakoplova,

2. ako požar na zrakoplovu nije mogao biti ugašen,

3. ako otkaz ili kvar životnih dijelova zrakoplova, onemogućuje daljnji sigurni nastavak leta,

4. ako to zahtjeva lovac presretač, sukladno mjerama za prisilno slijetanje zrakoplova.

(2) Prisilno slijetanje obavlja se ovisno od danih okolnosti na najprikladniji aerodrom ili na odabrani teren prikladan za slijetanje prema procjeni pilota zrakoplova.

(3) Posada zrakoplova i druge osobe koje se nalaze u zrakoplovu moraju postupati prema naredbama zapovjednika zrakoplova. Posada zrakoplova, koji je prisilno sletio dužna je poduzeti sve potrebne mjere za očuvanje života i zdravlja osoba u zrakoplovu, za očuvanje zrakoplova i stvari u njemu, kao i osigurati očuvanje tragova prisilnog slijetanja na zrakoplovu i na tlu.

Letenje u nepovoljnim meteorološkim uvjetima

Članak 163.

(1) Ako se zbog naglog pogoršanja meteoroloških uvjeta nađe u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje, pilot zrakoplova je obvezan da odgovarajućim postupkom nastoji izvesti zrakoplov iz tog prostora. Ako to nije moguće, pilot zrakoplova je obvezan vratiti se na aerodrom odlaska ili nastojati sletjeti na aerodrom najprikladniji za sigurno slijetanje.

(2) Letenjem u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje, u smislu odredaba stavka 1. ovoga članka smatra se:

1. ulazak zrakoplova u zračni prostor u kojemu prevladavaju instrumentalni meteorološki uvjeti, a zrakoplov nije opremljen ili posada zrakoplova nije osposobljena za takvo letenje,

2. nailazak na zračni prostor s olujnom aktivnosti kumulonimbusnih oblaka,

3. letenje zrakoplova u zračnom prostoru u kojemu dolazi do zaleđivanja vanjskih površina zrakoplova, koje se ne može spriječiti, odnosno ukloniti.

Gubitak orijentacije

Članak 164.

(1) Ako tijekom leta, pilot zrakoplova nije u stanju utvrditi poziciju zrakoplova u odnosu na zemlju ili prostor (gubitak orijentacije), mora zatražiti pomoć od nadležne kontrole zračnoga prometa i utvrditi preostalu količinu goriva. Ako i pored pomoći nadležne kontrole zračnoga prometa i provjerama navigacijskih pojedinosti pomoću instrumenata, nije utvrđena pozicija zrakoplova, pilot zrakoplova mora utvrditi pravila letenja prema kojima može letjeti, obzirom na okolnosti i predviđeno trajanje leta te pristupiti uspostavi orijentacije pomoću značajnih orijentira na zemlji ili letenjem prema nekom radionavigacijskom sredstvu.

(2) Ako prilikom grupnog leta, vođa grupe izgubi orijentaciju, vođenje grupom preuzima pilot drugoga zrakoplova, određen prije početka leta, koji nije izgubio orijentaciju. Vođa grupe može ponovno preuzeti vodstvo samo ako je u potpunosti utvrdio poziciju zrakoplova. Ako cijela grupa zrakoplova izgubi orijentaciju, vođa grupe ne smije napustiti vodstvo, već mora poduzeti mjere za uspostavu orijentacije u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako i pored svih poduzetih mjera orijentacija ne bude uspostavljena, a pričuva goriva se nalazi na izmaku, mora se pristupiti postupku za prisilno slijetanje.

Prijetnja eksplozivom ili drugim eksplozivnim tijelom

Članak 165.

(1) Ako pilot zrakoplova primi obavijest da se zrakoplov nalazi u nevolji, radi postojanja prijetnje da se u zrakoplovu nalazi protupravno unesen eksploziv ili neko drugo eksplozivno tijelo, dužan je postupiti u skladu s odredbama članka 112. ovoga Pravilnika i poduzeti mjere propisane za takve slučajeve, kako bi se izbjegla ili umanjila opasnost za zrakoplov i osobe u njemu. Ako obavijest primi od nadležne kontrole zračnoga prometa, pilot zrakoplova mora zatražiti potvrdu poruke i dalje surađivati s tom kontrolom, u pogledu poduzimanja propisanih mjera.

(2) Pilot zrakoplova mora, prije slijetanja na aerodrom obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa o namjeravanom slijetanju i zatražiti pomoć predviđenu za slučaj nevolje.

(3) Nakon slijetanja na aerodrom, posada zrakoplova mora poduzeti sve mjere, potrebne za brzu evakuaciju osoba u zrakoplovu i dalje postupati prema uputama nadležnog tijela.

Otmica zrakoplova

Članak 166.

(1) Ako tijekom leta dođe do pokušaja ili izvršenja kaznenog djela otmice zrakoplova, posada zrakoplova je dužna, ovisno o danim okolnostima, poduzeti mjere potrebne za sigurnost zrakoplova i osoba u njemu.

(2) Pilot zrakoplova treba obavijestiti, ako je moguće, nadležnu kontrolu zračnoga prometa o otmici zrakoplova, postupiti u skladu s odredbama članka 112. ovoga Pravilnika, te proslijediti pozivni znak zrakoplova i trenutnu poziciju, okolnosti i prirodu opasnosti i svoje daljnje namjere.

(3) Ako pilot otetog zrakoplova mora odstupiti od odobrene putanje ili putne razine, a da pri tom nije u mogućnosti postupiti prema odredbama stavka 2. ovoga članka, treba:

1. pokušati emitirati upozorenja na frekvenciji za slučaj nužde ili na drugim odgovarajućim frekvencijama, odnosno na drugi način pokušati upozoriti na otmicu zrakoplova, osim ako situacija u zrakoplovu ne uvjetuje drukčije postupanje;

2. nastaviti let na način da leti 1 000 stopa iznad ili ispod utvrđene razine leta ako leti iznad razine leta 410, odnosno da leti 500 stopa iznad ili ispod utvrđene razine leta ako leti do i uključujući razinu leta 410.

(4) Nadležna kontrola zračnoga prometa mora, neodložno, putem radiokomunikacije provjeriti je li uključivanje SSR transpondera u skladu s postupkom iz stavka 2. ovoga članka bilo namjerno ili slučajno, te zrakoplovu pružiti svu moguću pomoć.

Otkaz uređaja za upravljanje i drugih uređaja koji mogu utjecati na letnu sposobnost zrakoplova

Članak 167.

(1) Ako na zrakoplovu tijekom leta dođe do kvara ili prestanka rada uređaja za upravljanje zrakoplovom ili nekog drugog uređaja, čiji kvar ili prestanak rada može utjecati na letnu sposobnost zrakoplova, pilot zrakoplova mora se pridržavati, ovisno o fazi leta, pravila određenih odredbama ovoga članka.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, pilot zrakoplova mora:

1. u fazi uzlijetanja, kad zrakoplov ne dostigne predviđenu kritičnu brzinu – prekinuti daljnje uzlijetanje, zadržavajući isti smjer kretanja i zrakoplov zaustaviti na uzletno-sletnoj stazi ili na dijelu aerodroma predviđenom za ovakve slučajeve. Ako je predviđena kritična brzina dostignuta, uzlijetanje se nastavlja i zrakoplov se zadržava na dostignutoj razini, ili se blagim penjanjem usmjerava prema terenu prikladnom za prisilno slijetanje;

2. tijekom putnog leta – let nastaviti na najpogodnijoj razini, uz odobrenje nadležne kontrole zračnoga prometa, i zrakoplov usmjeriti prema najbližem aerodromu za slijetanje, ako okolnosti to omogućuju. U suprotnom zrakoplov se usmjerava prema terenu, prikladnom za prisilno slijetanje,

3. u fazi slijetanja – let nastaviti uz pomoć nadležne kontrole zračnoga prometa, koja oslobađa uzletno-sletnu stazu, radi slijetanja zrakoplova. Ako okolnosti to ne omogućuju, zrakoplov se usmjerava prema terenu, prikladnom za slijetanje.

Poniranje u nuždi i požar na zrakoplovu

Članak 168.

(1) Ako tijekom leta zrakoplova koji ima putničku kabinu pod tlakom dođe do dekompresije kabine, ili ako tijekom leta zrakoplova koji leti nadzvučnom brzinom na visini većoj od 49 000 stopa dođe do povećanog sunčevog svemirskog zračenja, pilot zrakoplova mora pristupiti primjeni postupka poniranja u nuždi, tako da smanji razinu na kojoj leti do sigurne razine, te napustiti rutu, ako se na njoj nalazi. Pilot zrakoplova nastavlja daljnji let prema dogovoru s nadležnom kontrolom zračnoga prometa.

(2) Ako je radi dekompresije putničke kabine došlo do oštećenja osnovne strukture zrakoplova, zbog čega se može ugroziti sigurnost leta, pilot zrakoplova mora pristupiti postupku za prisilno slijetanje zrakoplova.

(3) Posada zrakoplova na kojemu je tijekom leta došlo do požara, mora neodložno poduzeti mjere predviđene za slučaj požara, na način utvrđen u letačkom priručniku toga zrakoplova (uključivanje protupožarnih uređaja, smanjenje brzine, isključenje odnosnog motora itd.). Prilikom pojave požara na zrakoplovu u letu, pilot zrakoplova pokušat će ugasiti požar klizajućim letom zrakoplova u stranu suprotnu od mjesta izbijanja požara.

(4) Ako i pored svih poduzetih mjera požar, nije mogao biti ugašen, pilot zrakoplova je dužan pristupiti postupku za prisilno slijetanje.

Udar nekog objekta u zrakoplov u letu

Članak 169.

(1) Ako zrakoplov tijekom leta pretrpi oštećenje, zbog udara u neki leteći objekt ili pticu, odnosno zbog ulaska u tučonosne oblake, pilot zrakoplova mora smanjiti brzinu leta i poduzeti druge mjere za sigurnost leta.

(2) Ako zbog oštećenja, zrakoplov nije sposoban za siguran nastavak leta, pilot zrakoplova mora pristupiti postupku za prisilno slijetanje.

(3) Pilot zrakoplova dužan je obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa o oštećenju zrakoplova i poduzetim mjerama, odnosno o prisilnom slijetanju zrakoplova.

Odjeljak 3.

POSEBNE ODREDBE O LETENJU I SIGNALIZACIJI U SLUČAJU IZVANREDNIH DOGAĐAJA

Dužnosti pilota zrakoplova u pogledu pružanja pomoći zrakoplovu ili plovilu u nevolji

Članak 170.

(1) Ako pilot zrakoplova u letu opazi, da se neki zrakoplov ili plovilo, nalazi u nevolji dužan je o tome neodložno izvijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa i nastojati uspostaviti radiokomunikaciju s posadom zrakoplova, odnosno posadom plovila u nevolji.

(2) Ako se radiokomunikacija sa zrakoplovom u nevolji nije mogla uspostaviti, pilot zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka, dužan je usmjeriti zrakoplov prema mjestu na kojemu se nalazi zrakoplov u nevolji, ako to naredi nadležna kontrola zračnoga prometa i priopćiti joj podatke o poziciji i tipu zrakoplova, vrsti nevolje, odnosno nesreći zrakoplova i druge podatke do kojih dođe.

(3) Pilot zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka, dužan je nadležnoj kontroli zračnoga prometa priopćiti sljedeće podatke:

1. vrstu zrakoplova ili plovila u nevolji, registracijsku oznaku te njegovo stanje,

2. poziciju zrakoplova odnosno plovila izraženu zemljopisnim koordinatama, ili udaljenost i magnetski kurs od neke poznate točke na zemlji ili u odnosu na neko radionavigacijsko sredstvo,

3. točno vrijeme prema UTC-u, izraženo u satima i minutama;

4. broj uočenih osoba i njihovo procijenjeno fizičko stanje.

(4) Pilot zrakoplova u letu, dužan je signale primljene od zrakoplova ili plovila u nevolji, neodložno proslijediti nadležnoj kontroli zračnoga prometa.

Pružanje pomoći zrakoplovu ili plovilu

Članak 171.

(1) Ako pilot zrakoplova u letu opazi, da se neki zrakoplov ili plovilo nalazi u nevolji na vodenoj površini, dužan je o tome neodložno izvijestiti i posadu plovila koje se nalazi u blizini, radi pružanja pomoći zrakoplovu odnosno plovilu u nevolji.

(2) Ako pilot zrakoplova nije mogao uspostaviti radiokomunikaciju sa posadom plovila, obavijestit će posadu plovila tako, da će iznad plovila izvesti najmanje jedan zaokret od tristošezdeset stupnjeva, preletjeti okomito ispred pramca plovila na maloj visini i mijenjati uzdužni nagib zrakoplova, promijeniti snagu motora ili promijeniti korak propelera, te nakon toga usmjeriti zrakoplov u smjeru, kojega plovilo treba slijediti, radi dolaska na mjesto gdje se nalazi zrakoplov odnosno plovilo u nevolji.

(3) Ako se naknadno utvrdi da pomoć plovila nije potrebna, pilot zrakoplova u letu prenijet će to posadi plovila tako, da će okomito na trag plovila preletjeti blizinu krme plovila na maloj visini, a zatim mijenjati uzdužni nagib zrakoplova, uz istodobnu promjenu snage motora ili koraka propelera.

Dužnosti posade zrakoplova ili plovila u nevolji

Članak 172.

(1) Posada zrakoplova odnosno plovila u nevolji, dužna je upotrebljavati sve raspoložive uređaje i opremu na zrakoplovu, odnosno plovilu, kako bi privukla pažnju zrakoplova u letu, plovila ili osoba, koje sudjeluju u spašavanju.

(2) Posada zrakoplova u nevolji upotrebljava signalizaciju u skladu s Dodatkom 10. ovoga Pravilnika, kao i radiouređaje, rakete za slučaj nevolje, dim, metalno ogledalo i dr.

Dio šesti

POSEBNE ODREDBE O LETENJU ZRAKOPLOVA

Glava 1.LETOVI ZA POSEBNE NAMJENE

Odjeljak 1.OBAVLJANJE ODREĐENIH LETOVA ILI DJELOVANJA ZA KOJE JE POTREBNO ODOBRENJE

Vrste odobrenja

Članak 173.

(1) Sljedeći letovi ili djelovanja na mjestima, smiju se izvoditi samo uz odobrenje Ministarstva:

1. izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje u skladu s odredbama članka 17. Zakona o zračnom prometu i članka 26. do 28. ovoga Pravilnika,

2. letovi ispod minimalne sigurne visine u skladu s odredbama članka 19. stavak 6. ovoga Pravilnika,

3. letovi ispod mostova i sličnih građevina, te dalekovoda i antena u skladu s odredbom članka 19. stavak 5. ovoga Pravilnika, te za

4. izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari u skladu s odredbama članka 20. ovoga Pravilnika.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, izdat će se na zahtjev, ako se opravdano pretpostavlja, da se takvim letom ne ugrožava sigurnost zračnoga prometa, te sigurnost osoba u zrakoplovu i na tlu. Odobrenje se može izdati u pojedinom slučaju ili kao opće odobrenje.

(3) Opće odobrenje iz stavka 2. ovoga članka, izdat će se, ako se zrakoplov namjerava upotrebljavati u djelatnostima i prilikom obavljanja poslova i zadaća, koje uključuju potrebu obavljanja letova, djelovanja ili postupaka iz stavka 1. ovoga članka, te ako:

1. se mjesto obavljanja letova ili djelovanja ne može unaprijed odrediti ili predvidjeti,

2. ako bi pribavljanje odobrenja u pojedinom slučaju, nakon određivanja mjesta obavljanja letova ili djelovanja, uzrokovalo neočekivana ili nepotrebna kašnjenja u izvršenju poslova i zadaća odnosno, ako bi takav postupak na drugi način mogao otežati ili ugroziti njihovo izvršenje, ili

3. ako se mjesto obavljanja letova ili djelovanja često mijenja, te bi pribavljanje posebnog odobrenja u pojedinom slučaju za svako pojedino mjesto, uzrokovalo neprimjerene troškove.

Izdavanje i sadržaj odobrenja

Članak 174.

(1) Odobrenje iz članka 173. ovoga Pravilnika, može se dodijeliti fizičkim i pravnim osobama, ako ispunjavaju propisane uvjete.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati propisana ograničenja, uvjete, potrebne upute, prostorni opseg valjanosti odobrenja, a u slučaju odobrenja za izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari, po potrebi i podatke o predmetima i tvarima koji se smiju raspršivati ili izbacivati iz zrakoplova. Opće odobrenje mora sadržavati i imena ovlaštenih pilota zrakoplova.

Odgovornost za obavljanje leta

Članak 175.

(1) Pilot zrakoplova kojemu je izdano odobrenje iz članka 173. ovoga Pravilnika, odgovoran je za obavljanje leta u skladu s odredbama ovoga Pravilnika. Pilot zrakoplova dužan je prilikom obavljanja letova ili djelovanja navedenih u odobrenju osigurati poštivanje propisnog izvođenja letova.

(2) Operator zrakoplova i nadležna ovlaštena osoba, koja sudjeluje u obavljanju letova ili djelovanja odgovorna je za štetne posljedice, koje mogu nastati uslijed izdavanja naloga pilotu zrakoplova, da obavi određene poslove ili zadaće.

Uvjeti za obavljanje letova

Članak 176.

(1) Uporaba zrakoplova prilikom obavljanja letova ili poslova iz članka 173. stavak 1. ovoga Pravilnika, odvija se prema odredbama ovoga Pravilnika, uz moguća neizbježna odstupanja koja zahtijeva određena situacija, pod uvjetom da se takvim postupanjem ne ugrožava sigurnost zračnoga prometa, te osoba u zrakoplovu i na tlu.

(2) O početku obavljanja letova, u polumjeru od 4 km od aerodroma bez utvrđene kontrolirane zone, odnosno zone aerodromskog prometa, tijekom radnog vremena odnosno vremena otvorenosti aerodroma, osoba iz članka 175. ovoga Pravilnika, mora obavijestiti stručnu osobu za AFIS.

Odjeljak 2.

DODATNI UVJETI ZA OBAVLJANJE POJEDINIH LETOVA ILI DJELOVANJA

Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja

Članak 177.

(1) Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje odobrit će se samo u slučaju kad na prikladnoj udaljenosti od namjeravanog mjesta uzlijetanja i slijetanja aerodrom nije na raspolaganju.

(2) Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja zabranjena su unutar zatvorenih naselja (osim industrijskih područja), odnosno iznad njih, te u blizini skupova ljudi. Prilikom obavljanja izvanaerodromskog slijetanja, pilot zrakoplova mora odabrati letnu putanju tako da u slučaju nužde može sletjeti, a da pritom ne ugrozi sigurnost zrakoplova, te osoba i stvari na tlu.

(3) Izvanaerodromsko slijetanje smije se obaviti samo ako je o tome prethodno i pravodobno obaviještena mjesna policijska postaja, ako su vlasnici odnosno drugi korisnici posjeda na koji se namjerava sletjeti dali suglasnost te, ako pritom neće doći do ugrožavanja osoba i stvari na tlu. Obavješćivanje mjesne policijske postaje i pribavljanje suglasnosti vlasnika, odnosno drugih korisnika posjeda, nije potrebno u slučajevima letova koji se obavljaju u svrhu uzimanja vode prilikom gašenja požara i letova u svrhu nadzora određenih objekata, sredstava i uređaja na tlu, ako se slijeće zbog uočenih kvarova na objektu kojega se nadzire radi njihovog otklanjanja ili provjere.

(4) Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje smije obavljati pilot helikoptera koji ima odgovarajuću dozvolu i najmanje 350 sati letačkog iskustva na helikopterima. Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje smije obavljati pilot aviona koji ima odgovarajuću dozvolu i najmanje 400 sati letačkog iskustva na avionima odgovarajuće kategorije i namjene.

(5) Odredbe članka 41. ovoga Pravilnika primjenjuju se na odgovarajući način i na rad motora zrakoplova prilikom izvanaerodromskih slijetanja i uzlijetanja. Opskrba zrakoplova pogonskim i drugim materijalima dozvoljena je samo uz pridržavanje propisa koji se odnose na sprječavanje nastanka šteta bilo koje vrste, a poglavito šteta koje mogu nastati uslijed požara i zagađivanja podzemnih voda.

(6) Trajna uporaba istoga terena u trajanju dužem od dva mjeseca, mora se prijaviti Ministarstvu radi upisa u evidenciju. Trajnom uporabom istoga terena smatra se obavljanje više od 4 uzlijetanja i slijetanja mjesečno. Teren koji se trajno upotrebljava za izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja mora se na propisan način označiti i osigurati, tako da se ne ugrožava sigurnost zračnoga prometa, te osoba u zrakoplovu i na tlu. Kod trajne uporabe istoga terena, operator zrakoplova mora osigurati prisustvo osobe ovlaštene za nadzor letova i nadzor operativnog stanja terena, te osigurati dostatan broj ručnih uređaja za gašenje požara i dostatnu sanitetsku opremu.

(7) Prijava za upis u evidenciju iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati:

1. dokaz o suglasnosti iz članka 26. stavak 2. ovoga Pravilnika,

2. poziciju mjesta predviđenu za uzlijetanja i slijetanja, na topografskoj karti u razmjeru 1 : 50 000,

3. dokaz o suglasnosti nadležnog tijela lokalne i regionalne (područne) samouprave, te druge potrebne dokumente i isprave u skladu s posebnim propisima, ako je za uređenje mjesta predviđenog za uzlijetanje i slijetanje potrebno poduzeti dodatne mjere i radnje.

Letovi ispod mostova i sličnih građevina, dalekovoda i antena te letenje sa/na helidrome na objektu (zgradi)

Članak 178.

(1) Odobrenje iz članka 19. stavak 5. ovoga Pravilnika, za letenje ispod mostova i sličnih građevina te dalekovoda i antena, izdat će se, ako su ispunjeni drugi propisani uvjeti, samo u svrhu raspršivanja kemijskih sredstava za uništavanje štetočina i sličnih poslova u poljoprivredi i šumarstvu te za obavljanje ostalih poslova sličnog odgovarajućeg značenja čije izvršenje zahtijeva obavljanje niskih letova.

(2) Letove iz stavka 1. ovoga članka, smiju obavljati piloti zrakoplova koji imaju odgovarajuću dozvolu komercijalnog pilota i najmanje 400 sati letačkog iskustva na odgovarajućoj vrsti zrakoplova.

(3) Letovi iz stavka 1. ovoga članka, smiju se obavljati samo ako je pilot zrakoplova u stanju održavati odstojanje koje u potpunosti isključuje mogućnost oštećenja zrakoplova odnosno objekta ispod kojega se leti, uzimajući pritom u obzir, u svakom pojedinom slučaju, sve postojeće utjecaje u danom trenutku.

(4) Letenje sa/na helidrome na objektu (zgradi) smije obavljati pilot helikoptera koji ima odgovarajuću dozvolu i najmanje 400 sati letačkog iskustva i to samo višemotornim helikopterima, koji su nakon otkaza jednog motora sposobni nastaviti let (helikopteri kategorije A).

Izbacivanje i raspršivanje predmeta ili drugih tvari

Članak 179.

(1) Letove u svrhu raspršivanja kemijskih sredstava, odnosno raspršivanja ili izbacivanja sličnih tvari ili vode, smiju obavljati piloti zrakoplova iz članka 178. stavak 2. ovoga Pravilnika.

(2) Izbacivanje i raspršivanje predmeta ili drugih tvari, ne smije se obavljati unutar zatvorenih naselja (osim industrijskih područja), odnosno iznad njih, te u blizini skupova ljudi.

(3) Pilot zrakoplova, kojim se obavlja raspršivanje odnosno izbacivanje kemijskih sredstava, mora biti privezan sigurnosnim pojasom za sjedalo i imati zaštitno odjelo, kacigu i rukavice, a ako rukuje otrovnim sredstvima i zaštitnu masku za lice.

(4) Ako se zrakoplov upotrebljava za raspršivanje odnosno izbacivanje kemijskih sredstava, ta sredstva moraju biti smještena u posebna spremišta zrakoplova, a izbacivanje se obavlja na unaprijed određenim i obilježenim površinama, te prema utvrđenome planu. Zrakoplov mora biti opremljen u skladu s propisima, kojima se uređuje oprema za izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari.

(5) Prilikom obavljanja letova iz stavka 1. ovoga članka, pilot zrakoplova mora poduzeti sve mjere potrebne za isključenje šteta, koje bi mogle biti prouzročene trećim osobama i stvarima.

Odjeljak 3.

ODREDBE O OBAVLJANJU BOLNIČKIH LETOVA I LETOVA ZA PRUŽANJE HITNE MEDICINSKE POMOĆI

Uvjeti za obavljanje bolničkih letova

Članak 180.

(1) Bolnički letovi smiju se obavljati zrakoplovima koji udovoljavaju uvjetima utvrđenima propisima kojima se uređuju uvjeti za uporabu zrakoplova koji se odnose na zračne prijevoznike, koji udovoljavaju posebnim uvjetima u pogledu njihovog uređenja i opreme te u pogledu stručne osposobljenosti i prisustva liječničkog i drugog pomoćnog osoblja koje se mora nalaziti na takvome letu, kao i uz propisane uvjete za obavljanje leta obzirom na utvrđenu dijagnozu teško bolesne ili ozlijeđene osobe.

(2) Bolnički zrakoplov mora biti opremljen opremom potrebnom za letenje prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR) i u pravilu imati kabinu pod tlakom.

(3) Bolničkim zrakoplovom smije upravljati zapovjednik zrakoplova, koji posjeduje najmanje dozvolu komercijalnog pilota zrakoplova, te druga potrebna ovlaštenja, a posebice ovlaštenje za instrumentalno letenje.

(4) Bolnički let smije se obavljati samo, ako je u letačku posadu postavljen kopilot, koji posjeduje dozvole i ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Bolnički letovi hrvatskim vojnim zrakoplovima reguliraju se posebnim propisom.

Uvjeti za obavljanje letova za pružanje hitne medicinske pomoći

Članak 181.

(1) Pružanje hitne medicinske pomoći, obuhvaća poglavito obavljanje sljedećih poslova:

1. brzo dovođenje liječnika hitne pomoći i pomoćnog osoblja na mjesto događaja, radi poduzimanja mjera, potrebnih za spašavanje života bolesnih, odnosno ozlijeđenih osoba, te njihovog osposobljavanja za prijevoz,

2. prijevoz bolesnih, odnosno ozlijeđenih osoba do bolnice, radi sprječavanja pogoršanja njihovog stanja (primarni prijevoz),

3. prijevoz osoba koje su liječnički već zbrinute iz jedne u drugu bolnicu, radi njihovog konačnog zbrinjavanja (sekundarni prijevoz),

4. prijevoz lijekova, krvi, organa za transplantaciju i medicinske opreme i uređaja, te

5. potraga za nestalim osobama.

(2) Pružanje hitne medicinske pomoći iz stavka 1. ovoga članka, smije se obavljati helikopterima koji udovoljavaju uvjetima utvrđenim propisima kojima se uređuju uvjeti za uporabu zrakoplova koji se odnose na zračne prijevoznike, koji udovoljavaju posebnim uvjetima u pogledu letne sposobnosti i drugih tehničkih osobina, koji su opremljeni propisanom opremom, te u pogledu stručne osposobljenosti i prisustva liječničkog i drugog pomoćnog osoblja na takvom letu.

(3) Odredba članka 60., 175., 176. stavak 1., 177. stavak 2. i stavak 4. do 7. ovoga Pravilnika, na odgovarajući se način primjenjuju na letove za pružanje hitne medicinske pomoći.

(4) Uvjeti za obavljanje letova za pružanje hitne medicinske pomoći hrvatskim vojnim zrakoplovima reguliraju se posebnim propisom.

Glava 2.

ODREDBE O LETOVIMA HELIKOPTERA IZNAD MORA

Osobine helikoptera koji obavljaju letove iznad mora u javnom zračnom prijevozu

Članak 182.

(1) Smatra se da se let odvija iznad mora, ako se prilikom otkaza motora, najbliža obala ne može dosegnuti planiranjem zrakoplova.

(2) Za obavljanje letova iz stavka 1. ovoga članka, u javnom zračnom prijevozu, u pravilu, moraju se upotrebljavati samo višemotorni helikopteri, koji su nakon otkaza jednog motora, sposobni nastaviti let prema aerodromu odredišta ili alternativnom aerodromu (helikopteri kategorije A).

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, jednomotorni i višemotorni helikopteri, koji nakon otkaza jednog motora nisu sposobni nastaviti let prema aerodromu odredišta ili alternativnom aerodromu, smiju se upotrebljavati samo uz sljedeće dodatne uvjete:

1. udaljenost helikoptera od najbliže obale ni u jednom trenutku leta, ne smije iznositi više od 50 NM,

2. noćni letovi su zabranjeni,

3. ako je temperatura mora niža od 11 °C, osobe u helikopteru moraju nositi odijelo za zaštitu od hladnoće,

4. pored opreme iz članka 183. ovoga Pravilnika, helikopter mora biti opremljen gumenim čamcem za spašavanje, koji može prihvatiti sve osobe u helikopteru, smještenim tako, da se u slučaju nužde može brzo upotrijebiti,

5. u predanom planu leta, za let koji se obavlja prema pravilima vizualnog letenja (VFR) u i iz Republike Hrvatske, pilot helikoptera mora navesti točan namjeravani smjer leta iznad mora i koordinate odredišta. Ako let iznad mora traje više od 30 min, pilot helikoptera mora nadležnoj kontroli zračnoga prometa ili centru za pružanje letnih informacija prosljeđivati izvještaje koji se odnose na tijek leta,

6. let smije započeti samo ako očekivana visina valova, prema službenoj meteorološkoj prognozi vjetra, ne prelazi dopuštenu visinu valova za plovke helikoptera.

(4) Helikopteri iz stavka 2. i stavka 3. ovoga članka, moraju biti opremljeni plovcima koji udovoljavaju tehničkim zahtjevima za plovidbenost u skladu s odredbama FAR-a Dijela 27. i 29. Helikopter opremljen plovcima, ne smatra se hidrozrakoplovom u smislu propisa kojima se uređuju uvjeti za uporabu zrakoplova.

Dopunska oprema helikoptera koje lete prema pravilima vizualnog letenja (VFR)

Članak 183.

(1) Pored opreme utvrđene tehničkim zahtjevima za plovidbenost, opreme utvrđene propisom kojim se uređuju uvjeti za uporabu zrakoplova, te komunikacijske i navigacijske opreme propisane odredbama ovoga Pravilnika, helikopteri koji lete prema pravilima vizualnog letenja (VFR) u javnom zračnom prijevozu iznad mora, moraju biti opremljeni sljedećom dopunskom opremom:

1. jednim pokazivačem položaja (attitude indicator),

2. jednim pokazivačem smjera (heading indicator),

3. jednim primopredajnikom prema odredbi članka 48. stavak 1. ovoga Pravilnika,

4. jednim prijamnikom signala VHF svesmjernog radiofara (VOR prijamnik),

5. jednim automatskim radiokompasom (ADF) prema odredbi članka 49. stavak 1. točka 2. ovoga Pravilnika,

6. jednim SSR transponderom prema odredbi članka 49. stavak 1. točka 3. ovoga Pravilnika,

7. ako se let iznad mora obavlja na udaljenosti od obale većoj od 10 NM, jednim VHF odašiljačem za slučaj nužde, koji odgovara zahtjevima ICAO Dodatka 10, a koji

a) se uključuje automatski nakon nesreće,

b) koji je pogodan za uporabu i nestručnim preživjelim osobama, neovisno o električnom napajanju helikoptera, te koji

c) je otporan na vodu, prenosiv i sposoban za plutanje.

(2) Umjesto uređaja iz stavka 1. točka 4. i 5. ovoga članka, helikopter može biti opremljen s po jednim inercijalnim navigacijskim uređajem ili opremom za prostornu navigaciju.

Posebni uvjeti u zračnom prijevozu za vlastite potrebe

Članak 184.

Helikopteri u zračnom prijevozu za vlastite potrebe, koji lete iznad mora, moraju udovoljavati uvjetima propisanima odredbama članaka 182. i 183. ovoga Pravilnika, biti opremljeni opremom te za njih mora biti izrađen letačko-operativni priručnik prema propisima kojima se uređuju uvjeti za uporabu zrakoplova.

Glava 3.

ZRAKOPLOVNO-SPORTSKE DJELATNOSTI

Odjeljak 1.ZRAKOPLOVNE PRIREDBE

Pojam zrakoplovne priredbe i odobrenje za održavanje

Članak 185.

(1) Zrakoplovne priredbe mogu se održavati samo uz odobrenje, u skladu s odredbama članka 19. Zakona o zračnom prometu. Ukoliko će se zrakoplovna priredba dijelom ili u cijelosti održavati unutar kontroliranog zračnog prostora odobrenje se izdaje uz prethodno pribavljenu suglasnost HKZP.

(2) Zrakoplovnim priredbama iz stavka 1. ovoga članka, smatraju se sva javna natjecanja, aeromitinzi, uključujući i izložbe, kao i predstavljanja zrakoplova, ako se zrakoplovi predstavljaju javnosti, a ne samo kupcima.

Podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja

Članak 186.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za održavanje zrakoplovne priredbe, podnosi se Ministarstvu u pisanom obliku, najkasnije 8 tjedana prije planiranog dana održavanja priredbe.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zahtjev za izdavanje odobrenja za održavanje zrakoplovne priredbe na kojoj sudjeluju samo zrakoplovno-sportske letjelice, podnosi se Ministarstvu u pisanom obliku, najkasnije 8 dana prije planiranog dana održavanja priredbe.

(3) Zahtjev iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mora sadržavati sljedeće podatke:

1. ime i prezime ili naziv, prebivalište, odnosno sjedište organizatora priredbe i odgovornoga voditelja te kontakt telefon odgovornog voditelja,

2. vrstu, svrhu, vrijeme (datum i vremenski period) i mjesto održavanja priredbe, te program priredbe i pristanak operatora aerodroma za njezino održavanje; ako se planirana priredba neće održavati na aerodromu, mora se priložiti i skica područja, na kojemu se planira priredba s podacima o veličini i stručnom procjenom o prikladnosti tog područja za održavanje planirane priredbe, kao i dokaz o pravu korištenja tog područja,

3. Lateralne i vertikalne granice izražene u propisanim mjernim jedinicama sukladno članku 18. ovoga Pravilnika zahtijevanog zračnog prostora u svrhu održavanja priredbe.

4. tip i registracijske oznake zrakoplova koji sudjeluju u priredbi, a ako to prilikom podnošenja zahtjeva za održavanje priredbe nije moguće navesti, opće podatke o broju i tipu zrakoplova,

5. na zahtjev Ministarstva, imena i prezimena, preslike letačkih isprava osoblja koje sudjeluje u priredbi, te ugovor o održavanju priredbe sklopljen, između organizatora priredbe i pilota, te drugih osoba koje sudjeluju u priredbi u zraku i na tlu.

Dozvoljene akrobatske figure

Članak 187.

Prilikom izvođenja akrobatskog leta, kod civilnih zrakoplovnih priredbi, dozvoljene su akrobatske figure u skladu s uputom proizvođača za određeni tip zrakoplova.

Dužnosti organizatora priredbe

Članak 188.

(1) Organizator priredbe, dužan je utvrditi područja namijenjena za gledatelje tako, da se ta područja nalaze isključivo bočno, u odnosu na mjesto uzlijetanja, slijetanja, prelijetanja, odnosno bočno od uzletno-sletnih staza, koje se upotrebljavaju za odvijanje drugih letova, te izvan pripadajućih prilaznih i odlaznih sektora.

(2) Područja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti ograđena tako da se onemogući pristup na površine na kojima se odvijaju letovi te u područje ispod zračnog prostora predviđenoga za letenje.

Grupni i akrobatski letovi aviona na mlazni pogon

Članak 189.

(1) Grupni letovi aviona na mlazni pogon su zabranjeni iz sigurnosnih razloga.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u pojedinom slučaju, mogu se odobriti grupni letovi aviona na mlazni pogon, ako organizator priredbe osigura pridržavanje sljedećih uvjeta:

1. ako su ispunjeni minimalni zahtjevi u pogledu vidljivosti u letu, vidljivosti pri tlu, vertikalnog i horizontalnog odstojanja od oblaka, te baze oblaka, u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, bez obzira radi li se o aerodromu s ili bez kontrolirane zone,

2. ako će se grupni letovi obavljati samo paralelno s utvrđenim područjima, namijenjenima za gledatelje i bez promjena smjera,

3. ako se utvrđena područja namijenjena za gledatelje neće prelijetati odnosno, ako se letovi neće odvijati prema njima,

4. ako bočno odstojanje od prostora u kojemu se odvijaju letovi i utvrđenih područja namijenjenih za gledatelje, iznosi najmanje 230 m, te

5. ako će se letovi odvijati na visinama od najmanje 500 stopa iznad zemlje (GND).

Ostale vrste letova aviona na mlazni pogon

Članak 190.

(1) Letovi aviona na mlazni pogon kod kojih se izvode simulirani otkazi motora, letovi kod kojih avioni lete jedan prema drugom ili prolijeću jedan pored drugog na smanjenom međusobnom odstojanju zabranjeni su iz sigurnosnih razloga.

(2) Preleti se smiju izvoditi samo paralelno s utvrđenim područjima namijenjenima za gledatelje, dok se promjena smjera smije izvoditi samo u odlaznim smjerovima, u odnosu na područja namijenjena za gledatelje.

(3) Odredbe članka 189. stavak 2. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika, primjenjuju se na odgovarajući način na prelete i promjene smjera iz stavka 2. ovoga članka.

Normalni letovi aviona na mlazni pogon

Članak 191.

Prilikom izvođenja normalnih letova, pilot zrakoplova se mora u potpunosti pridržavati propisa koji se odnose na uporabu aerodroma te osigurati nadvisivanje propisanih površina nadvisivanja prepreka na mjestu priredbe. Odstojanje prvog reda gledateljstva od ruba uzletno-sletne staze, ne smije pritom iznositi manje od 50 m.

Grupni akrobatski letovi aviona na propelerski pogon

Članak 192.

Izvođenje grupnih akrobatskih letova aviona na propelerski pogon, može se odobriti, ako je udovoljeno sljedećim uvjetima:

1. ako su ispunjeni minimalni zahtjevi u pogledu vidljivosti u letu, vidljivosti pri tlu, vertikalnog i horizontalnog odstojanja od oblaka i baze oblaka, u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, bez obzira radi li se o aerodromu s ili bez kontrolirane zone,

2. ako se grupni akrobatski letovi izvode istodobno s najviše 3 jednomotorna aviona najveće dopuštene uzletne mase do 2 000 kg, u istom smjeru leta i paralelno s utvrđenim područjima namijenjenima za gledatelje,

3. ako se utvrđena područja namijenjena za gledatelje neće prelijetati, odnosno ako se letovi neće odvijati prema njima,

4. ako bočno odstojanje od prostora u kojemu se odvijaju letovi i utvrđenih područja namijenjenih za gledatelje iznosi najmanje 350 m, te

5. ako će se letovi odvijati na visinama od najmanje 500 stopa iznad zemlje (GND).

Grupni letovi aviona na propelerski pogon

Članak 193.

Izvođenje grupnih letova aviona na propelerski pogon, može se odobriti, ako je udovoljeno sljedećim uvjetima:

1. ako prilikom letova u nekontroliranom zračnom prostoru vidljivost u letu iznosi najmanje 5 km; druge vrijednosti moraju odgovarati vrijednostima utvrđenima za vizualno letenje,

2. ako će se letovi izvoditi paralelno s utvrđenim područjima namijenjenima za gledatelje,

3. ako se utvrđena područja namijenjena za gledatelje neće prelijetati, odnosno ako se letovi neće odvijati prema njima,

4. ako bočno odstojanje od prostora, u kojemu se odvijaju letovi i utvrđenih područja namijenjenih za gledatelje iznosi najmanje

– 100 m kod aviona najveće dopuštene uzletne mase do 2 000 kg

– 150 m kod aviona najveće dopuštene uzletne mase od 2 000 kg do 5 700 kg

– 230 m kod aviona najveće dopuštene uzletne mase veće od 5 700 kg,

5. ako će se letovi odvijati na visinama od najmanje 300 stopa iznad zemlje (GND).

Akrobatski letovi aviona na propelerski pogon

Članak 194.

Izvođenje akrobatskih letova aviona na propelerski pogon, može se odobriti ako je udovoljeno sljedećim uvjetima:

1. ako bočno odstojanje od prostora, u kojemu se odvijaju letovi i utvrđenih područja namijenjenih za gledatelje iznosi najmanje

– 150 m kod zrakoplova najveće dopuštene uzletne mase do 5 700 kg

– 230 m kod zrakoplova najveće dopuštene uzletne mase iznad 5 700 kg, te

2. ako je udovoljeno uvjetima iz članka 193. točaka 1., 2., 3. i 5. ovoga Pravilnika.

Ostale vrste letova aviona na propelerski pogon

Članak 195.

Odredbe članka 193. ovoga Pravilnika, na odgovarajući način se primjenjuju na odobravanje ostalih vrsta letova aviona na propelerski pogon, kao što su npr. prelijetanja sa simuliranim otkazom jednoga ili više motora ili prelijetanja uz promjenu brzine.

Normalno letenje aviona na propelerski pogon

Članak 196.

Odredbe članka 191. ovoga Pravilnika, na odgovarajući način se primjenjuju na normalno letenje aviona na propelerski pogon.

Letovi helikoptera

Članak 197.

(1) Odredbe članka 193. ovoga Pravilnika, na odgovarajući način se primjenjuju na grupno letenje helikoptera.

(2) Odredbe članka 194. ovoga Pravilnika, na odgovarajući način se primjenjuju na akrobatsko letenje helikoptera.

(3) Ostale vrste letova helikopterima, kao što su prelijetanja s promjenama brzina ili istodobno lebdjenje jednog ili više helikoptera mogu se obavljati pod uvjetima, utvrđenima u članku 193. ovoga Pravilnika, s iznimkom točke 5. istoga članka, ako se radi o lebdjenju.

(4) Prilikom normalnih letova helikoptera, pilot zrakoplova mora se u potpunosti pridržavati propisanih površina nadvisivanja prepreka za aerodrom na kojem se održava priredba, a odstojanje prvog reda gledateljstva od ruba uzletno-sletne staze pritom ne smije iznositi manje od 50 m.

(5) Grupni akrobatski letovi civilnih helikoptera zabranjeni su iz sigurnosnih razloga.

Letovi motornih jedrilica

Članak 198.

(1) Grupni akrobatski letovi motornim jedrilicama, mogu se odobriti u iznimnim slučajevima, ako je udovoljeno sljedećim uvjetima:

1. ako se grupni letovi istodobno izvode s najviše 3 motorne jedrilice, u istom smjeru leta i paralelno s utvrđenim područjima namijenjenima za gledatelje, te

2. ako je udovoljeno uvjetima iz članka 192. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika.

(2) Grupni letovi motornim jedrilicama, mogu se odobriti, ako je udovoljeno sljedećim uvjetima:

1. ako bočno odstojanje od prostora, u kojemu se odvijaju letovi i utvrđenih područja namijenjenih za gledatelje, iznosi najmanje 100 m, te

2. ako je udovoljeno uvjetima iz članka 193. točaka 1., 2., 3. i 5. ovoga Pravilnika.

(3) Akrobatski letovi motornim jedrilicama, mogu se odobriti, ako je udovoljeno sljedećim uvjetima:

1. ako bočno odstojanje od prostora, u kojemu se odvijaju letovi i utvrđenih područja namijenjenih za gledatelje, iznosi najmanje 150 m, te

2. ako je udovoljeno uvjetima iz članka 193. točaka 1., 2., 3. i 5. ovoga Pravilnika.

(4) Odredbe stavka 2. ovoga članka, primjenjuju se na odgovarajući način na ostale vrste letova, kao što su prelijetanja uz promjene brzina.

(5) Odredbe članka 197. stavak 4. ovoga Pravilnika, primjenjuju se na odgovarajući način na normalno letenje motornih jedrilica.

Letenje ostalih vrsta zrakoplova

Članak 199.

(1) Letovi ostalih vrsta zrakoplova, ako će se odvijati uz pridržavanje uvjeta utvrđenih odredbama članaka 185. do 198. ovoga Pravilnika, odnosno, ako odvijanje letova nije u suprotnosti s tim uvjetima, mogu se odobriti.

(2) Iznimno od odredaba ovoga Odjeljka, prostor za odvijanje zrakoplovnih priredbi, u kojima sudjeluju zrakoplovni modeli, dovoljno je vidljivo ograditi i označiti znakovima zabrane i informacijskim znakovima. Kod priredbi zrakoplova s posadom, u kojima sudjeluju i zrakoplovni modeli, organizator priredbe dužan je odrediti posebnu osobu odgovornu za koordinaciju letenja zrakoplovnih modela.

Odjeljak 2.

POSEBNE ODREDBE O ZRAKOPLOVNOM JEDRILIČARSTVU

Opći uvjeti za uporabu jedrilice

Članak 200.

(1) Jedrilice se smiju upotrebljavati, samo za obavljanje sportskih djelatnosti i stručno osposobljavanje pilota jedrilice u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i drugih propisa donesenih na temelju Zakona o zračnom prometu.

(2) Jedrilice se smiju upotrebljavati samo u skladu s njihovom namjenom, utvrđenom tijekom postupka homologacije, te uvjetima i ograničenjima, propisanima uputom za uporabu jedrilice određene vrste tipa, koju je izdao ovlašteni proizvođač.

Aerozaprega

Članak 201.

(1) Zrakoplov homologiran za vuču jedrilica, može vući jedrilicu u aerozaprezi, ako je udovoljeno uvjetima za grupno letenje utvrđenima člankom 22. ovoga Pravilnika i uvjetima za obavljanje vuče utvrđenima člankom 23. ovoga Pravilnika.

(2) Piloti zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka, moraju obaviti odgovarajuće pripreme prije uzlijetanja u aerozaprezi i utvrditi postupke i signale za sve faze leta, od uzlijetanja do otkvačenja jedrilice, a posebice postupke za promjenu brzine leta i za slučaj opasnosti.

Posebna ograničenja prilikom letenja jedrilicama

Članak 202.

(1) Zabranjeni su letovi jedrilicama ako osobe u jedrilici nisu opremljene padobranom za spašavanje i nisu osposobljene za rukovanje padobranom.

(2) Ako dvije ili više jedrilica lete u istom zračnom stupu, smjer zaokreta se određuje prema smjeru zaokreta koji je odabrao pilot prve jedrilice koja je započela kruženje. Prilikom leta dvije ili više jedrilica iznad iste padine, prednost ima jedrilica kojoj vjetar puše u lijevi bok, a ako vjetar puše u lijevi bok više jedrilica, prednost ima jedrilica koja je bliža padini. Mimoilaženje i pretjecanje jedrilica iznad padine obavlja se tako da jedrilica koja se nalazi na većoj udaljenosti od padine u odnosu na drugu jedrilicu, skreće u smjeru suprotnom od padine.

Uporaba aerodroma

Članak 203.

(1) Uzlijetanja i slijetanja jedrilica dozvoljena su, u načelu, samo na zračnim pristaništima i letjelištima, pod uvjetom da je udovoljeno odredbama članka 37. ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, uzlijetanja i slijetanja jedrilica izvan aerodroma (izvanaerodromska uzlijetanja i slijetanja), mogu se obavljati u skladu s odredbama članka 26. ovoga Pravilnika, i ako teren na kojemu se namjerava letjeti udovoljava uvjetima propisanima za letjelišta.

(3) Ako se teren iz stavka 2. ovoga članka, namjerava koristiti trajno, mora se registrirati kao letjelište i upisati u Upisnik civilnih aerodroma, u skladu s odredbama Zakona o zračnom prometu i propisima donesenim za njegovu provedbu. Trajnom uporabom istoga terena, smatra se obavljanje više od 4 uzlijetanja i slijetanja mjesečno.

Odjeljak 3.

POSEBNE ODREDBE O PADOBRANSTVU

Opći uvjeti za obavljanje skokova padobranom

Članak 204.

(1) Padobrani se smiju upotrebljavati samo za obavljanje sportskih djelatnosti, demonstracije, rekreativno i za stručno osposobljavanje padobranaca, u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i drugih propisa donesenih na temelju Zakona o zračnom prometu.

(2) Padobrani se smiju upotrebljavati samo u skladu s njihovom namjenom utvrđenom u njihovu atestu, te uvjetima i ograničenjima propisanim uputom za uporabu padobrana, koju je izdao proizvođač.

(3) Uporaba padobrana je na vlastitu odgovornost. Osobe koje skaču tandem-padobranom, a nisu padobranci, moraju biti upoznati s činjenicom da je uporaba padobrana na vlastitu odgovornost.

(4) Padobranci moraju imati propisanu odgovarajuću dozvolu i ovlaštenja, uključujući i posebna ovlaštenja.

(5) Obavljanje skokova padobranom za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske, regulira se posebnim propisom.

Posebna ograničenja za uporabu padobrana

Članak 205.

(1) Za obavljanje skokova, padobranac mora biti opremljen glavnim i pričuvnim padobranom. Osobe koje skaču padobranom moraju nositi zaštitu za glavu.

(2) Padobran za spašavanje ne smatra se padobranom u smislu ovoga Pravilnika. Pričuvni padobran se smatra padobranom za spašavanje.

(3) Za otvaranje padobrana iz stavka 1. ovoga članka, koriste se, ako su predviđeni, sigurnosni uređaji za automatsko otvaranje padobrana u skladu s uputom za uporabu koju je izdao proizvođač.

(4) Padobranac je osobno odgovoran za pripremu padobrana i uporabu sigurnosnog uređaja za automatsko otvaranje padobrana. Ako padobran koristi osoba koja se osposobljava za stjecanje dozvole, za pripremu padobrana i potrebu uporabe sigurnosnog uređaja za automatsko otvaranje padobrana, odgovoran je instruktor.

Uporaba aerodroma i kontroliranog zračnog prostora

Članak 206.

(1) Skokovi padobranom dozvoljeni su samo na aerodromima, pod uvjetom da je udovoljeno odredbama članka 37. ovoga Pravilnika.

(2) Skokovi padobranom u kontroliranom zračnom prostoru dozvoljeni su samo, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 30. ovoga Pravilnika.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, skokovi padobranom mogu se obavljati izvan aerodroma, u skladu s odredbama članka 28. ovoga Pravilnika.

Odjeljak 4.

POSEBNE ODREDBE O LETOVIMA MIKROLAKIH AVIONA, PARAJEDRILICA I OVJESNIH JEDRILICA

Opći uvjeti za obavljanje letova

Članak 207.

(1) Mikrolaki avioni, parajedrilice i ovjesne jedrilice, smiju se upotrebljavati samo za obavljanje sportskih djelatnosti, demonstracije, rekreativno i za stručno osposobljavanje pilota odnosnih letjelica u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i drugih propisa donesenih na temelju Zakona o zračnom prometu.

(2) Letjelice iz stavka 1. ovoga članka, smiju se upotrebljavati samo u skladu s njihovom namjenom, utvrđenom tijekom postupka homologacije, ako je propisana za određenu vrstu letjelice te uvjetima i ograničenjima propisanima uputom za uporabu letjelice, koju je izdao ovlašteni proizvođač. Letjelicom može letjeti samo jedna, odnosno dvije osobe, ako se radi o dvosjednoj letjelici.

(3) Uporaba letjelice iz stavka 1. ovoga članka, je na vlastitu odgovornost. Na letjelici mora se na vidljivom mjestu, čitljivo i na trajni način nalaziti upozorenje na hrvatskom i engleskom jeziku, da je uporaba letjelice na vlastitu odgovornost.

(4) Piloti letjelica iz stavka 1. ovoga članka, moraju posjedovati propisanu odgovarajuću dozvolu i ovlaštenja, uključujući i posebna ovlaštenja za vuču, ako se radi o pilotima ovjesnih i parajedrilica, uključujući i osobe koje takvu vuču obavljaju, i ako se uzlijetanja obavljaju pomoću uređaja i sredstava za vuču (motorno vozilo, aerozaprega, vitlo i dr.). Tijekom letenja, osobe koje lete letjelicom moraju nositi zaštitnu kacigu. Prilikom stručnog osposobljavanja, kandidat mora imati radiokomunikaciju s ovlaštenim instruktorom, na propisanoj frekvenciji.

(5) Letjelicom iz stavka 1. ovoga članka registriranom u inozemstvu, smije upravljati pilot iz stavka 4. ovoga članka, ako letjelicu upotrebljava u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka.

Posebna ograničenja za letenje

Članak 208.

(1) Letenje mikrolakim avionima, ovjesnim jedrilicama i parajedrilicama, iznad ili u neposrednoj blizini naseljenih područja ili skupova ljudi, obavlja se u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika. Izvanaerodromski letovi obavljaju se u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, pod uvjetom da je letjelica opremljena odgovarajućim uređajem za mjerenje visine.

(2) Ovjesne jedrilice i parajedrilice mogu letjeti ispod minimalne sigurne visine, u skladu s odredbama članka 19. stavak 3. ovoga Pravilnika, ali ne i ispod minimalne visine koja osigurava sigurno slijetanje. Letjelice moraju letjeti na visini od najmanje 150 stopa iznad mostova, cesta, željezničkih pruga, dalekovoda, žičara, antena i sličnih objekata. Zabranjeno je letenje na visinama manjim od 500 stopa ispod podnice oblaka.

(3) Letenje letjelica iz stavka 1. ovoga članka, na visinama većim od 500 stopa iznad zemlje, zabranjeno je ako letjelica odnosno osobe koje koriste letjelicu, nisu opremljene padobranom za spašavanje, ako je posjedovanje padobrana proizvođač letjelice propisao kao obavezno.

(4) Letenje letjelica iz stavka 1. ovoga članka, u kontroliranim zračnim prostorima dozvoljeni su samo uz odobrenje HKZP sukladno odredbama članka 30. ovoga Pravilnika. Vojne rute brišućih letova moraju se izbjegavati.

Odredbe o izbjegavanju sudara i prednosti puta

Članak 209.

(1) Ovjesna jedrilica i/ili parajedrilica, koju pretječe druga ovjesna jedrilica i/ili parajedrilica, ima prednost puta. Ovjesna jedrilica i/ili parajedrilica koja leti većom brzinom pretječe ovjesnu jedrilicu i/ili parajedrilicu, koja leti manjom brzinom, desnom stranom.

(2) U susretu letjelica iz stavka 1. ovoga članka, na istoj visini na padini, prednost ima letjelica kojoj je padina s desne strane, a druga letjelica mora skrenuti desno od padine. Zabranjeno je pretjecanje ako se s desne strane obje letjelice nalazi padina. Letjelica koja leti većom brzinom mora se okrenuti i let nastaviti u suprotnom smjeru. Ako je letjelicama padina s lijeve strane, pretjecanje je dozvoljeno tako da letjelica koja leti većom brzinom s desne strane pretječe letjelicu koja leti manjom brzinom.

(3) Ako više letjelica iz stavka 1. ovoga članka, leti u istom termičkom stupu, prednost ima letjelica koja je prva započela i odredila smjer kruženja.

(4) Prilikom slijetanja više letjelica iz stavka 1. ovoga članka, prednost imaju letjelice koje se nalaze na manjoj visini, osim ako se druga letjelica već nalazi u fazi završnog slijetanja ili u opasnosti.

Uporaba aerodroma

Članak 210.

(1) Uzlijetanja i slijetanja mikrolakih aviona, ovjesnih jedrilica i parajedrilica dozvoljena su samo na aerodromima, pod uvjetom da je udovoljeno odredbama članka 37. ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, uzlijetanja i slijetanja izvan aerodroma (izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja), mogu se obavljati u skladu s odredbama članka 28. ovoga Pravilnika, ako se radi o ovjesnim i parajedrilicama, odnosno, u skladu s odredbama članka 26. ovoga Pravilnika, ako se radi o mikrolakim avionima. U tom je slučaju zabranjeno svako letenje unutar područja s ograničenjem gradnje zračnih luka, kao i na udaljenosti manjoj od 3 km od granice zračnih pristaništa i letjelišta.

(3) Uporaba određenog terena, koji se koristi trajno, isključivo ili uglavnom, za izvanaerodromska uzlijetanja i slijetanja iz stavka 2. ovoga članka, mikrolakih aviona, ovjesnih jedrilica i parajedrilica, mora se prijaviti Ministarstvu radi upisa u evidenciju. Teren koji se koristi za uzlijetanja i slijetanja mora udovoljavati uvjetima, koji osiguravaju sigurna uzlijetanja i slijetanja letjelica. Na mjestima uzlijetanja i slijetanja na raspolaganju mora biti oprema za pružanje prve pomoći, a tijekom stručnog osposobljavanja i održavanja natjecanja moraju se postaviti i odgovarajući pokazivači smjera vjetra. Odredbe članka 177. stavak 6. ovoga Pravilnika, o uporabi terena kod izvanerodromskih uzlijetanja i slijetanja, na odgovarajući način se primjenjuju na uporabu terena kod izvanaerodromskih uzlijetanja i slijetanja mikrolakih aviona, ovjesnih i parajedilica.

(4) Teren iz stavka 3. ovoga članka, smije se koristiti, tek nakon upisa u evidenciju. Prijava za upis u evidenciju mora sadržavati:

1. dokaz o suglasnosti iz članka 26., odnosno članka 28. ovoga Pravilnika,

2. točnu poziciju mjesta za uzlijetanje i slijetanje na topografskoj karti u mjerilu 1 : 50 000.

3. dokaz o suglasnosti nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave, te druge potrebne dokumente i isprave u skladu s posebnim propisima, ako je za uređenje mjesta uzlijetanja, potrebno poduzeti dodatne mjere i radnje.

Odjeljak 5.

POSEBNE ODREDBE O LETENJU ZRAKOPLOVNIH MODELA

Opći uvjeti za letenje zrakoplovnih modela

Članak 211.

(1) Letenje zrakoplovnih modela odvija se u skladu s odredbama članka 29. ovoga Pravilnika.

(2) Svaki rukovatelj zrakoplovnog modela mora se ponašati tako da ne ugrožava i/ili ometa javni red i mir, poglavito druge osobe i stvari te da ne ometa propisno odvijanje letenja drugih zrakoplovnih modela.

(3) Letenje zrakoplovnih modela smije se obavljati samo uz prisustvo osobe koja može predočiti dokaz o uspješno završenom stručnom osposobljavanju propisanom za pružanje prve pomoći. Tijekom letenja zrakoplovnih modela, na raspolaganju se mora nalaziti minimum sredstava za pružanje prve pomoći propisanih za motorna vozila.

(4) Zrakoplovni se model mora tijekom čitavoga leta nalaziti u vidokrugu rukovatelja. Pokretni uređaji koji se koriste za uzlijetanje zrakoplovnih modela, ne smiju se ispuštati iz ruku tijekom uzlijetanja.

(5) Zračni prostor iznad i u okolici aerodroma za zrakoplovne modele, mora se podijeliti na sektore te se moraju odrediti sektori upotrebljivi za letenje u koje ne smiju zadirati nikakvi objekti ili druge prepreke koje bi ovisno o lokalnim uvjetima mogle ugrožavati sigurnost letenja. Visina sektora mora se ograničiti ako je to potrebno zbog blizine susjednog aerodroma. Ako se za letenje zrakoplovnih modela koristi teren koji se nalazi unutar kontrolirane zone, Ministarstvo mora pribaviti suglasnost HKZP prije izdavanja odobrenja za uporabu terena, odnosno aerodroma za zrakoplovne modele.

(6) Predajnici koji se koriste za upravljanje zrakoplovnim modelima, moraju biti označeni odgovarajućim brojevima u boji obzirom na korištenu radiofrekvenciju tj. kanal, pokrivati određeno frekvencijsko područje i broj frekvencijskih kanala te udovoljavati uvjetima utvrđenima posebnim propisom.

Ograničenja za letenje zrakoplovnih modela

Članak 212.

(1) Rukovatelji zrakoplovnim modelima, dužni su održavati dostatna odstojanja od cesta, željezničkih pruga, vodenih putova ili dalekovoda. U slučaju potrebe, nedostatna odstojanja se moraju osigurati drugim mjerama (npr. ograničavanjem upotrebljivih sektora).

(2) Zabranjeno je letenje prema osobama i životinjama, te prelijetanje skupova osoba i parkirališta za motorna vozila. Tijekom uzlijetanja i slijetanja na uzletno-sletnim površinama ne smiju se nalaziti neovlaštene osobe i pokretne prepreke.

(3) Zrakoplovni modeli moraju izbjegavati zrakoplove s posadom.

(4) Za svako letenje zrakoplovnih modela u kontroliranoj zoni, na udaljenosti manjoj od 5 km od granica aerodroma, mora se prije početka letenja pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

Ograničenja za letenje zrakoplovnih modela obzirom na buku

Članak 213.

(1) Razina buke zrakoplovnih modela pokretanih motorima s unutarnjim sagorijevanjem, kod punog opterećenja, ne smije biti veća od LA ( 84 dB (A)), pod uvjetima propisanim za izvršenje mjerenja razine buke.

(2) Ministarstvo može odobriti letenje zrakoplovnih modela i na udaljenostima manjim od 1.5 km od stambenih područja, u skladu sa člankom 29. ovoga Pravilnika, ako je razina buke zrakoplovnih modela iz stavka 1. ovoga članka, manja od 84 dB (A), a prema sljedećoj tabeli, koja prikazuje okvirne vrijednosti odstojanja D, između odnosne točke aerodroma ili terena predviđenog za letenje zrakoplovnih modela i stambenog područja.

D^max	LA
1 500 m	84 dB (A)/7m
1 200 m	80 dB (A)/7m
900 m	75 dB (A)/7m
600 m	68 dB (A)/7m

(3) Okvirne vrijednosti iz stavka 2. ovoga članka, mogu biti i manje ako se stručnom prosudbom ili mjerenjima buke na mjestu emisije dokaže da je ometanje stanovništva bukom isključeno. Prilikom stručne prosudbe, odnosno mjerenja buke, u obzir se trebaju uzeti razina emisije, trajanje, intenzitet, dan u tjednu i vremena letenja. Stambenim područjem se ne smatraju pojedine kuće ili skupine kuća.

(4) Zrakoplovni modeli pokretani motorom s unutarnjim sagorijevanjem, moraju biti opremljeni prigušivačem zvuka, osim ako Ministarstvo ne odobri iznimke, u slučajevima kad se poduzimanjem drugih tehničkih mjera postigne dostatno prigušenje zvuka. Razina buke, kod punog opterećenja motora, ne smije biti veća od vrijednosti utvrđenih odredbama stavka 1. i stavka 2. ovoga članka.

(5) Ministarstvo može izuzeti slobodne zrakoplovne modele od odredaba stavka 4. ovoga članka, ako se obzirom na posebne lokalne uvjete opravdano pretpostavlja da se takvim letenjem stanovništvo neće uznemirivati bukom.

Uporaba aerodroma

Članak 214.

(1) Uzlijetanja i slijetanja zrakoplovnih modela, dozvoljena su samo na aerodromima, pod uvjetom da je udovoljeno odredbama članka 37. ovoga Pravilnika, a u skladu s naputkom o uporabi aerodroma.

(2) Kod letenja zrakoplovnih modela s daljinskim upravljanjem, uzletno-sletne površine se moraju ograditi zaštitnom žičanom ili sličnom ogradom od mjesta za gledatelje, parkirališta i objekata na aerodromu, osim ako se opravdano pretpostavlja, da se obzirom na vrstu letenja ne ugrožava sigurnost osoba i stvari.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, uzlijetanja i slijetanja zrakoplovnih modela izvan aerodroma (izvanaerodromska uzlijetanja i slijetanja), mogu se obavljati, ako teren koji se namjerava koristiti udovoljava uvjetima utvrđenima za aerodrome za zrakoplovne modele.

(4) Ako se teren iz stavka 2. ovoga članka, namjerava koristiti trajno, isključivo ili uglavnom za letenje zrakoplovnih modela, mora se registrirati kao aerodrom za zrakoplovne modele i upisati u Upisnik civilnih aerodroma, u skladu s odredbama Zakona o zračnom prometu i propisa donesenih za njegovu provedbu.

(5) Prilikom obavljanja istodobnog letenja više od 3 zrakoplovna modela, operator aerodroma mora odrediti voditelja letenja. Voditelj letenja odgovoran je za nadzor letenja, a po potrebi i za poduzimanje mjera za njegovo propisno odvijanje. Na aerodromu za zrakoplovne modele, voditelj letenja dužan je voditi dnevnik letenja u koji se upisuje primopredaja dužnosti i sve nepravilnosti nastale tijekom letenja.

Dio sedmi

PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 215.

Nepridržavanje odredaba ovoga Pravilnika podliježe prekršajnim odredbama Zakona o zračnom prometu.

Dio osmi

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 216.

Dodatci 1. do 10. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 217.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o letenju zrakoplova (»Narodne novine«, broj 17/2000).

Članak 218.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

(2) Odredba članka 48. stavak 2. ovoga Pravilnika primjenjuje se do 15. ožujka 2007. Nakon 15. ožujka 2007. umjesto FL 245, primjenjuje se FL 195.

Klasa: 011-01/06-02/16

Urbroj: 530-09-06-4

Zagreb, 12. lipnja 2006.

Ministarmora, turizma, prometa i razvitka

Božidar Kalmeta, v. r.

DODATAK 1.

(uz članak 43.)

ODREDBE O UPORABI SVJETALA I OZNAKA ZA UOČAVANJE NA ZRAKOPLOVIMA

1. SVJETLA NA ZRAKOPLOVIMA

Definicije pojmova

Članak 1.

Definicije upotrijebljene u ovome Dodatku, imaju sljedeće značenje:

1. Avion pluta na vodi, ako nije usidren ili pričvršćen na vodi ili za zemlju, odnosno, ako nije nasukan,

2. Avion plovi na vodi, ako pluta i kreće se u određenom smjeru u odnosu na vodu.

3. Svjetlo je vidljivo, ako se može raspoznati u tamnoj noći u nezamućenoj atmosferi.

Pozicijska svjetla

Članak 2.

(1) Avioni moraju upotrebljavati sljedeća pozicijska svjetla (Sl. 1):

1. na lijevom krilu aviona – crveno svjetlo, koje nesmetano svijetli iznad i ispod horizontalne ravnine pod kutom od 110°, mjereno od prednjeg smjera ulijevo,

2. na desnom krilu aviona – zeleno svjetlo, koje nesmetano svijetli iznad i ispod horizontalne ravnine pod kutom od 110°, mjereno od prednjeg svjetla udesno,

3. na repu aviona – bijelo svjetlo, koje nesmetano svijetli podjednako ulijevo i udesno unatrag, te iznad i ispod horizontalne ravnine pod kutom od 140°.

Slika 1

(2) Pozicijska svjetla mogu biti stalna ili treptajuća. Kod uporabe treptajućih svjetala, dodatno se mogu upotrebljavati sljedeća svjetla:

1. crveno treptajuće svjetlo na repu aviona, koje svijetli naizmjenično sa svjetlom na repu iz stavka 1. točka 3. ovoga članka, i/ili

2. bijelo treptajuće svjetlo, vidljivo iz svih smjerova, koje svijetli naizmjenično sa svjetlima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Jačina svjetala iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, mora iznositi najmanje 5 candela, a jačina svjetla iz stavka 1. točka 3. ovoga članka, najmanje 3 candela.

(4) Ako su svjetla iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, udaljena od vrhova krila više od 6 stopa (2 m), na vrhovima krila se moraju nalaziti svjetla vrhova krila (wing tip clearance light). Svjetla vrhova krila moraju biti stalna, a njihova boja mora odgovarati boji pripadajućih pozicijskih svjetala.

Protusudarno svjetlo

Članak 3.

(1) Avioni, helikopteri i zračni brodovi, moraju biti opremljeni s jednim ili više protusudarnih svjetala, koja moraju biti treptajuća i izvedena tako, da su što bolje vidljiva iz svih smjerova koji su 30° iznad i ispod horizontalne ravnine zrakoplova, a da se pritom ne smanji vidno polje pilota i mogućnost uočavanja pozicijskih svjetala. Ako su zrakoplovi opremljeni protusudarnim svjetlima, pozicijska svjetla iz članka 2. stavak 1. ovoga Dodatka, moraju biti stalna.

(2) Motorne jedrilice, jedrilice i slobodni baloni, moraju biti opremljeni s jednim ili više protusudarnih svjetala iz stavka 1. ovoga članka, odnosno drugim sredstvima za bolje uočavanje zrakoplova u skladu s odredbama članaka 7. i 8. ovoga Dodatka.

Svjetla za hidroavione

Članak 4.

(1) Avion koji pluta na vodi, mora upotrebljavati stalna svjetla propisana odredbama članka 2. stavak 1. ovoga Dodatka, te dodatno stalno bijelo svjetlo smješteno na sredini prednjeg dijela trupa, na najvidljivijem mjestu, koje svijetli nesmetano pod kutom od 220°, po 110° na svaku stranu, te do 20° unatrag (Sl. 2). Svjetlo mora biti vidljivo s udaljenosti od najmanje 3 NM.

Slika 2

(2) Avion koji na vodi vuče jedan ili više aviona ili plovila, mora upotrebljavati stalna svjetla, propisana odredbama članka 2. stavak 1. ovoga Dodatka, te dodatno bijelo svjetlo koje odgovara bijelom svjetlu propisanom u stavku 1. ovoga članka, koje je vidljivo s udaljenosti od najmanje 2 NM (3.7 km). Dodatno bijelo svjetlo, mora biti postavljeno na odstojanju od najmanje 6 stopa (2 m), okomito iznad ili ispod prvog svjetla (Sl. 3).

Slika 3

(3) Avion kojega na vodi vuče drugi avion, mora upotrebljavati stalna svjetla propisana odredbama članka 2. stavak 1., koja su vidljiva s udaljenosti od najmanje 2 NM (3.7 km). U tom se slučaju, ne smije upotrebljavati dodatno bijelo svjetlo na prednjem dijelu aviona iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Avion koji je nesposoban za manevriranje, mora na najvidljivijem mjestu, upotrebljavati dva stalna crvena svjetla, na međusobnom odstojanju od najmanje 3 stope (1 m) jedno iznad drugoga na istoj okomici, pod uvjetom da su oba svjetla vidljiva s udaljenosti od najmanje 2 NM (Sl.4). Ako pluta, avion koji je nesposoban za manevriranje, ne smije upotrebljavati propisana bočna pozicijska svjetla članka 2. stavak 1. ovoga Dodatka (Sl. 5), a mora ih upotrebljavati ako plovi. Stalna crvena svjetla ne upotrebljavaju se kao signali u slučaju nevolje.

Slika 4

Slika 5

(5) Avion koji je usidren, mora upotrebljavati sljedeća svjetla:

1. avion dužine manje od 150 stopa (50 m): stalno bijelo sidreno svjetlo na najvidljivijem mjestu, vidljivo s udaljenosti od najmanje 2 NM;

Slika 6

2. avion dužine veće od 150 stopa (50 m): po jedno stalno bijelo sidreno svjetlo na najvidljivijem mjestu s prednje i stražnje strane aviona, vidljiva s udaljenosti od najmanje 3 NM (Sl. 7);

Slika 7

3. avion s rasponom krila većim od 150 stopa (50 m): stalno bijelo svjetlo na svakoj strani krila, kako bi se označio najveći raspon krila. Ta svjetla moraju biti vidljiva sa svih strana, s udaljenosti od najmanje 1 NM (Sl. 8 i 9).

Slika 8

AVIONI DUŽINE MANJE OD 50 METARA

Slika 9

AVIONI DUŽINE I ŠIRINE VEĆE OD 50 METARA

(6) Nasukani avion mora, pored jednog ili više svjetala iz stavka 5. ovoga članka, upotrebljavati dva crvena svjetla, na najvidljivijem mjestu, na istoj okomici i na međusobnom odstojanju od najmanje 3 stope (1 m), koja su vidljiva sa svih strana aviona.

Svjetla za slobodne balone s posadom

Članak 5.

Slobodni baloni s posadom, moraju biti opremljeni treptajućim svjetlom, jačine od najmanje 5 candela vidljivim iz svih smjerova, obješenim na udaljenosti od do 5 metara ispod košare ili drugog, najnižeg, dijela balona.

Svjetla za druge zrakoplove

Članak 6.

Odredbe ovoga Dodatka o uporabi svjetala aviona, osim vrsta svjetala utvrđenih odredbama članaka 2., 4. i 5., na odgovarajući se način primjenjuju i na druge vrste zrakoplova, a poglavito na motorne jedrilice, jedrilice, zračne brodove i helikoptere. Ako je zbog izvedbe zrakoplova, postavljanje svjetala na propisan način neizvedivo ili, ako je to bitno otežano, način i uvjete postavljanja određuje Ministarstvo, u svakom pojedinom slučaju.

2. POSEBNE ODREDBE O PROTUSUDARNIM SVJETLIMA I OZNAKAMA ZA UOČAVANJE ZRAKOPLOVA

Protusudarna svjetla i oznake za uočavanje aviona, helikoptera, zračnih brodova i motornih jedrilica

Članak 7.

(1) Avioni i helikopteri moraju biti opremljeni sustavom protusudarnih svjetala, koji udovoljava uvjetima utvrđenim propisanim tehničkim zahtjevima za plovidbenost zrakoplova, koji se primjenjuju u trenutku podnošenja zahtjeva za homologaciju tipa. Tehnički zahtjevi za plovidbenost, koji se odnose na opću, namjensku i akrobatsku kategoriju aviona (JAR/FAR 23), na odgovarajući se način moraju primjenjivati na zračne brodove i motorne jedrilice.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se zrakoplovi iz stavka 1. ovoga članka upotrebljavaju samo za letove prema pravilima vizualnog letenja (VFR) danju, mogu biti opremljeni sustavom protusudarnih svjetala, koji nije u skladu s propisanim tehničkim zahtjevima za plovidbenost, ako proizvođač sustava jamči, da sustav protusudarnih svjetala odgovara vrijednostima jačine svjetala i da je prikladan za uporabu na zrakoplovima. Ograničenja u uporabi protusudarnih svjetala na zrakoplovima, koji lete prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR) danju, moraju biti naznačena u letačkom priručniku zrakoplova i na odgovarajućem natpisu, u pilotskoj kabini zrakoplova.

(3) Avioni, čija je najveća dopuštena uzletna masa manja od 600 kg, odnosno avioni koji nisu opremljeni električnim sustavom ili trajnim napajanjem za rad sustava protusudarnih svjetala, kao i sve motorne jedrilice, koji lete prema pravilima vizualnog letenja (VFR) odnosno pravilima instrumentalnog letenja (IFR) danju, mogu umjesto sustava protusudarnih svjetala iz stavka 1. i 2. ovoga članka, nositi oznake za uočavanje, na gornjoj i donjoj strani vrhova krila, na nosu i na obje strane vertikalnoga stabilizatora. Oznake za uočavanje, nanose se u neprekinutoj dužini od 50 cm u jednoj od sljedećih boja:

1. žutonarančasta RAL 2 000,

2. svjetlonarančasta RAL 2 004,

3. narančasta RAL 2 005,

4. vatrenocrvena RAL 3 000.

Ako se nanose dnevne fluorescentne boje, tada se moraju upotrebljavati vrste boja prema normi WL 5. 7021.

(4) Prilikom nanošenja oznaka za raspoznavanje, boja se mora odabrati na način, da je optimalno vidljiva, u odnosu na temeljnu boju zrakoplova. Oznake se mogu nanositi i na površinama koje su veće od površina iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Prilikom nanošenja oznaka za raspoznavanje na motorne jedrilice, a u slučaju da je motorna jedrilica izgrađena od plastike pojačane fiberom, moraju se u obzir uzeti upute proizvođača, o postupku nanošenja boje. Motorne jedrilice bijele boje, s motorom na uvlačenje ili motorne jedrilice svjetložute boje (ne tamnije od RAL 1004), ako se upotrebljavaju za letove iz stavka 2. ovoga članka, ne moraju nositi oznake za uočavanje.

Odredbe za jedrilice

Članak 8.

(1) Odredbe članka 7. stavak 2. ovoga Dodatka, o opremljenosti sustavom protusudarnih svjetala, primjenjuju se na odgovarajući način na sustav protusudarnih svjetala za jedrilice.

(2) Jedrilice koje se upotrebljavaju samo za letove danju, mogu umjesto sustava iz stavka 1. ovoga članka, nositi oznake za raspoznavanje iz članka 7. stavaka 3. do 5. ovoga Dodatka. Ako je jedrilica izgrađena od plastike pojačane fiberom, moraju se prilikom nanošenja boje, uzeti u obzir upute proizvođača o postupku nanošenja boje.

(3) Jedrilice bijele ili svjetložute boje (ne tamnije od RAL 1 004), koje se upotrebljavaju za letove iz stavka 2. ovoga članka, ne moraju nositi oznake za uočavanje.

Odredbe za slobodne balone

Članak 9.

(1) Slobodni baloni se ne opremaju ni sustavom protusudarnih svjetala, niti moraju nositi oznake za uočavanje.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, slobodni baloni s posadom na moraju biti uočljiva izgleda, u skladu s tehničkim zahtjevima za plovidbenost.

DODATAK 2.

(uz članak 13.)

ODREDBE O SIGNALIMA I ZNAKOVIMA

1. SIGNALI NEVOLJE I HITNOSTI

Odabir signala

Članak 1.

U slučaju nevolje, pilot zrakoplova može, neuobičajenim manevrom u letu ili bilo kakvim raspoloživim sredstvom, skrenuti pozornost na svoj zrakoplov, javiti poziciju ili dozvati pomoć.

Signali nevolje

Članak 2.

Sljedeći signali, bilo da su upotrijebljeni zajedno ili pojedinačno, znače, da zrakoplovu prijeti velika i neposredna opasnost i da se traži neodložna pomoć:

1. signal proslijeđen radiotelegrafijom ili na neki drugi način, prema Morseovom kodu »SOS« (... – - – ...),

2. signal proslijeđen radiotelefonijom, koji se sastoji od izgovorene riječi »MAYDAY«,

3. crvene svjetleće rakete ili petarde ispaljene pojedinačno i u kratkim razmacima,

4. svjetleći padobran s crvenim svjetlom,

5. poruka proslijeđena putem SSR transpondera, postavljanjem moda A/C, koda 7700.

Signali hitnosti

Članak 3.

(1) Sljedeći signali, bilo da su upotrijebljeni zajedno ili pojedinačno, znače, da se zrakoplov nalazi u teškom položaju, koji ga prisiljava na slijetanje, ali ne zahtijeva neposredno pružanje pomoći:

1. višekratno uključivanje i isključivanje svjetala za slijetanje;

2. višekratno uključivanje i isključivanje pozicijskih svjetala, tako da se razlikuje od pozicijskih treptajućih svjetala.

(2) Sljedeći signali, bilo da su upotrijebljeni zajedno ili pojedinačno, znače, da pilot zrakoplova ima vrlo hitnu poruku koju želi predati, a koja se odnosi na sigurnost plovila, zrakoplova ili vozila, te o osobama u zrakoplovu, odnosno u svojemu vidnom polju:

1. signal proslijeđen radiotelegrafijom ili na neki drugi način, prema Morseovom kodu XXX (-..--..--..-),

2. signal proslijeđen radiotelefonijom, koji se sastoji od izgovorene riječi »PANPAN«.

2. SIGNALI UPOZORENJA

Članak 4.

Niz svjetlećih projektila, ispaljenih u razmacima od po 10 sekundi, koji u rasprskavanju daju crvenu i zelenu svjetlost ili zvjezdice, upozoravaju pilota zrakoplova da se nalazi u opasnom području ili da neovlašteno leti u području s ograničenjem letenja ili u zabranjenom području odnosno, da ulazi u neko od tih područja, te da mora poduzeti nužne mjere opreza. Ti signali mogu biti proslijeđeni sa zemlje ili iz drugog zrakoplova.

3. SIGNALI ZA AERODROMSKI PROMET

Svjetlosni signali kontrole zračnoga prometa

Članak 5.

(1) Svjetlosni signali, upućeni pilotu zrakoplova u letu, znače:

1. zeleno stalno svjetlo: slijetanje odobreno;

2. crveno stalno svjetlo: nastavite po aerodromskom prometnom krugu, drugi zrakoplov ima prednost;

3. zeleno treptajuće svjetlo: produžite i dođite ponovno na slijetanje (čekajte na odobrenje za slijetanje i voženje),

4. crveno treptajuće svjetlo: slijetanje zabranjeno, USS neupotrebljiva,

5. bijelo treptajuće svjetlo: sletite na aerodrom i vozite na stajanku (čekajte na odobrenje za slijetanje i voženje),

6. crvena raketa: bez obzira na sva prijašnja uputstva i odobrenja privremeno ne slijećite.

(2) Svjetlosni signali, upućeni pilotu zrakoplovu na zemlji, znače:

1. zeleno stalno svjetlo: uzlijetanje odobreno,

2. crveno stalno svjetlo: zaustavite se i čekajte,

3. zeleno treptajuće svjetlo: voženje odobreno,

4. crveno treptajuće svjetlo: napustite sletne površine u uporabi,

5. bijelo treptajuće svjetlo: vratite se na polaznu točku na aerodromu.

(3) Ako pilot zrakoplova primi signale iz stavka 1. ovoga članka, mora ih potvrditi kako slijedi:

1. danju; naizmjeničnom primjenom nagiba zrakoplova oko uzdužne osi, osim ako se zrakoplov nalazi u osnovnom ili završnom dijelu aerodromskog prometnog kruga,

2. noću; dvokratnim uključivanjem i isključivanjem svjetala za slijetanje ili pozicijskih svjetala, ako nema svjetala za slijetanje.

(4) Ako pilot zrakoplova primi signale iz stavka 2. ovoga članka, mora ih potvrditi kako slijedi:

1. danju; naizmjeničnim davanjem punog otklona krilaca ili kormila pravca,

2. noću; dvokratnim uključivanjem i isključivanjem svjetala za slijetanje ili pozicijskih svjetala, ako nema svjetala za slijetanje.

Signali na zemlji

Članak 6.

1. Zabrana slijetanja

Signal:

Kvadratna crvena ploča s dvije žute dijagonalne pruge, položena vodoravno na signalnoj površini.

Značenje:

Zabrana slijetanja za dulje vrijeme.

2. Poseban oprez kod prilaženja i slijetanja

Signal:

Kvadratna crvena ploča s jednom žutom dijagonalnom prugom, položena vodoravno na signalnoj površini.

Značenje:

Kod prilaženja i slijetanja, potreban je poseban oprez, zbog lošeg stanja manevarskih površina ili zbog drugih razloga.

3. Uporaba uzletno-sletnih staza i staza za voženje

1. Signal:

Bijela ploča u obliku utega za vježbanje, položena vodoravno na signalnoj površini.

Značenje:

Za uzlijetanje, slijetanje i vožnju, smiju se upotrebljavati samo uzletno-sletne staze i staze za vožnju.

2. Signal:

Bijela ploča u obliku utega za vježbanje, s po jednom crnom prugom u kružnim dijelovima ploče, okomito na dužinsku os površine, položena vodoravno na signalnoj površini.

Značenje:

Za uzlijetanje i slijetanje smiju se koristiti samo uzletno-sletne staze; ostala kretanja se ne ograničavaju na uzletno-sletne staze ili na staze za vožnju.

4. Neupotrebljivost manevarskih površina

Signal:

Križevi bijele ili druge upadljive boje, položeni vodoravno na manevarskim površinama.

Značenje:

Križevima označena manevarska površina ili neki njezin dio, nije upotrebljiv.

5. Uputstva za uzlijetanje i slijetanje

1. Signal:

Vodoravno postavljeni znak u obliku slova »T«, bijele ili narančaste boje, koji je noću osvijetljen ili prikazan bijelim svjetlima u obliku slova »T«.

Značenje:

Uzlijetanja i slijetanja, provode se paralelno dužem dijelu slova »T« u smjeru, kraćeg dijela slova »T«.

2. Signal:

Dvoznamenkasti broj na okomito postavljenoj ploči, na kontrolnom tornju ili u njegovoj blizini.

Značenje:

Oznaka smjera uzlijetanja i slijetanja, zaokružena na najbližu deseticu stupnjeva magnetnog kompasa.

6. Promjena smjera udesno

Signal:

Strelica usmjerena udesno pod pravim kutom, bijele ili narančaste boje, položena vodoravno, položena na signalnoj površini ili na kraju uzletno-sletne staze ili zaštitnog pojasa.

Značenje:

Nakon uzlijetanja i prije slijetanja, dozvoljene su promjene smjera samo udesno.

7. Promjene smjera kod odvojenog aerodromskog prometnog kruga

Signal:

Dvostruki križ bijele ili narančaste boje, sa strelicom usmjerenom pod pravim kutom udesno ili ulijevo, položen vodoravno na signalnoj površini, na kraju uzletno-sletne staze ili zaštitnog pojasa, u smjeru uzlijetanja i slijetanja.

Značenje:

Odvojeni aerodromski prometni krug za motorne zrakoplove i jedrilice. Poslije uzlijetanja i prije slijetanja, dozvoljene su promjene smjera motornih zrakoplova, samo u smjeru strelice, a jedrilica samo u smjeru suprotnom od smjera strelice.

8. Prijavni ured operativnih usluga kontrole zračnog prometa

Signal:

Slovo »C« crne boje na okomito postavljenoj žutoj ploči.

Značenje:

Označava mjesto, gdje se nalazi prijavni ured operativnih usluga kontrole zračnog prometa.

9. Letenje jedrilica

Signal:

Bijeli dvostruki križ, položen vodoravno na signalnoj površini.

Značenje:

Letenje jedrilica u tijeku.

Znakovi parkera

Članak 7.

(1) Parker na aerodromu, daje znakove pilotu zrakoplova signalnim palicama fluorescentne boje, svjetlećim lampama u obliku štapa, džepnim lampama ili rukama u fluorescentnim rukavicama. Noću ili u uvjetima loše vidljivosti moraju se koristiti osvjetljena pomagala (osvjetljene signalne palice).

(2) Kad parker daje znakove, mora biti okrenut licem prema zrakoplovu. Ako se znakovi upućuju avionu, parker se nalazi s lijeve strane zrakoplova na mjestu gdje ga pilot može najbolje vidjeti, a ako se znakovi upućuju helikopteru ispred helikoptera na mjestu gdje ga pilot zrakoplova može najbolje vidjeti.

(3) Motori zrakoplova označavaju se brojevima, s desne strane ulijevo, u odnosu na parkera.

(4) Znakovi se daju kako slijedi, pri čemu se znakovi iz točaka 16. do 20. primjenjuju na helikoptere, a znakovi iz točaka 24. do 29. se koriste u komunikaciji prilikom opsluživanja zrakoplova kad verbalna komunikacija nije moguća:

1. Signal vodiča pozicioniranja vrha krila

Desna ruka ispružena okomito iznad glave s palicom usmjerenom prema gore, a lijeva ruka ispružena koso s palicom usmjerenom prema dolje pomiče se ka tijelu. Ovim signalom vodič postavljen kod vrha krila zrakoplova pokazuje da će kretanje zrakoplova s/na parkirališnu poziciju biti neometano.

2. Ovdje zaustavite!

Obje ruke ispružene naprijed s palicama usmjerenima prema gore pomiču se iznad glave parkera.

3. Nastavite prema sljedećem parkeru ili prema uputama aerodromskog kontrolnog tornja!

Obje ruke ispružene i usmjerene prema gore pomiču se u stranu pokazujući palicama u smjeru položaja sljedećeg parkera ili područja za voženje.

4. Vozite ravno naprijed!

Ruke ispružene vodoravno u stranu u visini ramena savijaju se u laktovima uz pomicanje palica gore-dolje od visine ramena do glave.

5a. Skrenite ulijevo!

Desna ruka i palica ispružene ustranu pod kutom 90° u odnosu na tijelo, a lijevom rukom se čine pokreti kao kod točke 4. ovoga stavka; brzina pokreta označava traženu brzinu skretanja.

5b. Skrenite udesno!

Lijeva ruka i palica ispružene ustranu pod kutom 90° u odnosu na tijelo, a desnom rukom se čine pokreti kao kod točke 4. ovoga stavka; brzina pokreta označava traženu brzinu skretanja.

6a. Zaustavite se!

Ruke i palice ispružene ustranu pod kutom 90° u odnosu na tijelo polako se pomiču prema gore dok se palice ne prekriže iznad glave.

6b. Zaustavite se odmah!

Naglo pomicanje ispruženih ruku i palica prema gore dok se palice ne prekriže iznad glave.

7a. Kočite!

Ruka savijena u laktu i podignuta malo iznad visine ramena sa otvorenom šakom, a kad je siguran da je kontakt s posadom uspostavljen parker stiska šaku i ne mijenja položaj do primanja signala potvrde od posade.

7b. Otpustite kočnicu!

Ruka savijena u laktu i podignuta malo iznad visine ramenasa stisnutom šakom, a kad je siguran da je kontakt s posadom uspostavljen parker otvara šaku i ne mijenja položaj do primanja signala potvrde od posade.

8a. Podmetači postavljeni!

Ruke ispružene okomito iznad glave , a palice se pokreću jedna prema drugoj dok se ne dodirnu. Parker mora dobiti signal potvrde od posade.

8b. Podmetači uklonjeni!

Ruke ispružene okomito iznad glave, a palice se pokreću jedna od druge u stranu. Podmetači se ne smiju ukloniti do dobivanja signala potvrde od posade.

9. Pokrenite motore!

Desna ruka savijena u laktu u visini glave s palicom prema gore kružno se pokreće, a lijeva ruka se istovremeno podiže iznad visine glave i pokazuje motor koji treba pokrenuti.

10. Zaustavite motore!

Ispružena ruka prema naprijed u visini ramena pomiče se do vrha lijevog ramena te se palica povlači preko vrata do vrha desnog ramena pokretom sličnim rezanju.

11. Vozite sporije!

Obje ruke s palicama se pomiču gore-dolje pokretom sličnim tapšanju od visine struka prema koljenima.

12. Smanjite snagu motora na pokazanoj strani!

Obje ruke s dlanovima prema zemlji; ruke su ispružene prema dolje; lijeva ili desna ruka pomiče se gore-dolje, već prema tome na kojoj se strani treba smanjiti snaga motora.

13. Vozite unatrag!

Obje ruke postavljene ispred tijela u visini struka rotiraju se prema naprijed. Za prekid vožnje unatrag koriste se signali iz točke 6a ili 6b ovoga stavka.

14a. Vozite unatrag repom udesno!

Lijeva ruka ispružena prema zemlji, a desna ruka se spušta i diže ponovljenim pokretima, od okomitog položaja iznad glave, do vodoravnog položaja prema naprijed.

14b. Vozite unatrag repom ulijevo!

Desna ruka ispružena prema zemlji, a lijeva ruka se spušta i diže ponovljenim pokretima, od okomitog položaja iznad glave do vodoravnog položaja prema naprijed.

15. Potvrđujem/Sve u redu, nastavi!

Desna ruka postavljena u visini glave, savijena u laktu, s palcem ili palicom ispruženim prema gore; lijeva ruka pružena uz tijelo.

16. Lebdite u mjestu!

Obje ruke i palice ispružene vodoravno u stranu pod kutom 90° u odnosu na tijelo.

17. Penjite se!

Obje ruke i palice ispružene vodoravno u stranu pod kutom 90° u odnosu na tijelo, s dlanovima okrenutima prema gore pokreću se prema gore; brzina pokreta ruku od vodoravnog položaja prema gore označava traženu brzinu penjanja.

18. Spuštajte se!

Obje ruke i palice ispružene vodoravno u stranu pod kutom 90° u odnosu na tijelo, s dlanovima okrenutima prema zemlji pokreću se prema dolje; brzina pokreta ruku prema zemlji označava traženu brzinu spuštanja.

19a. Zadržavajući trenutnu visinu letite ulijevo!

Desna ruka ispružena vodoravno u stranu pod kutom 90° u odnosu na desnu stranu tijela, a lijeva ruka pokreće se u smjeru desne pokretom sličnim metenju.

19b. Zadržavajući trenutnu visinu letite udesno!

Lijeva ruka ispružena vodoravno u stranu pod kutom 90° u odnosu na lijevu stranu tijela, a desna ruka se pokreće u smjeru lijeve pokretom sličnim metenju.

20. Sletite!

Ispružene ruke prekrižene ispred tijela, a palice usmjerene prema dolje.

21. Požar!

Desna ruka i palica pomiču se u raznim smjerovima od visine ramena prema koljenu, a palica u lijevoj ruci pokazuje mjesto gdje je izbio požar.

22. Zadržite poziciju/Čekajte!

Potpuno ispružene ruke i palice usmjerene prema dolje pod kutom 45° u odnosu na tijelo. Parker ostaje u tom položaju dok nije sigurno uputiti zrakoplov na slijedeći manevar.

23. Slobodni ste!

Parker salutira desnom rukom i održava kontakt s posadom dok zrakoplov ne započne voženje.

24. Ne dirajte uređaje za upravljanje!

Desna ruka ispružena iznad glave zatvorene šake ili drži palicu u horizontalnom položaju, a lijeva ruka ostaje uz tijelo.

25. Uključite napajanje!

Ruke ispružene iznad glave pomiču se i šakama, ili noću osvjetljenim palicama, formiraju slovo »T« (lijeva ruka je iznad, a desna ispod).

26. Isključite napajanje!

Ruke ispružene iznad glave šakama, ili noću osvjetljenim palicama, formiraju slovo »T« (lijeva ruka je iznad, a desna ispod), a desna ruka se zatim odmiče od lijeve. Napajanje se ne isključuje prije odobrenja posade zrakoplova.

27. Negativan odgovor

Desna ruka ispružena u stranu u visini ramena pod kutom 90° u odnosu na tijelo, palica ili palac usmjereni prema zemlji, a lijeva ruka ostaje uz tijelo.

28. Uspostavite komunikaciju interfonom!

Obje ruke ispružene pod kutom 90° u odnosu na tijelo savijaju se prema glavi dok se dlanovim ne pokriju oba uha.

29. Otvorite/zatvorite stepenice!

Lijeva ruka ispružena iznad glave pod kutom 45°, a desna ruka se iz položaja uz tijelo pokretom sličnim metenju pomiče do vrha lijevog ramena.

Znakovi pilota zrakoplova

Članak 8.

(1) Pilot zrakoplova iz pilotske kabine, rukama daje znakove parkeru. Znakovi moraju parkeru biti jasno vidljivi; ako je potrebno, prilikom davanja znakova može se kao pomoć koristiti izvor svjetlosti.

(2) Pilot zrakoplova označava motor prema odredbi članka 7. stavak 3. ovoga Dodatka.

(3) Znakovi se daju kako slijedi:

1.a) Kočnice upotrijebljene!

Desna ili lijeva ruka drži se vodoravno ispred lica; prsti ruke su ispruženi i stiskaju se u šaku.

b) Kočnice otpuštene!

Desna ili lijeva ruka drži se vodoravno ispred lica; prsti ruke su stisnuti u šaku i otvaraju se.

2.a) Podmetače postavite!

Ruke ispružene u stranu, s dlanovima prema van, prekriže se ispred lica.

b) Podmetače uklonite!

Ruke s dlanovima prema van, prekrižene ispred lica, ispruže se u stranu.

3. Spreman za pokretanje motora!

Broj ispruženih prstiju jedne ruke, pokazuje broj motora kojeg se pokreće.

DODATAK 3.

(uz članak 14.)

Signali, znakovi i postupci kod presretanja civilnog zrakoplova vojnim zrakoplovima

Signali presretača i postupci presretnutog zrakoplova

Signali presretača i postupci presretnutog zrakoplova
	Signali presretača	Značenje	Postupci presretnutog zrakoplova	Značenje
1(a)	DANJU ili NOĆU – Mahanje krilima i bljeskanje pozicijskim svjetlima u nepravilnim razmacima sa pozicije malo iznad i u načelu lijevo ispred presretnutog zrakoplova. Nakon potvrde blagi horizontalni zaokret u načelu ulijevo prema željenom smjeru leta. Napomena 1: Meteorološki uvjeti ili teren mogu uvjetovati da presretač leti malo iznad i desno ispred presretnutog zrakoplova, a nakon toga desni horizontalni zaokret. Napomena 2: Ako presretnuti zrakoplov ne može održavati brzinu presretača, presretač treba izvoditi seriju zaokreta (racetrack patterns) i mahati krilima pored presretnutog zrakoplova.	Slijedite me	DANJU ili NOĆU – Mahanje krilima odnosno ljuljanje helikoptera, bljeskanje pozicijskim svjetlima u nepravilnim razmacima te praćenje presretača. Napomena: Daljnji postupci ponašanja propisani su odredbama članka 14. ovoga Pravilnika.	Razumio, postupam prema uputi
1(b)	DANJU ili NOĆU – Nagla promjena smjera od 90° ili više uz istodobno penjanje bez prolijetanja smjera leta presretnutog zrakoplova.	Smijete nastaviti let	DANJU ili NOĆU – Mahanje krilima odnosno ljuljanje kod helikoptera.	Razumio, postupam prema uputi
1(c)	DANJU ili NOĆU – Izvlačenje podvozja i paljenje svjetala za slijetanje te prelijetanje uzletno-sletne staze u uporabi odnosno,ako je presretnuti zrakoplov helikopter, prelijetanje prostora za slijetanje helikoptera.	Sletite na ovaj aerodrom	DANJU ili NOĆU – Izvlačenje podvozja i paljenje svjetala za slijetanje te praćenje presretača. Ako se uzletno-sletna staza u uporabi odnosno prostor za slijetanje helikoptera nakon prelijetanja čine prikladnima za slijetanje, započeti postupak slijetanja i sletjeti.	Razumio, postupam prema uputi

DODATAK 4.

(uz članke 55., i 62.)

POLUKRUŽNI SUSTAV PUTNIH RAZINA

Ako je odredbama članka 55. stavak 3. i članka 62. stavak 3. ovoga Pravilnika propisana uporaba polukružnih putnih razina, pilot zrakoplova mora održavati apsolutne visine leta ili razine leta prema trenutnoj magnetskoj putanji (magnetic track zrakoplova u skladu s priloženom tablicom:

Magnetska putanja
Od 000° do 179°						od 180° do 359°
IFR letovi			VFR letovi			IFR letovi			VFR letovi
Putna razina
FL	m	ft	FL	m	Ft	FL	m	ft	FL	m	ft
10	300	1000	–	–	–	20	600	2000	–	–	–
30	900	3000	35	1050	3500	40	1200	4000	45	1350	4500
50	1500	5000	55	1700	5500	60	1850	6000	65	2000	6500
70	2150	7000	75	2300	7500	80	2450	8000	85	2600	8500
90	2750	9000	95	2900	9500	100	3050	10000	105	3200	10500
110	3350	11000	115	3500	11500	120	3650	12000	125	3800	12500
130	3950	13000	135	4100	13500	140	4250	14000	145	4400	14500
150	4550	15000	155	4700	15500	160	4900	16000	165	5050	16500
170	5200	17000	175	5350	17500	180	5500	18000	185	5650	18500
190	5800	19000	195	5950	19500	200	6100	20000	205	6250	20500
210	6400	21000	215	6550	21500	220	6700	22000	225	6850	22500
230	7000	23000	235	7150	23500	240	7300	24000	245	7450	24500
250	7600	25000	255	7750	25500	260	7900	26000	265	8100	26500
270	8250	27000	275	8400	27500	280	8550	28000	285	8700	28500
290	8850	29000	–	–	–	300	9150	30000	–	–	–
310	9450	31000	–	–	–	320	9750	32000	–	–	–
330	10050	33000	–	–	–	340	10350	34000	–	–	–
350	10650	35000	–	–	–	360	10950	36000	–	–	–
370	11300	37000	–	–	–	380	11600	38000	–	–	–
390	11900	39000	–	–	–	400	12200	40000	–	–	–
410	12500	41000	–	–	–	430	13100	43000	–	–	–
450	13700	45000	–	–	–	470	14350	47000	–	–	–
490	14950	49000	–	–	–	510	15550	51000	–	–	–
itd	itd	itd	–	–	–	itd	itd	itd	–	–	–

DODATAK 5.

(uz članak 7. stavak 6.)

Klasifikacija zračnog prostora i operativne službe kontrole zračnog prometa

Klasifikacija zračnog prostora i operativne službe kontrole zračnog prometa
Klasa		Dozvoljeni letovi		Opseg usluge	Razdvajanje
A	Kontrolirani zračni prostor	samo IFR		KZP	svi zrakoplovi
B		IFR, VFR		KZP	svi zrakoplovi
C		IFR		KZP	IFR od IFR, i IFR od VFR
C		VFR		1. KZP za razdvajanje od IFR 2. Informacija o prometu VFR o VFR letovima (preporuka o izbjegavanju na upit)	VFR od IFR
Kontrolirana zona C		jednaki uvjeti/propisi kao u zračnom prostoru klase C
D		IFR		KZP uključujući informaciju o prometu o VFR letovima (preporuka izbjegavanja na upit)	IFR od IFR
D		VFR		Informacija o prometu VFR o IFR i VFR o VFR letovima (preporuka izbjegavanja na upit)	ne provodi se
Kontrolirana zona D		jednaki uvjeti/propisi kao u zračnom prostoru klase D
E		IFR	KZP, uključujući informaciju o prometu o VFR letovima, ako je moguće		IFR od IFR
E		VFR	Informaciju o prometu, ako je moguće		ne provodi se
F	Nekontrolirani zračniprostor	IFR	Savjetodavna usluga kontrole zr. prometa; usluga pružanja letnih informacija		IFR od IFR, ako je moguće
F		VFR	Usluga pružanja letnih informacija		ne provodi se
G		samo VFR	Usluga pružanja letnih informacija		ne provodi se
Napomena: na granici između zračnih prostora različite klase primjenjuju se pravila koja vrijede za manje restriktivnu klasu (pri tome se klasa A smatra najrestriktivnijom, a klasa G najmanje restriktivnom). KZP = Kontrola zračnog prometa

DODATAK 6.

(uz članak 7. stavak 2., 4. i 5., uz članak 12. stavak 3., uz članak 53.)

UVJETI ZA IFR I VFR LETOVE
Klasa	Vrsta leta	Najveća brzina (IAS)	RTF komunikacija	Odobrenje KZP	Mimimumi za VFR letove
A	IFR	nije propisana	stalna dvosmjerna	potrebno	_
B	IFR, VFR	nije propisana	stalna dvosmjerna	potrebno	Vidljivost u letu: 8 km na/iznad FL 100 5 km ispod FL 100 Odstojanje od oblaka: vertikalno 1000 ft horizontalno 1,5 km
C	IFR	nije propisana	stalna dvosmjerna	potrebno	Vidljivost u letu: 8 km na/iznad FL 100 5 km ispod FL 100 Odstojanje od oblaka: vertikalno 1000 ft horizontalno 1,5 km

	VFR	250 kt ispod FL 100
Kontrolirana zona C	jednaki uvjeti/pravila kao u zračnom prostoru klase C				Dodatno: vidljivost pri tlu 5 km baza oblaka 1500 ft
D	IFR, VFR	250 kt ispod FL 100	stalna dvosmjerna	potrebno	Vidljivost u letu: 8 km na/iznad FL 100 5 km ispod FL 100 Odstojanje od oblaka: vertikalno 1000 ft horizontalno 1,5 km
Kontrolirana zona D	jednaki uvjeti/pravila kao u zračnom prostoru klase D, osim što se ne zahtijeva održavanje odstojanja od oblaka (izvan oblaka)				Dodatno: vidljivost pri tlu 5 km baza oblaka 1500 ft
E	IFR	250 kt ispod FL 100	stalna dvosmjerna	potrebno	Vidljivost u letu: 8 km na/iznad FL 100 5 km ispod FL 100 Odstojanje od oblaka: vertikalno 1000 ft horizontalno 1,5 km



	VFR		ne provodi se	nije potrebno
F	IFR	250 kt ispod FL 100	stalna dvosmjerna,	potrebno	Vidljivost u letu: 8 km na/iznad FL 100 5 km ispod FL 100 Odstojanje od oblaka: vertikalno 1000 ft horizontalno 1,5 km



	VFR		ne provodi se	nije potrebno
G	VFR	250 kt ispod FL 100	ne provodi se	nije potrebno	Vidljivost u letu: 1,5 km*
					stalna vidljivost zemljine površine
					ulazak u oblake nije dozvoljen
					*800 m za rotokoptere, zračne brodove i slobodne balone. Dodatno: brzina mora biti takva da je moguće pravodobno uočavanje prepreka i drugih zrakoplova
Napomena: na granici između zračnih prostora različite klase primjenjuju se pravila koja vrijede za manje restriktivnu klasu (pri tome se klasa A smatra najrestriktivnijom, a klasa G najmanje restriktivnom). KZP= kontrola zračnog prometa

DODATAK 7.

(uz članak 85.)

DODATAK 8.

(uz članak 137. stavak 1., 139. stavak 3., (uz članak 142. stavak 4. uz članak 143. stavak 5. i uz članak 144. stavak 2.)

Slika 1. SEGMENTI INSTRUMENTALNOG PRILAŽENJA

Slika 2. POVRATNI I PRODULJENJI POSTUPCI

Slika 3. NADVISIVANJE PREPREKA U SEGMENTU NEUSPJELOG PRILAŽENJA

Slika 4. UTVRĐIVANJE MINIMUMA ZA PRECIZNO PRILAŽENJE

PRECIZNO PRILAŽENJE

Slika 5. UTVRĐIVANJE MINIMUMA ZA NEPRECIZNO PRILAŽENJE

NEPRECIZNO PRILAŽENJE

Slika 6. NADVISIVANJE PREPREKA U PODRUČJU VIZUALNOG MANEVRIRANJA

DODATAK 9.

(uz članak 145. stavak 1. i članak 146. stavak 1.)

Slika 1. OBLIK I NAZIVLJE U SVEZI S PETLJOM ČEKANJA

Slika 2. POSTUPCI ULASKA U PETLJU ČEKANJA

DODATAK 10.

(uz članak 172. stavak 2.)

VIZUALNI SIGNALI ZEMLJA–ZRAK ZA PREŽIVJELE I ZA SLUŽBE POTRAGE I SPAŠAVANJA

Tablica 1. Tablica 2

VIZUALNI SIGNALI ZEMLJA – ZRAK ZA PREŽIVJELE VIZUALNI SIGNALI ZEMLJA – ZRAK ZA SLUŽBE POTRAGE I SPAŠAVANJA