1253
Na temelju članka 157.
točka 8. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 132/98 i 178/04),
ministar mora, turizma, prometa i razvitka donosi
I. OPĆE
ODREDBE
PODRUČJE
PRIMJENE
Članak
1.
Ovim Pravilnikom
propisuje se način održavanja te pregledanja uzletno-sletnih staza (u daljnjem
tekstu USS-a), drugih staza, stajanka i drugih površina na aerodromu koje služe
za kretanje zrakoplova (u daljnjem tekstu: operativne površine) i način
održavanja objekata, instalacija, uređaja, opreme i sredstava aerodromskih
službi koji omogućavaju sigurno uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova kao
i prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari.
Članak
2.
Održavanje operativnih
površina i održavanje objekata, instalacija, uređaja, opreme i sredstava iz
člana 1. ovoga Pravilnika obavlja se na način propisan ovim Pravilnikom odnosno
u skladu s uputama proizvođača uređaja i opreme.
Članak
3.
Preglede i održavanje
operativnih površina, instalacija i uređaja svjetlosne signalizacije te poslove
zimske službe smiju obavljati samo osobe koje posjeduju potvrde o
osposobljenosti za obavljanje tih poslova.
Članak
4.
Održavanje može biti
redovito i pojačano.
Članak
5.
(1) Redovito održavanje
obuhvaća radove manjeg opsega, a naročito: pregled operativnih površina,
objekata, instalacija, uređaja, opreme i sredstava koji omogućavaju sigurno
uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, prihvat i otpremu zrakoplova,
putnika i stvari (u daljnjem tekstu: pregledi), poduzimanje preventivnih mjera,
popravke, otklanjanje nedostataka i čišćenje operativnih površina, objekata,
instalacija, uređaja, opreme i sredstava i sl.
(2) Redovito održavanje
obavlja se na temelju važeće dokumentacije (dokumentacija izvedenog stanja,
odnosno prema uputama proizvođača za održavanje opreme ili
uređaja).
Članak
6.
(1) Pojačano održavanje
obuhvaća obnove operativnih površina i objekata, instalacija i uređaja kojima se
osiguravaju njihova trajnost i pouzdanost, bez promjene tehničkih
karakteristika.
(2) Pojačano održavanje,
po pravilu se obavlja periodično i po potrebi, a radovi se izvode na temelju
prethodno izrađene tehničke dokumentacije.
(3) O obavljenom
pojačanom održavanju vodi se dokumentacija koju operator aerodroma mora čuvati u
svojoj arhivi, sve dok je predmet pojačanog održavanja u
uporabi.
Članak
7.
Izrazi upotrijebljeni u
ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
1) suhi snijeg: snijeg
koji se moţe otpuhati i koji se raspada poslije pokuđaja stvaranja snjeţne grude,
čija zapreminska masa iznosi pribliţno 0,35
kg/dmł;
2) vlažni snijeg: snijeg
koji se sjedinjuje kada se stegne rukama i od kojega se moţe stvoriti snjeţna gruda, čija
zapreminska masa iznosi pribliţno od 0,35 do 0,50
kg/dmł;
3) sabijeni snijeg:
snijeg koji je sabijen u čvrstu masu koja se ne moţe
viđe sabijati i mijenjati oblik, a koja se lomi u
komade pri podizanju, čija zapreminska masa iznosi pribliţno 0,5 i viđe
kg/dmł;
4) bljuzgavica: voda
zasiăena snijegom koja se pri gaţenju unaokolo raspljusne, a
čija zapreminska masa iznosi pribliţno od 0,5 do 0,8
kg/dmł;
5) vlažna površina za
kretanje zrakoplova: površina čija je boja promijenjena zbog
vlažnosti;
6) mokra površina za
kretanje zrakoplova: površina natopljena vodom, ali bez vidljivog sloja
vode;
7) barice: voda zadržana
u udubljenjima;
8) vodeni sloj: vidljivi
sloj vode kojim je pokrivena operativna površina.
II.
PREGLEDI
Članak
8.
Operator aerodroma
obvezan je voditi dokumentaciju o obavljenim pregledima u obliku obrazaca,
dnevnika, zapisnika ili izvješća, a koju je obvezan čuvati najmanje pet godina u
svojoj arhivi.
Članak
9.
(1) Redoviti pregled
operativnih površina, instalacija i uređaja za svjetlosno obilježavanje (svjetla
USS-a, staza za vožnju i stajanka, svjetla prilaza, pokazivači nagiba
prilaženja, svjetla za obilježavanje prepreka i dr.)
obavlja se najmanje dva puta na dan u vrijeme u kojem se aerodrom koristi na
način koji ne ometa promet.
(2) Prvi redoviti
pregled iz stavka 1. ovoga članka obavlja se prije prvog jutarnjeg redovitog
leta, a ako je vrijeme u kojem se aerodrom koristi za zračni promet manje od 24
sata prvi redoviti pregled obavlja se prije otvaranje aerodroma za zračni
promet.
(3) Drugi redoviti
pregled obavlja se neposredno prije nastupanja noći.
(4) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka, pregledi se obavljaju i u kraćim vremenskim intervalima,
ali ne dužim od 2 sata, ako su površine za kretanje zrakoplova pokrivene
snijegom, ledom, bljuzgavicom, slanom, odnosno ako
nastanu sljedeće promjene i to:
1) promjena koeficijenta
trenja od 0,05;
2) promjena debljine
sloja veća od 20 mm za suhi snijeg, veća od 10 mm za vlažni snijeg i veća od 5
mm za bljuzgavicu;
3) promjena raspoložive
dužine ili širine USS-e od 10% ili više;
4) bilo koja promjena u
vrsti atmosferskog taloga ili površini, koja zahtijeva izmjene u dijelu F ili T
izvješća (obrazac br. 2);
5) formiranje snježnih
nanosa duž jedne ili obje strane USS-e kada se objavljuje promjena razmaka od
osi USS-e;
6) bilo koja promjena
intenziteta ili uočljivosti svjetala USS-e;
7) promjena bilo kojih
drugih uvjeta za koje se na temelju iskustava i poznavanja lokalnih uvjeta zna
da su bitni.
(4) Pregled iz stavka 1.
ovoga članka obavlja se i ako to zahtijeva nadležna kontrola zračnog prometa,
odnosno zrakoplovni inspektor.
Članak
10.
(1) Izvješće o
obavljenom pregledu izrađuje se na obrascu broj 1, a ako na operativnim
površinama ima snijega, leda, bljuzgavice ili slane na obrascu broj
2.
(2) Izgled i sadržaj
obrasca 1 i obrasca 2 iz stavka 1. ovoga članka prikazani su u Dodatku 1 i
Dodatku 2 ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
Članak
11.
Operator aerodroma,
izvješće iz članka 10. ovoga Pravilnika dostavlja, bez odlaganja, nadležnoj
kontroli zračnog prometa.
Članak
12.
(1) Ako se na
operativnim površinama, uređajima za svjetlosno obilježavanje predviđa čišćenje
ili drugi radovi, operator aerodroma, dužan je najmanje 2 sata prije početka
radova obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa da će aerodrom biti
zatvoren, odnosno najmanje 30 minuta prije završetka svih radova da će aerodrom
biti ponovo otvoren.
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka, aerodrom se može odmah zatvoriti ako nastanu iznenadne
pojave (nenadan snježni pljusak, kiša koja se ledi, poplava, potres, prekid
napajanja električnom energijom zbog oštećenja kabela i sl.).
Članak
13.
Operator aerodroma dužan
je redovno pratiti izvješća Državnog hidrometeorološkog
zavoda.
Članak
14.
(1) Pregled USS-a
obavlja se po dijelovima.
(2) Dijelovi iz stavka
1. ovoga članka iste su dužine i obilježavaju se rimskim brojevima I, II i III,
s tim što je dio I uvijek prva trećina dužine USS-e, gledano od praga s nižom
brojnom oznakom.
Članak
15.
Pregled staza za vožnju
obavlja se po dijelovima, a podjela na dijelove obavlja se u skladu s odredbom
članka 14. stavak 2. ovoga Pravilnika.
Članak
16.
(1) Dubina atmosferskog
taloga (snijega i bljuzgavice) mjeri se pomoću mjerne šipke na čitavoj dužini
USS-e na razmaku od 3 m do 10 m, sa obje strane osi USS-e.
(2) Razmak između dvije
mjerne točke može iznositi najviše 10% od dužine USS-e.
(3) Razmak između kraja
USS-e i prve i posljednje mjerne točke mora iznositi približno 5% od dužine
USS-e, računajući od krajeva USS-e.
(4) Srednja vrijednost
debljine atmosferskog taloga za svaku trećinu USS-e izračunava se na temelju
izmjerenih vrijednosti iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga
članka.
Članak
17.
(1) Operator aerodroma
dužan je pored pregleda USS-a, obavljati pregled površina uz rub operativnih
površina.
(2) Visina naslaga
snijega uz rub operativnih površina utvrđuje se mjerenjem najveće visine tih
naslaga, izražene u centimetrima i udaljenosti od ruba operativnih površina,
izražene u metrima.
Članak
18.
(1) Uvjeti kočenja na
operativnim površinama provjeravaju se mjerenjem i izračunavanjem koeficijenta
trenja.
(2) Uvjeti kočenja na
USS-i provjeravaju se kada je površina djelomično ili u potpunosti pokrivena
snijegom, ledom, bljuzgavicom, slanom ili vodom, a na
drugim operativnim površinama kada se može procijeniti da će ti uvjeti biti
nepovoljni za kretanje zrakoplova.
(3) Koeficijent trenja
mjeri se duž dvije mjerne linije koje su paralelne s osi USS-e, na razmaku od 3
m do 10 m s obje strane osi.
(4) Za svaki dio USS-e
određuje se srednji koeficijent trenja.
(5) Ako se mjerenje
obavlja kontinualnim mjernim uređajima, srednja
vrijednost izračunava se na temelju podataka registriranih za svaku trećinu
USS-e, a ako se mjerenje vrši kočionim vozilom –
srednja vrijednost koeficijenta trenja izračunava se na temelju najmanje devet
mjerenja duž svake od dvije mjerne linije, s tim što se obuhvaća cijela dužina
USS-e. Razmak između dvije mjerne točke mora biti oko 10% od upotrebljive dužine
USS-e.
Članak
19.
Uvjeti kočenja
provjeravaju se uvijek kada nastanu okolnosti koje mogu utjecati na promjenu
koeficijenta trenja.
Članak
20.
(1) Koeficijent trenja
mjeri se uređajima koji su predviđeni standardima Organizacije međunarodnog
civilnog zrakoplovstva (ICAO).
(2) Uređaj kojim se
mjeri koeficijent trenja mora biti baždaren prema uputama proizvođača
uređaja.
(3) Mjerenja se
obavljaju pod uvjetom koje odredi proizvođač za svaki uređaj posebno i za
određeno stanje površina (brzina, tehnika kočenja, težina, pritisak pneumatika,
snijeg, voda i sl.).
Članak
21.
(1) Za mjerenje
koeficijenta trenja na površini USS-e koja je pokrivena zbijenim snijegom i
ledom, mogu se koristiti kontinualni mjerni uređaji (npr.
skidometar, uređaj za mjerenje površinskog trenja –
Friction tester, – metar) ili vozilo s dijagonalnim
kočenjem.
(2) Ako se na površini
USS-e nalazi zbijeni snijeg, led ili vrlo tanak sloj suhog snijega može se
koristiti uređaj za mjerenje usporenja (tapleymetar
ili Jamesov uređaj za mjerenje
usporenja).
(3) Osim uređaja iz
stavka 2. ovoga članka, mogu se koristiti i drugi uređaji ako je izvršena
korelacija s najmanje jednim od tipova uređaja iz stavka 1. ovog
članka.
(4) Uređaj za mjerenje
usporenja ili vozilo s dijagonalnim kočenjem ne može se koristiti na površinama
pokrivenim snijegom pršićem ili bljuzgavicom.
Članak
22.
Uvjeti kočenja na USS-i
pokrivenoj ledom i zbijenim snijegom prikazuju se
opisno i određenim brojem (kodom) koji odgovara koeficijentu trenja, prema
tablici 1.:
Tablica
1.
|
Izmjereni/izračunati
koeficijent trenja |
Ocjena
kočenja |
Kod |
|
0,40 i
više |
dobro |
5 |
|
0,39 do
0,36 |
srednje do
dobro |
4 |
|
0,35 do
0,30 |
srednje |
3 |
|
0,29 do
0,26 |
srednje do
loše |
2 |
|
0,25 i
manje |
loše |
1 |
|
|
nepouzdano ili se
ne može izmjeriti |
9 |
Članak
23.
Uvjeti kočenja na USS-i
pokrivenoj vodom provjeravaju se najmanje jednom godišnje na aerodromima s više
od 5000 zrakoplovnih operacija, najmanje svake dvije godine na aerodromima s
5000 do 2000 zrakoplovnih operacija i najmanje svake tri godine na aerodromima s
manje od 2000 zrakoplovnih operacija ili kada se za to ukaže potreba zbog
promjene stanja na operativnim površinama koje može dovesti do promjene
koeficijenta trenja (promjene teksture površine kolnika, naslage gume od
pneumatika zrakoplova pri slijetanju i kočenju, nanosi ulja i maziva, mogućnost
emulgiranja nanesenih čestica prašine i pepela i dr.).
Članak
24.
(1) Uvjeti kočenja na
USS-i pokrivenoj vodom prikazuju se ovisno od uređaja s kojim je mjerenje
obavljeno kako je navedeno u tablici 2.
Tablica
2.
|
Ocjena uvjeta
kočenja |
Metar |
Skidometar |
Uređaj
s |
Stradograf |
Vučni uređaj za
mjerenje trenja (LPC) |
|
dobro |
0,50 i
više |
0,60 i
više |
0,56 i
više |
0,44 i
više |
0,32 i
više |
|
srednje |
0,40 do
0,49 |
0,49 do
0,59 |
0,45 do
0,55 |
0,33 do
0,43 |
0,23 do
0,31 |
|
loše |
ispod
0,40 |
ispod
0,49 |
ispod
0,45 |
ispod
0,33 |
ispod
0,23 |
(2) Uz ocjenu uvjeta
kočenja na površini USS-e pokrivene vodom, daje se i podatak o stanju u
središnjem djelu USS-e koji predstavljaju polovicu površine USS-e (vlažna, mokra
barice, vodeni sloj).
Članak
25.
(1) Ako se prilikom
pregleda utvrdi da na operativnoj površini ima oštećenja u
obliku:
– ljuskanja površine kolnika,
– pukotina ili
deformacije površine kolnika,
– neravnina (ispupčenja,
udubljenja), stranih predmeta i sl.,
a navedena oštećenja
mogu ugroziti sigurnost zračnog prometa, takve površine se moraju isključiti iz
upotrebe.
(2) U izvješće o
izvršenom pregledu operativnih površina upisat će se da li su iste u uporabnom
stanju.
Članak
26.
Pregledom operativnih
površina utvrđuje se stanje i ispravnost sustava za obilježavanje u dnevnim i
noćnim uvjetima.
Članak
27.
(1) Pregled, kontrola
ispravnosti, podešavanje i ispitivanje objekata, instalacije, uređaja, opreme i
sredstava obavljaju se dnevno, tjedno, mjesečno, tromjesečno, šestomjesečno i
godišnje.
(2) Podaci o izvršenom
dnevnom pregledu iz stavka 1. ovoga članka unose se u obrazac
1.
(3) Podaci o izvršenim
pregledima i radnjama iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u dnevnike radova.
Zapise o izvršenim mjerenjima potpisuje ovlaštena osoba koja je izvršila
mjerenje. Izvješće o obavljenom mjerenju mora se nalaziti u privitku dnevnika
rada.
Članak
28.
Dnevni pregled iz članka
27. ovoga Pravilnika obuhvaća:
1) provjeru svih
rasvjetnih tijela sustava rasvjete operativnih površina i prilazne rasvjete
(pregorjele žarulje, zaprljani ili slomljeni stakleni dijelovi leće i dr.);
2) provjeru čitavog
sustava rasvjete operativnih površina poslije uklanjanja snijega, naročito u
odnosu na naslage snijega koje zaklanjaju svjetiljke;
3) provjeru daljinskog
upravljanja uključenja i promjene intenziteta svjetlosti prilazne rasvjete i
rasvjete operativnih površina i PAPI-ja, regulatora konstantne
struje;
4) provjeru svih sustava
za osvjetljavanje i obilježavanje prepreka i sredstava za uključivanje zvučnih i
svjetlosnih signala za upozorenje i njihovih instalacija.
Članak
29.
Tjedni pregled iz članka
27. ovoga Pravilnika obuhvaća:
1) provjeru rezervnog
napajanja električnom energijom:
– probni rad
elektroagregata s kontrolom napona, frekvencije i drugih
parametara
– kontrola vremena
pokretanja elektroagregata i preuzimanja opterećenja
– stabilnost i
regularnost izlaznih karakteristika generatora, vibracije uz prethodno
zagrijavanje motora
– provjera svih sustava
zaštite, spojnih elemenata, količine goriva i sl.
2) provjeru rezervnog
napajanja električnom energijom (aku-baterije, uređaji
za besprekidno napajanje – UPS– i) sl.
Članak
30.
Mjesečni pregled iz
članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća naročito:
1) provjeru
funkcionalnosti sustava regulacije, signalizacije i daljinskog upravljanja
rasvjete operativnih površina, rada regulatora u svim stupnjevima rasvjete
operativnih površina i prilazne rasvjete;
2) provjeru rada sustava
kontrole kretanja zrakoplova i vozila (indukcijske petlje i/ili drugi sustavi)
po operativnim površinama;
3) opći pregled
regulacijske opreme, sustava signalizacije za svaku vrstu i grupu te opreme i
pregled okana i kanalizacije kabelskih instalacija;
4) provjeru intenziteta
svjetlosti rasvjete u osi USS-e (CL) i rasvjete u zoni dodira USS-e
(TDZ).
Članak
31.
Tromjesečni pregled iz
članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća:
1) provjeru obveznih i
obavijesnih znakova na operativnim površinama;
2) provjeru, sa zemlje
ili iz zraka, usmjerenosti prilaznih svjetala i svjetlosnog pokazivača kuta
slijetanja (PAPI-ja).
Članak
32.
(1) Šestomjesečni
pregled iz članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća mjerenje otpora izolacije svih
primarnih strujnih krugova sustava rasvjete operativnih površina i prilazne
rasvjete. Otpor izolacije kabela nove i postojeće instalacije mora biti najmanje
50 M. Ako se prilikom kontrole pokaže da otpor izolacije pada, provjeru otpora
izolacije obavljati češće s utvrđivanjem uzroka pada. Odstupanje od propisanog
minimuma otpora izolacije je dozvoljeno do vrijednosti dobivene izračunom otpora
izolacije za svaki strujni krug. Minimalni dozvoljeni otpor izolacije izražen u
M može se izračunati na temelju napona ispitivanja i dozvoljene struje odvoda.
Mjerenje otpora izolacije smije obavljati samo osobe obučene za mjerenje visokim
naponom uz primjenu pravila zaštite od dodira opasnog
napona.
(2) Proračun otpora
izolacije i mjerenje izoliranosti kabela za napajanje električnom energijom i
kabelima za signalizaciju i upravljanje provode se u skladu s ICAO Doc 9157-AN/901 »Aerodromski priručnik – električni
sustavi«.
Članak
33.
Godišnji pregled iz
članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća mjerenje intenziteta osvjetljenosti na stajanci.
Članak
34.
(1) Operator aerodroma
dužan je najmanje jednom godišnje obaviti tehnički pregled ispravnosti sve
opreme aerodromskih službi kojim se dokazuje mogućnost sigurnog korištenja
(generatori, vučna vozila, samohodne stepenice,
utovarivači, prikolice, sredstva za zemaljski prijevoz putnika i druga vozila za
opskrbu, čišćenje, odleđivanje i ostalu opremu i opsluživanje zrakoplova prije i
poslije leta, kao i ostala vozila koja služe za obavljanje drugih poslova na
stajanci i manevarskim površinama).
(2) Pregled iz stavka 1.
ovoga članka obavlja se i češće ako stanje opreme i sredstava aerodromskih
službi to zahtijeva.
(3) Operator aerodroma
dužan je voditi dokumentaciju o izvršenom tehničkom pregledu iz stavka 1. ovoga
članka i tu dokumentaciju čuvati 5 godina u svojoj arhivi.
III. POPRAVCI I
OTKLANJANJE NEDOSTATAKA
Članak
35.
Tijekom redovitog
održavanja operativnih površina moraju se odmah otkloniti svi nedostaci i
izvršiti određeni popravci, a naročito:
1) popravak mjestimičnih
površinskih oštećenja površine kolnika i oštećenja duž spojnica i na kutovima
ploča betonskog kolnika;
2) denivelacija sa
zamjenom ili bez zamjene površine kolnika na mjestima
oštećenja;
3) obnavljanje
nedovoljno vidljivih oznaka;
4) košenje trave i
održavanje propisanih kota i nagiba površina osnovnih
staza;
5) zamjena dotrajalih
kabelskih instalacija sustava svjetlosnog obilježavanja i zamjena neispravnih
svjetiljki;
6) popravak oštećenja na
ogradi;
7) drugi popravci kojima
se sprječavaju nepravilnosti i oštećenja na operativnim
površinama.
Članak
36.
Operator aerodroma dužan
je redovito održavati rigole, slivnike, okna i kanale
koji se koriste za odvođenje vode.
Članak
37.
Plan održavanja za
jesensko razdoblje osim redovitog održavanja obuhvaća i plan pripreme za
održavanje u zimskim uvjetima uključujući i preventivne
mjere.
Članak
38.
(1) Poprečni i uzdužni
nagibi na površinama USS-e, drugih staza i stajanci na aerodromu moraju se
održavati u skladu s propisanim nagibima.
(2) Na površinama USS-e
ne smije biti deformacija većih od 3 cm na duljini 45 m u uzdužnim profilima
USS-e.
Članak
39.
Niti na jednom dijelu
površina USS-e i brzoizlaznih staza za vožnju ne smije
biti neravnina koje su veće:
1) od 1,25 cm – u obliku
izbočina, koje ne smiju biti oštrih rubova, mjereno ravnjačom duljine 3 m u bilo
kojem smjeru;
2) od 3 mm – u obliku
ulegnuća u kojima se može zadržati voda, mjereno ravnjačom duljine 3 m u bilo
kojem smjeru.
Članak
40.
(1) Niti na jednom
dijelu površina staza za vožnju i stajanke ne smije biti ulegnuća u kojima se
može zadržati voda, većih od 3 cm, mjereno ravnjačom duljine 3 m u bilo kojem
smjeru.
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka neravnine mogu biti veće ako su na aerodromu izgrađeni
rigoli ili kanali za odvod, koji ne mogu dovesti do
oštećenja zrakoplova.
Članak
41.
Na stabiliziranim
operativnim površinama ne smije biti neravnina većih od 3 cm, mjereno ravnjačom
duljine 3 m bilo u kojem smjeru.
Članak
42.
Na zatravljenim
operativnim površinama ne smije biti neravnina većih od 5 cm, mjereno ravnjačom
duljine 3 m bilo u kojem smjeru.
Članak
43.
U razdoblju povoljnih
vremenskih i drugih uvjeta moraju se planirati i određeni opsežni radovi
utvrđeni redovitim i pojačanim održavanjem, a osobito:
1) obrada i brtvljenje
novih pukotina i zamjena dotrajale brtvljene mase spojnica i
pukotina;
2) popravci, zamjene ili
pojačanja dotrajalih mjesta na kolničkim površinama;
3) zaštita asfaltnog
zastora od isparavanja bitumenskog
veziva;
4) povećanje hrapavosti
kolničkih površina da bi se povećao učinak kočenja;
5) zamjena filterskog materijala u drenažnim
kanalima;
6) uklanjanje drveća i
drugog raslinja koje probija površine za ograničavanje
prepreka;
7) provjera ravnosti i
nosivosti kolničke konstrukcije.
Članak
44.
Ako na operativnim
površinama nije uočljivo više od 30% obojene površine oznake, zbog naslaga gume,
drugih nečistoća, oštećenja ili promjene osnovne boje i sl., potrebno je iste oznake obojiti.
Članak
45.
(1) Ako se vrijednost
koeficijenta trenja na površini USS-e pokrivene vodom smanji ispod vrijednosti
danih u stupcu 7. tablice 3. iz stavka 2. ovoga članka, poduzimaju se mjere za
poboljšanje uvjeta kočenja (povećanja hrapavosti ili obnavljanje površine
kolnika, čišćenje) i istovremeno se objavljuje podatak, putem žurnih informacija
(NOTAM), da je USS-a klizava kada je pokrivena vodom.
(2) Granične vrijednosti
održavanja određuju se prema sljedećoj tablici:
Tablica
3
|
Tip opreme za ispitivanje |
Tip |
Pritisak u gumi (kPa) |
Test brzine (km/h) |
Vodeni sloj (mm) |
Novo izgrađeni kolnik |
Održavani nivo |
Minimalni koeficijent trenja |
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
(6) |
(7) | |
|
Mu-meter Trailer |
A A |
70 70 |
65 |
1.0 1,0 |
0,72 0,66 |
0,52 0,38 |
0,42 0,26 |
|
Skiddometer Trailer |
B B |
210 210 |
65 |
1,0 1,0 |
0,82 0,74 |
0,60 0,47 |
0,50 0,34 |
|
Surface Friction |
B |
210 |
65 |
1,0 |
0,82 |
0,60 |
0,50 |
|
Tester Vehicle |
B B |
210 210 |
95 |
1,0 1,0 |
0,74 0,82 |
0,47 0,60 |
0,34 0,50 |
|
Tester Vehicle |
B |
210 |
95 |
1,0 |
0,74 |
0,54 |
0,41 |
|
TATRA Friction |
B |
210 |
65 |
1,0 |
0,76 |
0,57 |
0,48 |
|
Tester Vehicle |
B |
210 |
95 |
1,0 |
0,67 |
0,52 |
0,42 |
|
GRIPTESTER |
C |
140 |
65 |
1,0 |
0,74 |
0,53 |
0,43 |
|
Trailer |
C |
140 |
95 |
1,0 |
0,64 |
0,36 |
0,24 |
(3) Vrijednosti u
stupcima 6. i 7. iz tablice iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju srednje
vrijednosti za USS-e ili njene određene dijelove.
(4) Detaljne upute o
načinu mjerenja koeficijenta trenja dane su u ICAO doc
9137-AN/898 Airport Service
Manual dio 2.
Članak
46.
(1) Trava i drugo
raslinje na osnovnim stazama ne smiju biti viši od 30 cm, a trava oko svjetiljki
sustava svjetlosnog obilježavanja mora se održavati tako da se osigura stalna
vidljivost tih svjetiljki iz zrakoplova u polijetanju, slijetanju i kretanju po
operativnim površinama.
(2) Na zatravljenim
operativnim površinama trava ne smije biti viša od 15 cm.
Članak
47.
Ako se na zatravljenim
površinama pojave krtičnjaci, te se površine moraju poravnati i
uvaljati.
Članak
48.
Operator aerodroma dužan
je osigurati na aerodromu, dok je otvoren, ovlaštenu osobu za održavanje sustava
svjetlosnog obilježavanja.
Članak
49.
Za sve elemente sustava
rasvjete (obilježavanja), operator aerodroma mora posjedovati 5% rezervnih
dijelova instalirane opreme, a u svrhu omogućavanja žurnih popravaka i zamjene
neispravnih dijelova istog sustava.
Članak
50.
Operator aerodroma
obavezan je utvrditi godišnji plan redovitog održavanja i osigurati mjere za
popravak operativnih površina, objekata, instalacija, uređaja, opreme i
sredstava koji omogućuju sigurno polijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova,
kao i prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari.
IV.
ČIŠĆENJE
Članak
51.
Na operativnim
površinama ne smiju se nalaziti strani predmeti (izdvojeni dijelovi površine
kolnika, ostaci šljunka, pijeska i prašine, ostaci pokošene trave i sl.) koji mogu oštetiti zrakoplov.
Članak
52.
Naslage ulja, maziva,
gume i sl. moraju se žurno uklanjati s operativnih
površina.
Članak
53.
Zaštitni pojasevi
(strip) operativnih površina moraju se održavati na način da se spriječi
mogućnost da nečistoće ili kameni agregat bude usisan od motora
zrakoplova.
Članak
54.
Operator aerodroma,
ovisno o meteorološkim uvjetima, za period u kojem se očekuju snježne padaline i
jaki mraz, mora pravovremeno osigurati dovoljnu količinu sredstava za uklanjanje
leda s operativnih površina.
Članak
55.
Operator aerodroma,
dužan je napraviti plan uklanjanja snijega, leda, bljuzgavice i slane, s
razrađenim prioritetom, načinom čišćenja, postupcima, sastavom tima i radnim
vremenom tima, odgovarajućom mehanizacijom i sredstvima (tip i broj strojeva,
sredstva za odleđivanje i dr.).
Članak
56.
Atmosferski talog sa
stabiliziranih i zatravljenih operativnih površina uklanja se na način da se te
površine ne oštete.
Članak
57.
(1) Oprema za čišćenje
snijega, leda, bljuzgavice i slane mora biti ispravna prije početka zimske
sezone.
(2) Operator aerodroma
mora najkasnije do 1. studenoga tekuće godine obaviti pregled zimske opreme
kojim će utvrditi ispravnost kao i obaviti obuku osoba koje će rukovati tom
opremom.
Članak
58.
Prije početka zimske
sezone moraju se postaviti oznake za obilježavanje staza pokrivenih
snijegom.
Članak
59.
(1) Čišćenje površina za
kretanje zrakoplova započinje odmah poslije pokrivanja površine kolnika
padalinom, odnosno najkasnije kada pokrivač dostigne debljinu od 15 mm
(bljuzgavica, voda), odnosno 20 mm ako je snijeg vlažan i 50 mm ako je snijeg
suh.
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka, čišćenje mora započeti ranije ako su uvjeti kočenja
loši.
Članak
60.
Ako se čišćenje snijega,
bljuzgavice i leda s operativnih površina i sustava svjetlosnog obilježavanja ne
može obaviti istovremeno, čišćenju se pristupa prema sljedećem rasporedu i
to:
1) USS-e sa svjetlosnim
obilježavanjem;
2) staze za vožnju sa
svjetlosnim obilježavanjem, koje predstavljaju najkraću vezu između USS-e i
stajanke;
3)
stajanke;
4) druge staze i
operativne površine po rasporedu koji omogućava uspostavljanje normalnih
operacija.
Članak
61.
Atmosferski talog mora
biti uklonjen s površina USS-a i s drugih površina koje se koriste u uvjetima
kategorije II i III, a na ostalim operativnim površinama debljina atmosferskog
taloga ne smije biti veća od debljine propisane u članku 59. ovoga Pravilnika,
ako uvjeti kočenja nisu loši.
Članak
62.
(1) Visina snježnog
pokrivača na površinama zaštitnih pojaseva osnovne staze ovisno o tipu
zrakoplova koji prometuje na aerodromu, mora biti tolika da krila zrakoplova
sigurno nadvisuju snježni pokrivač tako da turbine motora zrakoplova ne mogu
usisati snijeg i led te za slučaj da se vanjski kotač glavnog podvozja nađe na
rubu površine za kretanje zrakoplova.
(2) Za USS-u i druge
staze aerodroma referentnih kodnih oznaka D i E prema ICAO Annex 14, maksimalna visina snijega ne smije biti veća od
visine na slici 1.
Slika
1
(3) Za USS-u i druge
staze aerodroma kodne oznake C visina snijega ne smije biti veća od visine
profila na slici 2.
Slika
2.
4) Za USS-u aerodroma
kodnih oznaka A i B, snijeg mora biti niži od najniže točke kritičnog zrakoplova
kada se vanjski kotač glavnog podvozja nalazi na vanjskom rubu
USS-e.
(5) Poslije prestanka
padanja snijega, kada to uvjeti dozvole, visina snijega iz ovoga članka mora se
smanjiti da bi se u slučaju ponovnog čišćenja mogla održati propisana visina
snijega.
Članak
63.
(1) Snijeg oko
rasvjetnih tijela za obilježavanja čisti se tako da usmjereno zračenje
rasvjetnog tijela ne bude zaklonjeno snijegom.
(2) Kod rasvjetnih
tijela koja su postavljena na razini terena, u neposrednoj blizini rasvjetnih
tijela snijeg mora biti očišćen na razmaku od 0,5 m u smjeru zračenja do visine
od 0,1 m. Kod izdignutih rasvjetnih tijela snijeg mora biti očišćen najmanje 0,2
m ispod izvora zračenja.
(3) Na razmacima većim
od razmaka iz stavka 2. ovoga članka, snijeg se čisti tako da se sloj snijega
nalazi ispod ravni pod pozitivnim nagibom od 4%, koja počinje na nivou očišćenog
snijega neposredno oko svjetiljke.
Članak
64.
Za odleđivanje
operativnih površina mogu se koristiti ispitana kemijska sredstva koja ne utječu
nepovoljno na okoliš (imaju eko-certifikat), na materijal od kojeg je proizveden
zrakoplov i koja oštećuju površine kolnika u najmanjoj mogućoj
mjeri.
Članak
65.
Vozila i strojevi za
čišćenje operativnih površina, kao i druga vozila koja se kreću po operativnim
površinama, moraju imati uključena rotacijska svjetla žute boje za svo vrijeme zadržavanja na tim površinama i moraju biti u
stalnoj radiovezi s voditeljem tima za čišćenje.
Članak
66.
Čišćenje operativnih
površina, na kontroliranim aerodromima, može započeti nakon što se ishodi
odobrenje od nadležne kontrole zračnog prometa.
Članak
67.
Voditelj tima za
čišćenje dužan je, kada se osobno uvjeri da su sva vozila, strojevi i oprema
napustili operativne površine, radiovezom izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog
prometa da su operativne površine slobodne za zračni
promet.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Članak
68.
Danom stupanja na snagu
ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o održavanju objekata, opreme i
instalacija na aerodromu koji su važni za sigurnost zračne plovidbe (»Narodne
novine« broj 132/98).
Članak
69.
Ovaj Pravilnik stupa na
snagu osmog dana od dana objave u »Narodnom novinama«.
Klasa:
011-01/05-02/46
Urbroj:
530-09-05-1
Zagreb, 12. svibnja
2005.
Ministar mora, turizma,prometa i razvitka
Božidar Kalmeta, v. r.